pa slažem se s većinom toga
ali takav im je mandat, oni su branili tečaj i to samo prema EUR-u, za ostale situacije su se proglasili nenadležni, mogli su kudikamo bolje i više ali...
nedaj bože da su odgovorni recimo za zaposlenost, to bi tek bio cirkus!
pa slažem se s većinom toga
ali takav im je mandat, oni su branili tečaj i to samo prema EUR-u, za ostale situacije su se proglasili nenadležni, mogli su kudikamo bolje i više ali...
nedaj bože da su odgovorni recimo za zaposlenost, to bi tek bio cirkus!
dragi Bog nam se smilovao kad je HNB ušao pod ECB, samo ću to reći.
a večeras pratimo neke druge banke 
Display Moreto nije istina!
banke su na vrijeme makle CHF obveze iz bilance, a ostala su im potraživanja/imovina
tu nije HNB kriv, mora se priznati, jer nije imao zašto reagirati kad toga jednostavno nije bilo u pasivi
vidim da ne kužiš da je problem upravo u tome što banke nisu CHF obveze prebacile na HNB, već su to prodali negdje na tržištu ili di već.
da su te obveze prešle na HNB, onda bi ih HNB mogao prodavati i na taj način braniti tečaj kune.
cijeli problem i naš dugotrajni izlazak iz krize 2008. upravo i počiva na tome da je HNB, pod svaku cijenu, branio štednju, koja je dominatno bila u eurima (zato im je jedina monetarna politika i bila čvrsto držanje tečaja kuna-euro), dok ama baš nikad nisu monetarnu politiku koristile na način da kupuju državne obveznice i smanjuju kamatne stope na zaduženja (zato smo i imali godinama ogromne kamatne stope u odnosu na rizik zemlje), iako su mogli otkupljivati euro denominirane obveznice, pa čak i dollarske.
istina, onda bi tečaj malo više "plesao" u odnosu na euro, jer bi ga "vukli" i švicarac i dollar, svaki na svoju stranu, ali ništa dramatično.
a na kraju je ispalo dramatično, jer nam HNB vode birokrati, kojima je jedino bilo bitno da nemamo inflaciju, u vremenu kad si trebao stimulirati ekonomiju da izađe iz krize, a demografija i potencijal rasta nam je bio puno bolji nego što je sada.
jedino kad su posegnuli za otkupom obveznica je bilo u Covid-u, kad su obveznice bile na all time high i sa nikad manjim prinosima, kao šta su i zlato prodali na all time low.
stari moj, kriv je HNB itekako.
prvo što je kao regulator žmirio na oba oka, a drugo šta nikad nisu znali upravljati ni sa svojom bilancom niti sa monetarnom politkom.
neću ni spominjat cirkuse sa povećanim zahtjevima za rezerve u vremenu kad su banke trebali stimulirati da kreditiraju.
Nije mogla Hrvatska koristit QE, dok EU to ne radi i to je glavni problem bio u EU ne HR jer si trgovinski i tecajno previse ovisan o EU, da je HR to radila tecaj bi znacajno oslabio sta bi dovelo do vecih problema., da je HR koristila QE duznici bi vise platili kroz inflaciju i tecajne razlike, nego koliko su platili kroz povecane kamate, najveca greska je bila s fiskalne strane kad se trebalo potaknit ekonomiju kad se stabilizirala s vecim deficitom koji bi doveo do blaze tecajne oscilacije i kontroliranije inflacije ali bi se ekonomija potaknula, a ne s HNB strane, doduse onda bi i oni mogli pomoc da su bili uskladjeni s drzavnim ponasanjem, ali i situacija s deficitom je opet u dobroj mjeri kriva njemacka zbog svojih stajalista, tako da su na kraju duznici platili vecu cijenu zbog urusene ekonomije na kraju i deflacije, sta je za duznika worst case scenarij, a sve zbog znacajnog smanjenja novca u cirkulaciji, uz rast kamata, povecanje regulatornih zahtijeva, te pritisaka na smanjenje deficita.
Display MoreDisplay Morevidim da ne kužiš da je problem upravo u tome što banke nisu CHF obveze prebacile na HNB, već su to prodali negdje na tržištu ili di već.
da su te obveze prešle na HNB, onda bi ih HNB mogao prodavati i na taj način braniti tečaj kune.
cijeli problem i naš dugotrajni izlazak iz krize 2008. upravo i počiva na tome da je HNB, pod svaku cijenu, branio štednju, koja je dominatno bila u eurima (zato im je jedina monetarna politika i bila čvrsto držanje tečaja kuna-euro), dok ama baš nikad nisu monetarnu politiku koristile na način da kupuju državne obveznice i smanjuju kamatne stope na zaduženja (zato smo i imali godinama ogromne kamatne stope u odnosu na rizik zemlje), iako su mogli otkupljivati euro denominirane obveznice, pa čak i dollarske.
istina, onda bi tečaj malo više "plesao" u odnosu na euro, jer bi ga "vukli" i švicarac i dollar, svaki na svoju stranu, ali ništa dramatično.
a na kraju je ispalo dramatično, jer nam HNB vode birokrati, kojima je jedino bilo bitno da nemamo inflaciju, u vremenu kad si trebao stimulirati ekonomiju da izađe iz krize, a demografija i potencijal rasta nam je bio puno bolji nego što je sada.
jedino kad su posegnuli za otkupom obveznica je bilo u Covid-u, kad su obveznice bile na all time high i sa nikad manjim prinosima, kao šta su i zlato prodali na all time low.
stari moj, kriv je HNB itekako.
prvo što je kao regulator žmirio na oba oka, a drugo šta nikad nisu znali upravljati ni sa svojom bilancom niti sa monetarnom politkom.
neću ni spominjat cirkuse sa povećanim zahtjevima za rezerve u vremenu kad su banke trebali stimulirati da kreditiraju.
Nije mogla Hrvatska koristit QE, dok EU to ne radi i to je glavni problem bio u EU ne HR jer si trgovinski i tecajno previse ovisan o EU, da je HR to radila tecaj bi znacajno oslabio sta bi dovelo do vecih problema., da je HR koristila QE duznici bi vise platili kroz inflaciju i tecajne razlike, nego koliko su platili kroz povecane kamate, najveca greska je bila s fiskalne strane kad se trebalo potaknit ekonomiju kad se stabilizirala s vecim deficitom koji bi doveo do blaze tecajne oscilacije i kontroliranije inflacije ali bi se ekonomija potaknula, a ne s HNB strane, doduse onda bi i oni mogli pomoc da su bili uskladjeni s drzavnim ponasanjem, ali i situacija s deficitom je opet u dobroj mjeri kriva njemacka zbog svojih stajalista, tako da su na kraju duznici platili vecu cijenu zbog urusene ekonomije na kraju i deflacije, sta je za duznika worst case scenarij, a sve zbog znacajnog smanjenja novca u cirkulaciji, uz rast kamata, povecanje regulatornih zahtijeva, te pritisaka na smanjenje deficita.
nisi mogao s fiskalne strane, jer je zaduženost države bila previsoka (Sanader-onomics).
trebao si koristiti QE (ne ovako drastično kao u USA + 0% kamate, itd.) već da preko QE-a reguliraš tečaj, tj. blagim spuštanjem kamatnih stopa blago povećavaš stopu inflacije i da stopu te inflacije održavaš na oko 2%.
nešto kao yield curve control, al da se to kupuje i prodaje preko burze, a da HNB pazi na kvalitetu i likvidnost kolaterala i sugerira državi kojih obveznica na tržištu fali ili da ti ne dođe ogromna porcija za refinanciranje odjednom, itd.
da iskorištiš taj period da presložiš da su ti godišnja dospijeća slične veličine, itd., paziš da ti je inflacija oko 2%, pa se onda "igraš" sa kamatom, itd.
pogledaj ovaj period od 2013. do Covida di je 2% inflacije bila misaona imenica.
ne bi se tečaju ništa posebno dogodilo, a smanjila bi se ovisnost o uvozu, otvorila radna mjesta ili barem zadržala, bond market bi nam postao likvidan, itd.
nebitno, sad smo tu di jesmo, jer nije bilo ni volje ni želje da bude drukačije.
sad će to ionako EU i ECB rješavat.
Mogao si ako s fiskalne strane postizes inflacijski rast koji to kompenzira istina bez uskadjenog djelovanja monetarne politike tesko i bez kontroliramog slabljena tecaja da buda pravi efekt. Samo hnb qe ne bi pomoglo kad ti je glavni problem produktivnost opcenito industrija koje se nisu prilagodile najvise zbog drzavne kotrole i ovisnosti o drzavi, na turizam ne mozes utjecat kad ovisis o vanjskoj potraznji osim kroz slabljenje tecaja da generiras tu potraznju ili domace potrazne kroz printanje sta je zapravo u konacnici slabljenje tecaja, a posebno je bio problem s gradjevinskim sektorom koji je prenapuhan i prezaduzen koji je ovisio o drzavnim investicijama koje nisi mogle bit odrzive, mi smo imali sustavni problem zbog ponasanja drzave u najvecoj mjeri isto sta se i sada dogadja gdje puno duga odlazi na ne produktivnu imovinu koja kad je kriza ne moze svoju cijenu proizvoda prebacit na kranjeg korisnika nego ima deflaciju, a ostaje mu ogroman dug, niti moze povecat broj kolicine za istu cijenu da nadomjesti razliku. Mi jednostavno unistavamo odrzivost ekonomije na duzi rok losom diverifikacijom i krivim ulaganjem u produktivnost, ok produktivnost se pocela popravljat sada ali onda skroz druga prica, jednostavno mi imamo sustavnih problema koji su tu stalno kocnica
ova NVidia je povijesna balončina
danas opet neke prijetnje vezano uz zabranu izvoza čipova za Kinu
neki head and shoulder nazirem? i sve nekako ide prema ovoj liniji na $346,47 što je ATH još iz 11/2021
a i tada smo već bili u balonu 
A gdje je onaj što je svaki drugi dan šortao NVDA, šta on kaže?
Ne znam jesam li ja taj jer nisam baš svaki drugi dan, ali izašao u zelenom.
BKNG mi se čini slijedeći kandidat.
rano je još za ulaz u TLT (ako yield na 10 godišnju ide preko 5%)... ali nekakva poz. divergencija je vidljiva: cijena se konsolidira na razinama $84-$86, a Chaikin Money Flow je u akumulaciji, trgovane količine (volume) u porastu
evo slikice
po meni najvažnija stvar iz jučerašnjeg ER Tesle:
Musk... also acknowledged shareholder demands that the company advertise more aggressively to stoke demand. But he pushed back, saying it doesn’t help to tell people about cars they cannot afford. He reiterated the primary focus is bringing costs down to a level where mass-market adoption can occur...
Toyota Prius PHEV (hybrid, nije EV) je nekih 50k eur
Model 3 Tesle je prema cjeniku Tesla Zagreb 42k eur (ali je manji u odnosu na Prius), plus svaki komad dodatne opreme je papreno skup pa si začas na 50k eur, imaju i cjenik za leasing koji izađe cca 665 eur (kažu da slobodno odbiješ prosječnih 150 eur/mj. uštede za gorivo)
ja za auto te klase, benzinac (mild hybrid), operativni leasing, plaćam cca 250 eur/mj.
pitanje je i kome ćeš uvaliti kasnije Teslu s rabljenom baterijom i za koje pare?
Jel prati tko ove dionice solara u postenom su down trendu, zadnja dva dana su posteno pali
Btw bio sam kupio nesto sitno dionica GRIN po 8 nedavno malo spekulantski s obzirom na valuaciju nisam ni znao za mogucu dividendu, prodao prekjucer na 14,15 dan prije ex dividenda, dionica pala u dva dana na 8,50 sad, ovdje ako prespavas ode cijeli dobitak jos dobijes i zgubitak vrlo lako
ja trenutno samo pratim ovo 
Zlato liftom na 2000 otišlo
Zato je dobra diverzifikacija, negdje gubis, negdje dobijes.
Diverzifikacija je zaštita od neznanja - Warren Buffett...............
Jel kaze sta 
Jel kaze sta
kaže mi da će Vidaković opet imati podočnjake kad bude gostovao na TV-u
Jel kaze sta
kaže mi da će Vidaković opet imati podočnjake kad bude gostovao na TV-u
Ma nece napokon vidi jasno 
Kripto je krenuo UP. raste vec par dana. (20% u 10 dana)
znaci uskoro cemo i na dionicama zazelenit.samo da kripto stane rast 
