Porez na ekstraprofit i utjecaj na tržište kapitala

Točno tako Renchi!

Premijer ima i sudove u džepu koji su bliskiji HDZu. Sve može jer ništa ne pada na sudovima. Lex Agrokor je bio samo zagrijavanje... pa zaobilaženje Sabora kroz pandemiju...

Ima ovlasti kao njemački kancelar: predsjednik i premijer u jednom.

Tako je kako je, na izborima se odlučuje kako se vodi država. No diljem stare Europe vlast jača, veća je kontrola kroz zakone, koncentrira se moć bez obzira na trodiobu vlasti (to je ionako floskula).

Svejedno držim da ovakav zakon na ekstraprofite pada na ustavnom, da smo neka normalna pravna država. SPAN i Lenac su najbolji primjeri: akvizicijama, uštedama i spletom okolnosti ostvarili bolje rezultate, povijesno gledano. No Lenac čak lošije nego kad je nosač aviona onomad bio na remontu. I sad treba platiti porez?! To je van svake pameti! O kakvoj solidarnosti Plenković priča? Krađa je krađa, ovo je samo legalizirana otimačina.

Lenac ne možeš odnijeti, talijanima treba ta lokacija i dokovi. No Dujmović lako može promijeniti jurisdikciju.

Ja se nadam samo da su svi u ovim firmama na koje bi se odnosio ovaj debilni retroaktivni zakon dovoljno inteligentni da ce sve fakture ovaj zadnji mjesec prebacit u sljedecu godinu ako mogu i maximalno platiti sve sto mogu sada da povecaju troskove. Da vidimo koliko su kreativni 😀

Koliko vidim vlada je napravila tocan popis drustava na koje idu sa porezom na uspjesnost. No nigdje ga ne nalazim. Primjecujem ipak smanjenje ukupne presije za pola milijarde u odnosu na prve procjene.

Vlada u hitnu proceduru uputila porez na ekstraprofit: 208 tvrtki uplatit će 1,5 milijardi kuna u državni proračun

Među poduzetnicima se najavljuje i mogućnost ustavne tužbe. Vlada nije zabrinuta

sib.net.hr

Quote from LodeRunner

Koliko vidim vlada je napravila tocan popis drustava na koje idu sa porezom na uspjesnost. No nigdje ga ne nalazim. Primjecujem ipak smanjenje ukupne presije za pola milijarde u odnosu na prve procjene.

https://sib.net.hr/vijesti/ostalo…ype=latest_news

Hvala na članku. Koliko vidim ipak ima novosti. I to čak i logičnih.

Neke sugestije Vlada je ipak prihvatila. Tako u četverogodišnji prosjek neće ulaziti godine u kojima su tvrtke ostvarivale gubitke, a brodarski prijevoznici će plaćati poseban paušal. Iako je smisao Uredbe Europske komisije bio dodatno oporezovati ekstra zaradu na cijenama energenata, hrvatska Vlada reže dobit svim sektorima.

Quote from LodeRunner

Koliko vidim vlada je napravila tocan popis drustava na koje idu sa porezom na uspjesnost. No nigdje ga ne nalazim. Primjecujem ipak smanjenje ukupne presije za pola milijarde u odnosu na prve procjene.

https://sib.net.hr/vijesti/ostalo…ype=latest_news

Neke sugestije Vlada je ipak prihvatila. Tako u četverogodišnji prosjek neće ulaziti godine u kojima su tvrtke ostvarivale gubitke, a brodarski prijevoznici će plaćati poseban paušal. Iako je smisao Uredbe Europske komisije bio dodatno oporezovati ekstra zaradu na cijenama energenata, hrvatska Vlada reže dobit svim sektorima.

Pola milijarde je isparilo zbog ove promjene u izračunu osnovice za porez na ekstraprofit, a to ide najviše u prilog turistima jer su 2020. uglavnom završili s gubitkom.Bilo je nekakvo objašnjenje od strane porezne, ali zbog nogometne euforije prošlo ispod radara.

Navodno će se u izračun godine ili čak dvije koje su završile gubitkom uzimati prosjek ostale tri ili dvije sto će znatno umanjiti osnovicu za porez.

ja ne znam kako će brodare uhvatiti u te porezne škare. barem oni imaju razne liberije, paname i td. osnovno načelo poreza je da on bude iole pošten i pravedan pa onda nitko nema motiv za izbjegavanje istog. kad pretjeraš sa porezom svatko nađe neki način da ga izbjegne.

Problem je što poreznu politiku vode ljudi koji nikad nisu na tržištu prodali svoju robu, znanje ili uslugu, pa ni kao djeca prodavajući školjkice na plaži

Quote from verdi

ja ne znam kako će brodare uhvatiti u te porezne škare. barem oni imaju razne liberije, paname i td. osnovno načelo poreza je da on bude iole pošten i pravedan pa onda nitko nema motiv za izbjegavanje istog. kad pretjeraš sa porezom svatko nađe neki način da ga izbjegne.

Da oporezivanje se radi nad poreznim obveznikom RH, brodari recimo mogu ne uplatit dobit od brodova s marshalovih otoka i matica tj drustvo koje je porezni obveznih RH jednostavno ce imat manje prihode i dobit iako ce konsolidirano to izgledat bolje iako ovo pred kraj godine malo veze ruke. Ali po novom prijedlogu ionako izgleda da su brodare zaobisli s vecim oporezivanjem, a jedan od komentara ministarstva je i bio da ih ne mogu zaobic jer

https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2022-12-09/133102/PZE_431.pdf

"Obzirom da se istima utvrđuje porezna obveza poreza na dobitpaušalno prema tonaži broda, djelomično je i prihvaćen prijedlogvezan uz utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit zaobveznike plaćanja poreza po tonaži broda te će se obvezadodatnog poreza na dobit utvrditi također u paušalnom iznosu,ali prateći porast dobiti tijekom zadnjeg poreznog razdoblja uodnosu na prethodna četiri porezna razdoblja.Naime izmijenjenim stavkom 3. članka 14. Prijedloga zakonapropisano je u slučaju kada se prema stavku 2. ovoga članka, uzprimjenu drugih odredbi ovoga Zakona, utvrdi obveza plaćanjadodatnog poreza na dobit, porezna obveza dodatnog poreza nadobit utvrđuje se tako da se iznos godišnje obveze poreza potonaži broda pomnoži koeficijentom porasta dobiti poreznograzdoblja iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona u odnosu naprosječnu dobit prethodnih poreznih razdoblja iz članka 5. stavka2. ovoga Zakona.Slijedom navedenoga obzirom da je riječ o obveznicima porezana dobit za koje je u Pomorskom zakoniku propisana iznimka uodnosu na utvrđivanje obveze poreza na dobit, nije prihvatljivote obveznike izuzeti od obveze plaćanja dodatnog poreza nadobit jer je riječ o horizontalnoj mjeri, ali je prihvatljivopropisati i iznimku u načinu utvrđivanje obveze dodatnog porezana dobit za obveznike plaćanja poreza po tonaži broda ali pratećiporast dobiti tijekom zadnjeg poreznog razdoblja u odnosu naprethodna četiri porezna razdoblja.Stoga se prijedlog djelomično prihvaća

"
Znaci morali su ih uvrstiti ali su mogli na drugaciji nacin odredit kako ih oporezivat jer ionako se oporezuju na drugi nacin vec i sada.

Članak 14.

(1) Obveznik dodatnog poreza na dobit je osoba koja je sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba obveznik poreza po tonaži broda.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prihodi iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, oporeziva dobit iz članka 6. ovoga Zakona i oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7.ovoga Zakona je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza, a koja je iskazana u Računu dobiti i gubitka u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza dodatnog poreza na dobit te u prethodnim poreznimrazdobljima.

(3) U slučaju kada se prema stavku 2. ovoga članka, uz primjenu drugih odredbi ovoga Zakona,utvrdi obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, porezna obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se tako da se iznos godišnje obveze poreza po tonaži broda pomnoži koeficijentom porasta dobiti poreznog razdoblja iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona u odnosu na prosječnu dobit prethodnih poreznih razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.(4) Obveznik dodatnog poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje druge odredbe ovoga Zakona.

Koliko sam ja shvatio iz ovoga ukoliko je dobit recimo 2022 veca 100% od prosjeka za toliko se mnozi porez po tonazi za godinu da bi se platilo dodatno

Sam porez po tonazi nije toliko velik ne mogu naci tocne sve podatke za sve ali recimo za jadroplov porez po tonazi za 2021 je iznosio 177 000kn, 2020 199 000kn, tako da sam koeficijent i da je 200% veci ne bi trebao vjerovatno biti veci trosak za brodare ako ja ovo sve dobro shvacam, treba jos vidit kako na brodare utjece ovaj dodatak da se ne uzimaju negativne godine u izracun ali po ovoj logici sama obveza koga zahvati ako zakon prodje ne bi trebao biti velik jer osnovica s kojim se mnozi koeficijet nije velik, iako brodari taj porez placaju i kada posluju negativno tako da je i to vjerovatno uzeto u obzir pri razmatranju i da nisu koristili pomoc u coroni kao ostali ?, a i ocito je da se s 2 mlrd smanjio na 1,5 mlrd ocekivanja od dodatnog poreza jer su uvazili dobar dio primjedbi i nacina izracuna, ne znam jer netko drugacje ovaj izracun vidi ali meni se cini ta je ovako kako sam naveo.

Quote from StatusQuo

https://www.sabor.hr/sites/default/…102/PZE_431.pdf

Svi slali prijedloge, dosta potpuno ili djelomično prihvaćeno, samo HPB-u ništa nije sporno

Jos neke promjene u odnosu na pocetni prijedlog

Vezano uz osnovicu za utvrđivanje solidarnog doprinosa što će se primijeniti i za

osnovicu prilikom utvrđivanja dodatnog poreza na dobit države mogu utvrditi potrebne

prilagodbe nacionalnog prava kako bi se utvrdio tretman gubitaka u prethodnim poreznim

razdobljima. Ta prilagodba prema ovom Prijedloga zakona se provodi na način da se poreznim

obveznicima prilikom utvrđivanje prosječne oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja neće

uzimati u obzir razdoblja u kojima je utvrđena negativna porezna osnovica

Članak 13.

(1) Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, oporezive dobiti

iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga

Zakona, mogu se izuzeti:

a) prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim

postupcima,

b) prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika,

c) prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne

imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi,

d) prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili

nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj

osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. i

e) dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava,

prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina

otuđenja povezanim osobama prema uvjetima iz točke d) ovoga stavka.

(2) Porezni obveznik koji se odluči koristiti izuzetak iz stavka 1. ovoga članka dužan je taj

izuzetak primijeniti i kod obračuna iz članaka 4., 6. i 7. ovoga Zakona.

(3) Prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona mogu se izuzeti

nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun

dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na

dobit, osim zajmova i potraživanja.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznik koji se odluči isključiti nerealizirane

gubitke, dužan je dostaviti odgovarajuće obrazloženje promjene fer vrijednosti financijske

imovine.

(5) Prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti

prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona uzet će se u obzir provedene statusne

promjene kod poreznog obveznika.

(6) Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, oporezive dobiti

iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga

Zakona, porezni obveznik mora uzeti u obzir ispravke prihoda ili poreznih obveza koji su

utvrđeni poreznim nadzorom.

Članak 15.

(1) Obveznik dodatnog poreza na dobit koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu

s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit, utvrđenu prema odredbama

ovoga Zakona, umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema

propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.

(2) Ministar financija će pravilnikom iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona, detaljnije propisati

postupak umanjenja obveze dodatnog poreza na dobit prema ovom Zakonu

Uz članak 7.

Ovim člankom utvrđuje se oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja, a utvrđuje se na isti

način kao što se utvrđuje i za porezno razdoblje (članak 6. ovoga Zakona). Za svako porezno

razdoblje 2018.-2021. godine utvrdit će se postojanje oporezive dobiti na isti način kao i za

porezno razdoblje prema članku 6. ovoga Zakona.

Stavkom 2. ovoga članka Zakona propisan je izračun prosječne oporezive dobiti, na način da

se zbroje samo pozitivni iznosi oporezive dobiti iz svakog prethodnog poreznog razdoblja i

podjele s brojem poreznih razdoblja u kojem porezni obveznik poslovao. Tako se neće zbrajati

pozitivni i negativni iznosi oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja, te na taj način ne

dolazi do dodatnog povećanja razlike između prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih

razdoblja i oporezive dobiti poreznog razdoblja

Uz članak 8.

Ovim člankom propisana je iznimka u odnosu na prethodni članak, tako se negativni iznos ili

nula iskazani na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit neće uzeti u obzir kod izračuna

prosječene oporezive dobiti. Primjerice ako je porezni obveznik u dva od četiri porezna

razdoblja imao negativan iznos ili nulu prosjek će se računati dijeljenjem s brojkom dva

Zanimljiv clanak koji govori o puno vise toga nego samo o porezu na uspjesnost. Nasa vlada, kao i obicno, igra igru obaranja svoje lijeve ruke svojom desnom.

Quote

Kako općenito američki ulagači promatraju Hrvatsku kada je riječ o poreznom opterećenju?

Američki, ali i drugi ulagači prvo gledaju je li porezni sustav predvidljiv, a nakon toga gledaju visinu poreznog opterećenja i može li njihov poslovni model u njemu funkcionirati. Stoga je predvidljivost najvažniji kriterij za ulagače što se poreza tiče.

Tome u prilog ne idu iznenađenja kao što je Zakon o porezu na dodatnu dobit koji cilja upravo profil ulagača kakve želimo privući: poduzeća velike financijske snage koji mogu otvarati radna mjesta i koja posluju u industrijama visoke dodane vrijednosti.

Quote

AmCham je prije pet godina započeo razgovor s Poreznom upravom na tu temu i od situacije oporezivanja opcijskih planova s više od 100%, pri čemu bi radnik koji je primio dionice morao platiti više poreza nego što je dobio vrijednosti, došli smo do prihvatljive razine od 30-tak posto poreza u dioničkim društvima.

Sada bi bilo potrebno napraviti daljnji korak i omogućiti korištenje tog alata i u društvima s ograničenom odgovornošću koja čine većinu hrvatskog gospodarstva, pogotovo mladih tehnoloških kompanija. Širenje opcijskih planova na društva s ograničenom odgovornošću je mjera koja je potrebna hrvatskom privatnom sektoru u 2023.

‘Porez na ekstraprofit cilja baš one američke ulagače koje želimo privući’

www.poslovni.hr

Ali pazite, kako je impresivno, mađari uveli porez na extraprofit MOLu koji je definitivno glavni profiter od zbivanja u ukrajini. Kao i kod nas INA i sitniji trgovci naftom i plinom, ali nasa vlada nema mu*a da istim nacinom uvede porez za te extra zarade. Vjerovatno bi ih Orban nagu*io, pa onda planiraju porez na sve koji nema veze sa mozgom i sto prakticno ni jedna EU zemlja nije napravila jer ne zele unistiti svoje gospodarstvo, kao sto ovi nasi kvazi ekonomisti planiraju.

Iako da uvedu porez po istom modelu kao mađari, vjerovatno bi vise pokupili u proracun i komplet gospodarstvo bi ocvrsnulo. Jedino im to nije u planu, vise ga oslabiti da ga lakse moze netko preuzeti 🤔

Mene živo zanima koliko će firmi, koje su bili sudionici u aferi s Plinom, uletjeti u ove škare.

Nisam baš primjetio da se nešto spominje po medijima

Quote from Mcvily77

Mene živo zanima koliko će firmi, koje su bili sudionici u aferi s Plinom, uletjeti u ove škare.

Nisam baš primjetio da se nešto spominje po medijima

Ne znam dal bas sudionici ali sigurno u plinu.

Quote

Kandidati za ‘ekstraprofit‘ su Messer Croatia plin, Ina maziva, Podzemno skladište plina, Dirus projekt, Rijeka trans, Air BP Croatia i sve druge profitabilne manje tvrtke u naftnom i plinskom sektoru

Porez na ‘ekstraprofit‘ nije samo za velike, na udaru su i mali profitabilni naftaši i plinari

Odlični rezultati poslovanja ove godine nisu samo razlog za zadovoljstvo, nego i za glavobolju. To vrijedi za sve tvrtke s više od 300 milijuna kuna prihoda,…

lidermedia.hr

Porez na ekstraprofite ušao u saborsku proceduru (tportal.hr)

s obzirom na amandmane (prihvaćene i one druge) ovo je takva smijurija od zakona

očito se dobro lobiralo

kao i uvijek survival of the fittest

ili fattest

svakom daš neki ustupak, na kraju svi misle da su dobro prošli

ali tako se ne donose zakoni, čisti amaterizam

on mora biti svrsishodan, pravedan, provediv, učinkovit na način da ne provede neg. efekte ni na koga

pazite, prihvatili su amandman koji ide na ruku turistima

pa kakav je to prijedlog uopće bio kad ga je trebalo toliko modificirati? tko je uopće sastavio prijedlog zakona a nije uzeo u obzir efekte korone na dobit?

razmišlja li itko u ovoj zemlji glavom?!

Ne razmišlja !!!

Da razmišljaju i misle na svoju zemlju i gospodarstvo, onda bi napravili kao i ostali u EU ili mađari.

Ovo ako prođe će biti samo dokaz da su protiv svojeg jakog gospodarstva i države.

Kada se dogodi gubitak onda su si dioničari sami krivi; kada su nam zbog Korone zatvorili tvornice, hotele i radna mjesta onda su si dioničari opet sami krivi; kada nesposoban menađment uništi firmu ma da opet su si dioničari sami krivi; kada se zbog inflacije, recesije ili vanjskog napada dogodi gubitak onda (ne trebate pogodit) su si dioničari opet sami krivi.

Ali pazi sada : kada se pametnom organizacijom, sposobnim menađmentom, vrijednim radnicima, marljivim i predanim radom "dogodi" Dobit (kao slučajno je samo od sebe) onda SE LUPI EXSTRA POREZ.!😡😡😡😡😡😡

I onda moraš prisilno biti solidarna sa onima koji u životu nikad nisu uložili u biznis da se ne osjete manje vrijednima. E to ti je kapitalizam u nas

Quote from Paulie

Hrvatska je očito jako lijevo i polukomunistička zemlja. Prakticki 90% sabora želi ovaj porez, a vjerujem i građana.

Jednog dana ce netko priupitati ovih 90% koliko ima dionicara u Hrvatskoj? Jeli ta brojka samo nas stotinjak sa foruma ili mozda svatko od nas tko je ikada radio za placu.

Naravno, i nakon tog pitanja sve ce ostati isto. Jer tih 90% gradjana i dalje ne zna ni razliku izmedju neto / bruto place i ukupnog troska radnika za poslodavca. Komunizam je kod nas ostavio mentalitet za koji ce trebati jos dosta vremena dok ga se ne rjesimo.