HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo, Zagreb, Jurišićeva ulica 4 (dalje: Banka),
    objavljuje da je zaprimila odobrenje Hrvatske narodne banke da u izvješća sa stanjem na
    dan 31. prosinca 2023. godine u izračun redovnog osnovnog kapitala uključi dobit ostvarenu
    u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine najviše do iznosa
    22.424.155,92 eura.
    Uključenje predmetnog iznosa u izračun redovnog osnovnog kapitala provodi se u skladu s
    člankom 26. st. (2) Uredbe (EU) 575/2013 i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, s ciljem
    nastavka jačanja kapitaliziranosti i solventnosti Banke, odnosno ispunjenja relevantnih
    regulatornih limita.

    bez ocjena molim

    I prošli kvartal je objavljeno

    Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo, Zagreb, Jurišićeva ulica 4 (dalje: Banka),
    objavljuje da je dana 8. studenog 2023. zaprimila odobrenje Hrvatske narodne banke da sa
    izvještajnim danom 30.9.2023. u izračun redovnog osnovnog kapitala uključi dio dobiti
    tekućeg razdoblja najviše do iznosa 34.006.382,99 eura.
    Uključenje predmetnog iznosa u izračun redovnog osnovnog kapitala provodi se u skladu s
    člankom 26. st. (2) Uredbe (EU) 575/2013, s ciljem nastavka jačanja kapitaliziranosti i
    solventnosti Banke, odnosno ispunjenja relevantnih regulatornih limita.

    bez ocjena molim

    Quote from Nevera

    Molim znalce za pojasne ovo odluku. Hvala

    Mozda pisem gluposti, ali jedan dobro pozicioniran izvor iz banke mi je pricao da banka jedva udovoljavala neki MREL zahtjev (ili tako nesto) za adekvatnost kapitala...i da im je to, pogotovo prijasnjih godina, dok ga nisu zadovoljavali bio ozbiljan problem..naime ostalim bankama, kod izracuna tog zahtjeva se prihvaca i kapital vecinskih vlasnika (ino banaka) dok kod HPB im nije prihvaceno da koriste "snagu" drzave pri tom zahtjevu...

    Zbog te informacije smatram da se gore navedena obavijest, odnosi bas na taj "problem" i da se ovom aktivnoscu zadovoljava taj zahtjev...

    Ovo je moj zakljucak i mozda nema veze sa navedenim, ali ja ga tako interpretiram...a mozda samo pisem bedastoce...

    uglavnom su male banke imale problem s adekvatnošću kapitala, po meni je to isto kao kada unutar firme iz dobiti odvajaš u kapitalne rezerve, mislim da ih ima dosta, gdje se to redovno viđa u izvješćima,

    a možda ni ja nemam pojma. možda se to odnosi na vjeverice u borovima, da krenu sakupljati lješnjake za zimu dok su još u cvatu :)

    Quote from Parica
    Quote from Nevera

    Molim znalce za pojasne ovo odluku. Hvala

    Mozda pisem gluposti, ali jedan dobro pozicioniran izvor iz banke mi je pricao da banka jedva udovoljavala neki MREL zahtjev (ili tako nesto) za adekvatnost kapitala...i da im je to, pogotovo prijasnjih godina, dok ga nisu zadovoljavali bio ozbiljan problem..naime ostalim bankama, kod izracuna tog zahtjeva se prihvaca i kapital vecinskih vlasnika (ino banaka) dok kod HPB im nije prihvaceno da koriste "snagu" drzave pri tom zahtjevu...

    Zbog te informacije smatram da se gore navedena obavijest, odnosi bas na taj "problem" i da se ovom aktivnoscu zadovoljava taj zahtjev...

    Ovo je moj zakljucak i mozda nema veze sa navedenim, ali ja ga tako interpretiram...a mozda samo pisem bedastoce...

    Da, imali su u prošlosti problema sa adekvatnosti kapitala, bio je oko 10%, to se komentiralo kod onih koji nešto znaju o bankama, ali to je bilo prije više godina.

    Ali sada je to oko 20%, koliko znam te više nije problem, dapače , ne znam više koliko je regulatorni zahtjev...

    Quote from tizian1
    Quote from Parica

    Mozda pisem gluposti, ali jedan dobro pozicioniran izvor iz banke mi je pricao da banka jedva udovoljavala neki MREL zahtjev (ili tako nesto) za adekvatnost kapitala...i da im je to, pogotovo prijasnjih godina, dok ga nisu zadovoljavali bio ozbiljan problem..naime ostalim bankama, kod izracuna tog zahtjeva se prihvaca i kapital vecinskih vlasnika (ino banaka) dok kod HPB im nije prihvaceno da koriste "snagu" drzave pri tom zahtjevu...

    Zbog te informacije smatram da se gore navedena obavijest, odnosi bas na taj "problem" i da se ovom aktivnoscu zadovoljava taj zahtjev...

    Ovo je moj zakljucak i mozda nema veze sa navedenim, ali ja ga tako interpretiram...a mozda samo pisem bedastoce...

    Da, imali su u prošlosti problema sa adekvatnosti kapitala, bio je oko 10%, to se komentiralo kod onih koji nešto znaju o bankama, ali to je bilo prije više godina.

    Ali sada je to oko 20%, koliko znam te više nije problem, dapače , ne znam više koliko je regulatorni zahtjev...

    MREL* stopa na 30. 9. 2023. iznosi 30,07 %
    što je iznad razine trenutnog regulatornog
    MREL zahtjeva (27,08 %)

    bez ocjena molim

    Quote from harpun
    Quote from tizian1

    Da, imali su u prošlosti problema sa adekvatnosti kapitala, bio je oko 10%, to se komentiralo kod onih koji nešto znaju o bankama, ali to je bilo prije više godina.

    Ali sada je to oko 20%, koliko znam te više nije problem, dapače , ne znam više koliko je regulatorni zahtjev...

    MREL* stopa na 30. 9. 2023. iznosi 30,07 %
    što je iznad razine trenutnog regulatornog
    MREL zahtjeva (27,08 %)

    Malo sam istrazio kako stvari stoje...teme je kompleksna i mogu samo zdravoseljackim rijecnikom iznjeti zakljucke jer za nesto vise ne kuzim...

    Znaci MREL nije isto sto i adekvatnost kapitala...slicno je, ali nije isto...

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    MREL zahtjev se provodi zbog smanjenje rizika prilikom defaulta banke...svaka banka je obvezna zadovoljit MREL kriterij...stoga banke najcesce izdaju posebne MREL obveznice (ili neke druge instrumente koje uopce nisam shvatio) koje imaju znatno veci prinos od klasicne obveznice jer u slucaju bankrota banke nisu u redu naplate vec se ili pretvaraju u kapital ili otpisuju...

    Prema info (kolega One) sa drugog foruma prinosi po tim MREL obveznicama se krecu oko 7,5%-8%...

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Nase banke krenule su u provedbu toga 2022. godine...trenutna izlozenost HPB po tim MREL instrumentima je 105 mil EUR...

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Ako je kamata 7%-8% dobro ih taj MREL guli...

    Sto se tice ZABE, nasao sam info da je u 2022. ZABA izdala 200 mil MREL obveznica koje je u 100% iznosu upisala matica (Unicredit) pa postoji vjerojatnost da je matica upisala po puno manjoj kamati i mozda je to bas ta razlika izmedju HPB i ZABE o kojoj mi je gore navedeni izvor pricao...

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Imam HPB i nadokupio sam na 210 EUR...da ne bi pomislili da drukam na pad...jednostavno imam vremena i zanimalo me sto je taj MREL zahtjev...jer dosta se u izvjescu pise o njemu, ocito je bitan...

    Ako ima tko nesto za dodat bio bih mu zahvalan...

    Naravno je da HPB zadovoljava sve uvijete, zato i rade ta prebacivanja u kapital.

    Tako da je to riješeno, a izgleda da će ovo nastaviti rasti još puno gore.

    Svakih par dana se pokupi 500 kom s aska i preskoči po 10 EUR gore.

    Mislim da su za HPB problemi s adekvatnošću kapitala daleka prošlost. Već godinama se dobro razvija i konačno postaje ozbiljna banaka.

    Ali s bankama nikad ne znaš, to je dio portfelja koji treba najviše paziti, brzo reagirati ako bilo što postane bar malo sumnjivo.

    Nisam siguran da se vidim dioničarem banaka na rok vječno, ali ovu HPB držim još od 2017. I još uvijek mi se ova banka odnosno dionica dosta sviđa. Zadnjih godina je ovo bilo puno ugodnije za držanje nego prvih dok je još sve bilo manje jasno, izgledalo više rizično.

    Zadnji kvartali iz nekog razloga nose manju dobit i jedini su negativni u zadnjih 5-6 godina. Od zadnjih 5 promatranih, čak 3 su negativna.

    Gledajući 4Q22, glavni razlog za neto gubitak nisu prihodi, nego operativni troškovi uz posebno visoke administrativne troškove i vrijednosna usklađenja.

    Za 4Q23 očekujem prihode na razini prethodna dva. Ako se ne zalomi nešto neočekivano u troškovima, vjerujem da je 5 - 15m relativno konzervativna procjena.

    Na razini godine bi mogli biti zadovoljni s tim brojkama, ali nadam se da će povući više od toga pa možda vidimo neto dobit sličnu prošla dva kvartala.

    Quote from dr.tom

    Zadnji kvartali iz nekog razloga nose manju dobit i jedini su negativni u zadnjih 5-6 godina. Od zadnjih 5 promatranih, čak 3 su negativna.

    Gledajući 4Q22, glavni razlog za neto gubitak nisu prihodi, nego operativni troškovi uz posebno visoke administrativne troškove i vrijednosna usklađenja.

    pridodajte tome još kojekakve rezervacije, otpise, amortizaciju i ostale stvari.... zato q4 bude gotovo uvijek najslabiji kvartal.

    Bez velike mudrosti, a kao i sve banke, sve je to rezultat povišenja cijena usluga i raspona kamatnih stopa na aktivu i pasivu. Tako je to. Ali poneki se već dugi niz godina nadaju da bi mogla u prodaju. Ako vladajućima, koji god to bili, bude potrebno ili AP za useljenje u Evropu, nije nemoguće, ali to bi naljutilo glasače. Spas od prodaje je to što bi tada prije toga morali ući malo drugačiji revizori, jer, hm hm, ipak je to državna firma.

    Upravo se događa ogroman pad ključnih banaka u Njemačkoj i Nizozemskoj, iz SAD-a stiže upozorenje
    Njemačka Bundesbanka je priopćila da je izgubila 21,6 milijardi eura prošle godine i ostala gotovo bez svih rezervi
    www.telegram.hr

    Europska središnja banka (ECB) i neke od njezinih najvećih nacionalnih podružnica bilježe ogromne gubitke zbog kojih troše rezerve i veliki dio svojeg kapitala kako bi namirile milijarde eura kamata komercijalnim bankama.

    “Financijsko opterećenje vjerojatno će trajati nekoliko godina”, najavio je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. “Mi očekujemo da će opterećenje biti značajno i u tekućoj godini”, dodao je."