DRY BULK

zašto dry bulk bez cenzure?

iz potrebe da se o dry bulku može argumentirano raspravljati u opuštenijem tonu od onog koji zahtijeva tema ATPL.

razumijem želju da se održi što profesionalniji nivo rasprave bez "zatrpavanja" kako bi se svim korisnicima omogučilo što više informacija uz što manje čitanja na temi ATPL.

s druge strane neki su komentatori u nedostatku kontraargumenata izvrgnuti napadima onih koji bi htjeli da se NEkomentira jer to nije u skladu sa njihovim motivima,ciljevima,zadacima te "provociraju" nebi li izazvali protureakciju.

odgovaranjem na provokacije slažem se nepotrebno se zatrpava i stvara dodatan posao za moderatore od kojih se traži "čišćenje" od "zatrpavanja".

nejednom sam predložio onima koje smetaju moji komentari da ulože 5sec svog vremena,da me stave na blok,ignore,da ne čitaju moje komentare ali s obzirom de se je samo manjina odlučila na taj potez sve je jasno.

nije teško zaključiti što se krije iza želje onih koji na forum o komentiranju o investiranju dolaze sa namjerom da se on pretvori u forum za NEkomentiranje.

naravno i oni su ovdje više nego dobrodošli ako žele,ako imaju hrabrosti u otvorenoj raspravi bez vrijeđanja se sučeliti argumentima.

veselim se i zahvaljujem unaprijed na preispitivanju mojih argumenata.

za početak iako već na drugoj temi napisano trebat će ponoviti neke stvari,za uvod i da se od nećega počne...

kako će dolaziti tako će i ovdje biti sve više novih mat.činjenica uključivano u raspravu.

dry bulk je jedan od specifičnijih sektora kako poslovanja tako i za investiranje.

nekome ne odgovara,nekome baš ono što želi.

generalno rizčniji od prosjeka sa potencijalno velikim gubitcima ali i dobitcima.

ciklusi se izmjenju iz jedne u drugu krajnost,to je povijest.

budućnost nas neusporedivo više zanima,ako se mene pita sada bi ta budućnost trebala biti još bitno interesantnija jer očekujem

novi uzlet prije svega ATPL kada je ZSE u pitanju jer ostali brodari su od bitno manjeg interesa.

novi uzlet nije više novi jer se je on na razini svj dry bulka (+50%) već materijalizirao sa jasnim naznakama i preporukama analitičara

da će se uskoro nastaviti na novu + razinu.

ono što je realno za očekivati je copy paste obrazac nekih razmjera.

kojih?osobno uvijek mi je bilo od sekundarne važnosti ako je primarni uvijet ispunjen.

tko misli da mu neće biti dovoljno,može pokušati tamo gdje misli da će mu biti dovoljno.

svi mi po vl izboru sami odlučujemo i snosimo posljedice.

meni su rezimei najdraži dio posla,pa ćemo i ovdje nekad u nekoj budućnosti ali najkasnije za 2g napraviti ozbiljan rezime,izgledno da će to biti i za 1g a nebi bila senzacija da ćemo biti primorani i prije toga.

sa investitorskog stajališta to nebi trebalo biti predugo čekanje.

i za trejdere ovo bi trebao biti jedan od vrlo zanimljivih,profitabilnih "alata" u vremenu pred nama.

očekujem i veselim se i njihovom doprinosu ovoj temi.

ono što meni posebno iskače je da se popunjava gap na FEB futuresima,da iako još najniži ali rastu najbržim tempom sugerirajući da je pesimizam na staklenim nogama,gotovo nitko više ne vjeruje u značajniji pad vozarina prije CNY(FEB),koji kada bi se i dogodio ta potencijalna babaroga izgledno nebi imala snage značajnije spustiti cijene dionica jer jednostavno u zraku je optimistična vibra koja se neće dati samo tako lako opet poništiti.

poučak je nedavni rasplet na stranim brodarima na kojima su mnogi ostali na obali a brodovi otplovili jer su je čekali pad za pozicioniranje,pad koji je izostao pogonjen dugogodišnje neviđenim razinama vozarina za siječanj.

prošle dvije godine smo imali pesimističnu vibru koja je dominirala i lako nadjačavala optimizam koji bi povremeno poskočio.

ovo je sada potpuno drugačiji moment kada loše(ako se dogodi) neće biti percipirano kao jako loše ali će sve dobro biti percipirano sa pojačanim efektom a moguće i sa turbo pojačanim efektom.

jaaako teško da će posljedice ostati nematerijalizirane a posebice na neki višemjesečni rok.

atpl je još privezana usidrena(170) ali ovogodišnji rast od >20%(183) više nego jasno upozorava,prijeti što bi se moglo dogoditi.

ako tome dodamo višestruko ponovljene obrasca "ponašanja" iz prošlosti dolazimo do dodatnih poziva na oprez.

opće pozitivna vibra svj dry bulka će odraditi svoje,to je neizbježno,nezaustavljivo...

možda ali samo možda se pruži prilika za neki manji ukupan broj dionica kupiti u nekom mini padu ali ta mogućnost je na dugačkom i tankom štapu.,dodatno na one koji još nisu tu u redu stoji i oni koji već jesu,govorim iz prve ruke.

sektor je preokretljiv i možda griješim,nebi bilo...

vatromet izgleda vrlo štetno za ovaj berth gdje se utovaruju vloc-ovi i pojašnjava preliminarne procjene da će se zastoj mjeriti na skali u mjesecima.capeovi će osjetiti blagodati u značajnoj mjeri a može li to dobaciti i do nižih klasa?

time will tell ali nebi bila senzacija sada,prije tog incidenta bi bilo definitivno.

5. element@ naravno da sad možemo žaliti što nema niti jednog capea ali,ipak je to igra za najveće igrače.

pomalo kopkajuće je sad pitanje dali ovaj incident može dobaciti do nižih klasa?

kao dokaz da i od boljeg ima bolje znači?

čak i kada tako nebi smjelo biti?

mene više ništa ne može više iznenaditi ove godine nakon ovakvih iznenađenja a sebe smatram realnim optimistom dok me večina smatra(la) nerealnim iako je povijest od 2010 dokazala suprotno.

iznenađenja bi u ostatko 2021. mogla biti nominalno veće ali kod mene nebi mogla izazvati veći efekt.

hoću reći da neće nitko imati pravo krajem godine izreći da nije bilo očekivano,ili neće bez obzira na količinu uloženog truda moći izvući kakav takav izgovor ako se pokaže da je ovo bilo nešto što nije bilo mudro za propustiti.

male šanse postoje nije sporno da se može neki crni labud pojaviti ali crni labudovi nebi bili crni da ih nema jako malo.

zašto bi se u životu samo događali crni labudovi?pa i ne događaju se,pa i neće niti ovdje vječno.

desila se i jaka zima na sjevernoj polutci,nedostatak ugljena,možda će i potrajati pratit ćemo.

desila se veća potražnja za sirovinama radi prošlogodišnjeg zastoja u Q1.

desio se i ovaj incident koji će sigurno u nekoj mjeri utjecati,dali na niže klase to ćemo još vidjeti.

ostatak svijeta bez kine bi trebao pokrenuti masivno stimuliranje za oživljavanje ekonomije.

kina je prošle godine značajno pomogla dry bulku sa svojim stimuliranjem.

kako su veliki majstori mora nanjušili tajming za kupovinu?

u svijetlu rasta spota,TC i FFA ali i cijena SH.

https://www.hellenicshippingnews.com/greek-owners-r…y-bulk-segment/

kopirano sa teme atpl uz obavijest kolegici da je odgovor ovdje

Ivana7@

"- evo ja se veselim kada drukeri gube lovu.

- na samoj temi ima i onih koji razmišljaju svojom glavom, što je pozitivno.

- nekad davno sam na ovoj temi pitala jednu osnovnu stvar:

- koliko tu ATPL prosječno dnevno košta jedan "Panamax", (uključujući plaće posadi, srazmjerno upravi, troškovi održavanja i ostalo sve što čini trošak tog tipa broda.

- koliko taj tip broda zarađuje možemo znati iz raznih indexa koje dnevno tu postate.

- kada znamo trošak i zaradu lako je izračunati profit.

- sada u tu računicu ubacimo kredite, neke dodatne radove koji se moraju napraviti (np. neki pročistaći).

- tek sada ćemo znati stvarnu zaradu.

- još možemo izračunati koliko im vrijedi flota, ali za nešto takvog izračunati prvo bi morali znati koliko imaju brodova i koliko su stari.

- eto kad sve to izračunate biti će vam jasno koliko vrijedi jedna dionica, je li to skupo ili jeftino.

- a znati će te, ima li tu materijala i za kakvu dividendu i kolika bi mogla biti.

- evo toliko od mene, neću vam više dosađivati, pa vi lipi moji drukaje i dalje koliko god vas volja"

kolegice Ivana7@ ako sam dobro razumio u slobodnom kratkom prijevodu:

joj,joj propuštenih 23% u 15 dana što daje anualizirano >500%

moj grijeg,moj grijeh....

ne ponovilo se...

OK razumno,sličnog smo stava.

i ja očekujem da je ovo tek uvertira a di je rasplet

mitkko@{

kolega hvala na ovom pitanju na koje ću rado odgovoriti,ponoviti u više navrata izrečeno na drugom mjestu.

anualizirani izračun prinosa je točan i omogučavao je upravo ono što je izračunato, on ne prejudicira buduća kretanja,koja mogu biti bolja ili lošija od prethodnog promatranog perioda,možemo u budućnosti to rezimirati pa usporediti na konkretnom slučaju.

tko je postupio po toj mogućnosti toliko je imao mogućnost kapitalizirati,na koji će način dalje raspolagati sa kapitaliziranom zaradom to je individualna odluka,može primjerice sa tim kapitalizranim dobitkom kupiti drugu dionicu na kojoj će zaraditi u sljedećih 15 (100 ili 300...)dana veći ili manji anualizirani prinos,moguće i gubitak...

a može nekapitalizirati u očekivanju boljeg prinosa odgođenom prodajom.

radi plastičnosti prikaza prinosa anualizirani prinos mi je praktičan alat,puno parametara se prati na godišnjoj bazi pa zašto i ne prinosi na marketu,lako je povlačiti paralele sa prinosom na štednji ili nekim drugim ulaganjem.

naravno da nije ista količina prinosa na anualiziranom prinosu od 15 dana i 10 mjeseci pri istom anualiz % prinosa ALI na 15dnevnom ulaganju postoji još dodatnih 9 i pol mj za ulaganje i ostavarivanje većeg ili manjeg prinosa po vl izboru.

umjetnost je naći kompromis između ukupnog prinosa i visine anualiz prinosa ako nije godina ili više od toga u pitanju.

ako je tvoje pitanje bilo sa ciljem povlačenja paralele u konkretnom slučaju o očekivanjima?moram naglasiti da ne insinuiram niti očekujem anualizirani prinos na atpl od 500% u 2021 ali tako je to na marketu,ako nisi unutra nećeš ništa niti dočekati,neznaš kada ćeš dočekati,možeš se samo nadati da je domaća zadaća dobro odrađena i da će vrijeme i strpljivost napraviti svoje.

inače kad smo već kod toga baš sam pogledao povijest ATPL je ponudila anualizirani prinos od ožujka 2016 (110 kn) pri volumenu oko 1milkn do kraja 2017 pri cijeni 685 na volumenu više mil kn u tih 1,75g 520% ukupno = anualizirano 300%

zanimljiva podudarnost u tih 500tinjak% sa ovih od prije par dana

https://www.mojedionice.com/trg/IzvPovijes…-R-A&perDug=10g

kopirano sa teme atpl,kolegica obajveštena o tome

diokidina@

Zadnjih dana je Atpl vruca tema. Nadam se da ce i na burzi.

Mozemo se danima prepirati i oko vozarina, isplativosti, dugovima, kreditima..

Sto na na nasoj burzi pa i vanka dionice rastu zadnjih mjesec-dva. Valamar je narastao cca 20%,Adris 20%,jer se vjeruje da ce ovo ljeto biti turista, građevinari također su rasli, jer iza svake krize prvi izlaze a i nadaju se obnovi Zg, a brodari skoro pa nista. Zasto brodari ne rastu na krilima da ce ova godina ipak biti dobra za njih. Na burzi se trenutno na svim dionicama kupuje buducnost.

kolegice sami ste si odgovorili u prvoj rečenici.

postala vruća a večina očekivala da će se prvo smrznuti.

zato i je ovakva panika,ostaje da vidimo tko će i koliko ukrcati

od onog što je prodano odshortano sa vl dionicama.računica o jeftinijem ulazu je

na stapu da nemože biti tanji,zabava je počela a još štap nije pukno

zanimljivo štivo s obzirom na nedavni incindent i mogućim posljedicama za dry bulk.

Over 30 years of the Port of Ponta da Madeira

The Ponta da Madeira Maritime Terminal was inaugurated in January 6, 1986 in São Luís, Maranhão, adjacent to the port of Itaqui.

The choice of location was made due to the ideal conditions of geographic location and the characteristics of natural depth of São Marcos bay, allowing it to become an important terminal for mooring large ships.

The PDM port is a private port, managed today by Vale and designed to meet the need to transport iron and manganese ore from Carajás — the route is all made by rail.

The Port of Ponta da Madeira in numbers

To understand the superlative dimensions of Ponta da Madeira, we can analyze the terminal’s impressive numbers. André gives the first panorama: “the port holds up to 5 ships simultaneously (Pier I, III South, III North, IV south and IV North) with a monthly average of around 100 rotations”.

For him, the internal logistics of the terminal is well advanced in terms of technology and daily production, the disposition of equipment is done in a strategic way so that the unloading of trains does not have much influence on the loading speed of ships.

“Considering the nominal capacity of each ‘ship loader’ in the terminal for 24 hours with the 5 berths occupied and in constant operation, it can be said that production can reach 1,296,000 million tonnes of ore per day. The average monthly production of the terminal is around 20 million tons loaded”, he adds.

Renan adds by saying that “according to information from ANTAQ, the terminal has been a leader in cargo handling in the country since 2014, having recorded the handling of approximately 198 million tons in 2018”.

Vale itself corroborates these incredible numbers by informing some more characteristics about the PDM:

• 600 km² of area;
• 55 nautical miles of access channel;
• 7 mooring areas;
• 1.6 km of access point;
• depth of 25 meters at Pier IV, making the terminal one of only two in the world to be able to receive vessels with 23 meters of draft — excluding tankers on the high seas.

Importance of the port for Brazilian trade

Geographically, we can say that the Port of Ponta da Madeira is part of the Arco Norte, but it is good to differentiate it from the other terminals in this group that are more related to grain exports.

PDM contributes to the Brazilian commercial power on another issue: being the major outlet for the country’s ore production. For Mateus Melo, one of the main features of the ports of Maranhão is the location. “Due to their geographical position, the ports are closer to the main consumer markets (USA, EU and China) and the Panama Canal. Another point worth mentioning is the content of Iron (Fe) found in the ore of the Carajás Mine, which reaches 66.7%, which makes this one of the highest quality products in the world”, he states.

Renan Queiroz also points out that “in 2018, Brazilian ore exports totaled US$ 20.215 billion and represented 8.4% of the total sold by the country, and Vale has today (according to the Brazilian Foreign Trade Association), a slice between 70 to 80% of the amount of iron ore exported.”

Linking these numbers to the vital relationship between Ponta da Madeira and Serra dos Carajás, the port became vital for the outflowing strategy of a very relevant commodity for the Brazilian economy. André adds: “the Ponta da Madeira terminal is the most important for Vale in Brazil due to its location and physical conditions that offer a great operational and commercial advantage over other locations.”

He continues: “the Ponta da Madeira terminal has proved to be very strategic for Vale’s growth plan towards its Australian customers, for example. Due to its monthly handling capacity and the continuous improvement and expansion projects, the terminal is of paramount importance for the movement of national commerce.”

The outlook for today and the future

Even with a slight retraction in 2019 (as a result of an atypical period of intense rains in the North Region), activity at the Ponta da Madeira terminal continues to evolve solidly over the past few years.

Vale’s constant investments and the constant demand for the cost-benefit of cargo exported from PDM ensure that this growth continues at full steam in the future.

The relationship between the port and the S11D complex

The biggest reason for optimism in the expansion of productivity in Ponta da Madeira comes from an innovative and immense project by Vale in the municipality of Canaã dos Carajás, known as S11D Eliezer Batista Complex

postoji i ne manje važna uzročno posljedična veza sa incidentom u Ponta da Madeira a to je cijena za iron ore koja će sa zastojem isporuka sada biti izgledno katapultirana >200$,u to slučaju demo prices idu na nove vhove,dodatno uklanjanje tonaže sa marketa vrlo izgledno,posljedice neće izostati.

Bangladesh

Wet - USD$ 465/475 per LDT

Dry - USD$ 455/465 per LDT

Container - USD$ 475/485 per LDT

Market Sentiment: Improving

Scrap prices in Bangladesh are reported to have spiked by more than $55.0/ldt into the first week of the year, currently standing at the highest level since Q2 2019.

https://www.spglobal.com/platts/en/mark…-schedules-vale

Iron ore shiploader fire won't impact PDM monthly shipment schedules: Vale

Market expects impact on shipments to Asia

London and Singapore — Monthly iron ore shipment schedules will not be impacted as a result of a fire that broke out early on Jan. 14 at a shiploader at Vale's main iron ore export terminal in northeast Brazil, the miner said Jan. 15.

The Ponta da Madeira Maritime Terminal in São Luís, Maranhão in northeast Brazil, continues to operate, the company said.

The terminal exports ore from Vale's high-grade Carajas mine and pellets.

The incident at one of Vale's shiploaders at the terminal "was contained without victims or environmental damage," the company said in a statement. "The affected site is undergoing an assessment and the causes of the incident are under investigation."

A ship agent source informed clients that Vale is still assessing the extent of the damage caused by the fire at PDM's Pier 4 South and that repairs and maintenance should start immediately after evaluation.

"During this period, the vessels scheduled to load at Pier 4 South will be redirected to Pier 4 North, which should impact the line-up and congestion," the source was cited as saying.

Another source said the damaged shiploader might need to be replaced.

As large vessels which may use Pier 4 typically serve the Asian market, sources consider that an impact on Asia shipments may still be possible.

According to cFlow, S&P Global Platts trade-flow software, no fewer than 27 large iron ore carriers are expected to be in berth or arrive at PDM or enter the PDM vessel queue in the Jan.15-Jan. 20 period, coming mainly from Asia. Ten of these vessels are Very Large Ore Carriers, having capacity of approximately 400,000 dwt.

Platts assessed the 62% Fe Iron Ore Index at $172.80/dry mt CFR North China on Jan. 15, up $1.30/dmt on the day.

Seasonal factors

A China-based ship-operating source said Jan. 15 that it was "still waiting to see how the situation is there [in PDM] and it is definitely not a positive news for the Capesize freight market."

The source added that it would take a conservative strategy for the first-quarter, which is a seasonally low period, as poor weather is expected to disrupt iron ore shipments out of Brazil as well as Australia.

The Capesize freight market out of Brazil was quiet during the Asian trading hours Jan. 15.

"The Brazil market has been muted since [Jan. 14], all players are in the waiting mood without [placing] any bids and offers," a shipbroker said.

Another shipbroker said that for mid-February laycan, bids were heard at high-$18s/wmt from ship-operators while the best offer he saw was around $20/wmt.

The freight indicated on the Brazil to China route was in the range of high-$18s/wmt to $19.85/wmt.

The freight rate for a Capesize ship to move 170,000 mt (plus/ minus 10%) of iron ore from Tubarao, Vale's export port in southeast Brazil, to Qingdao was assessed at $19.60/ wmt, down 30 cents/wmt.

The Ponta da Madeira Maritime Terminal in São Luís

još je dosta toga nejasno,osim da je laž VALEa da neće utjecati,što za njih nije neka nova praksa.

definitivno vez4 south (north je navodno OK) koji služi za VLOC,

ukupno ima 5-6 vezova,3xcape + 3xVLOC,jedan za VLOC je oštečen,moguće i 4north će biti van funkcije.

po meni nebi trebalo imati utjecaja na utovar capeova jer se prioritetno puni VLOC,a sa smanjenim kapacitom za VLOC

trebali bi capeovi biti traženiji?odgovor uskoro jer

^{_{According to cFlow, S&P Global Platts trade-flow software, no fewer than 27 large iron ore carriers are expected to be in berth or arrive at PDM or enter the PDM vessel queue in the Jan.15-Jan. 20 period, coming mainly from Asia. Ten of these vessels are Very Large Ore Carriers, having capacity of approximately 400,000 dwt.}}

asia market će osjetiti manje isporuke i cijena za iron ore će UP,već je krenula.

čini se da se utovaruje

https://www.marinetraffic.com/en/ais/home/ce…:-2.548/zoom:14

može se i ovdje pratiti

https://www.vesselfinder.com/ports/PONTA-DA…RA-BRAZIL-15899

kopirano sa teme atpl,kolegica obaviještena o tome

Marielena@

"Moze li netko argumentirati zbog cega Atpl placa tako visoke kamate? Vjerujem da ako 25 posto prihoda trose na kamate da cs tesko ploviti pozitivno bez reprograma kredita."

percepcija rizičnosti sektora od fin institucija u kombinaciji sa crnim labudovima.

nije dobro,može mora i biti će bolje.

držim da nećemo dugo čekati dokaze za to.

koliko nije dobro toliko je to i prostor za veliki napredak?često idu u paketu i posljedice napretka ako si netko tako izabere.

fin. institucije će uskoro početi ako već nisu mijenjati ocijenu rizičnosti sektora pa....

covid crni labud je svjetski dry bulk zavio u crno a ne samo ATPL,crni labud nebi bio crni da ih nema jako malo.

a svjetski brodari rastu 50%+ radi onog što se očekuje u 2021,2022... a ne radi razultata u 2020,2019...

prošlost pa prošlost i opet samo prošlost jer je budućnost je izgleda prebolna za one koji još razmatraraju mogućnost ili planiraju,čekaju čini se?

dok investitori svijeta prioritetno gledaju budućnost,možda HR jedistveni gen u galaksiji i po tom pitanju patentira neku hvale vrijednu umotvorinu.

početak godine je neviđen dugogodišnje,možda 10g,možda i više,možemo ignorirati a možemo eventualno razmotriti poten. mogućnost participiranja barem sa najmanjim mogućim dijelom?

dok čekamo odgovor da se ipak pozabavimo malo i sa budućnošću?

možda po pitanju utlizacije u 2020 pa usporedba sa očekivanjima za 2021,2022?

trebalo bi biti bitno profitabilnije od prebiranja po prošlosti,posebice kada su velike naznake promjena trenda iz prošlosti.

možda griješim,nebi bilo...