Inflacija

Quote from Marin83

Quote from diokidina

Moze se lako vidjeti koliku su Ameri rasli u 2021g,Crobex ih je sigurno pratio. O cemu pricate. Sad ste vecina u cashu pa vam odgovara pad. 🙆‍♂️🤦‍♂️

Ma kakva pad, kada je inflacija 10% i diže prihode svim firmama...uostalom većina CROBEX dionica je odradila pošten pad krajem veljače, početkom ožuljka i to jedno minus od 10-40%.

Uz to nam BDP nikad nije bio veći:

The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

Kako to mislis da inflacija dize prihode svim firmama?

Quote from mitkko

Quote from Marin83

Ma kakva pad, kada je inflacija 10% i diže prihode svim firmama...uostalom većina CROBEX dionica je odradila pošten pad krajem veljače, početkom ožuljka i to jedno minus od 10-40%.

Uz to nam BDP nikad nije bio veći:

The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

Kako to mislis da inflacija dize prihode svim firmana?

Dobra ili usluge koje te firme nude su mnogo skuplje, a rashodovna strana baš i ne prati taj rast prihoda, pogotovo plaće i amortizacija. A o kamatama neću ni pričata s obzirom da većina firmi ima realno negativne kamate stope( inflacija je veća od same kamate).

Također prehrambene firme i farmacija su se zadnje dvije godine masovno okoristile smanjenjem PDV sa 25% na 5%, a do jedan od tih proizvoda je poskupio. Što se vidi i u pojačanoj dobiti takvih firmi. Pa imamo i manji porez na dobit i manje poreznu presiju na plaće. Sve ovo mora pozitivno djelovat na bilancu.

Quote from Marin83

Quote from mitkko

Kako to mislis da inflacija dize prihode svim firmana?

Dobra ili usluge koje te firme nude su mnogo skuplje, a rashodovna strana baš i ne prati taj rast prihoda, pogotovo plaće i amortizacija. A o kamatama neću ni pričata s obzirom da većina firmi ima realno negativne kamate stope( inflacija je veća od same kamate).

smanjenje kupovne moči za čas će to dovesti u red.........jel ti isti koji rade u tim firmama za istu plaću ili veću ali realno manju zbog inflacije kupuju sve drugo skuplje i imaju manje love......a i kamate se "hajkiraju" pomalo......kako za poduzeča tako i za te zaposlenike od kojih večina imaju kredite......firme su tu situaciju i benefite mogli koristiti u razdoblju kada novca ima puno a sad idemo u drugom smjeru.......

Quote from Marin83

Quote from mitkko

Kako to mislis da inflacija dize prihode svim firmana?

Dobra ili usluge koje te firme nude su mnogo skuplje, a rashodovna strana baš i ne prati taj rast prihoda, pogotovo plaće i amortizacija. A o kamatama neću ni pričata s obzirom da većina firmi ima realno negativne kamate stope( inflacija je veća od same kamate).

Nisam stručnjak, ali čitao sam ponešto na tu temu pa ću iznijeti ono što mislim da sam naučio... ispravite me ako griješim.

Dakle, inflacija može imati dva osnovna uzroka, pa onda razlikujemo i dvije osnovne vrste inflacije:

1. Demand-Pull inflacija, i
2. Cost-Push inflacija.

Demand - Pull tip podrazumijeva da inflaciju pogoni povećani demand za robom i uslugama uslijed recimo printanja novca, jeftinih kredita i sličnog, generalno blagostanja. U tim okolostima potražnja raste brže od kapaciteta proizvodnje tražene robe pa cijena toj robi, odnosno uslugama raste. Primjer za ovo smo gledali zadnjih godinu i pol dana, i onda vrijedi ova tvoja konstatacija da firmama raste raste prihod, a kako troškovi ostaju isti, i marže im rastu.

Cost-Push tip podrazumijeva da inflaciju pogoni povećanje troškova/inputa u proizvodnji, a ne povećana potražnja za proizvodima. To vidimo da se događa danas - rastu svi mogući inputi (iz raznoraznih razloga), počevši sa osnovnim energentima i sirovinama pa se slijeva dalje niz opskrbni i proizvodni lanac. Takav rast inputa zahtijeva povećanje cijena gotovih proizvoda, gdje onda, istina, u startu firme imaju veće prihode ali i veće troškove, često veće nego što to rast prihoda može popratiti pa marže padaju. To gledamo ovih dana. Ta vrsta inflacije je nezgodna, opasna. Pogledaj burze u SAD-u, jako puno firmi je zbog ovoga podbacilo u odnosu na očekivanja i svoje guidance-e. SAD je efikasno tržište pa se te okolnosti odmah ugrađuju u projekcije i očekivanja te se u konačnici manifestiraju kroz pad cijene dionica.

A onda se odjednom u drugoj fazi i ti prihodi počnu smanjivati jer zbog visoke inflacije potrošači počnu manje trošiti, prihodi firmi počnu padati, troškovi im ostaju na istim visokim razinama... zaposlenici zbog visoke inflacije počnu zahtjevati veće plaće, a poslodavci im zbog manjih marži i ugroženog poslovanja u tome ne mogu udovoljiti u mjeri u kojoj bi parirala inflaciji... i odjednom smo u stagflaciji - BPD pada ili stagnira, a istovremeno je inflacija i dalje visoka.

Ova konstatacija o realnim kamatama je također zbog gore navedenoga problematična i ne stoji.

Quote from mitkko

Quote from Marin83

Dobra ili usluge koje te firme nude su mnogo skuplje, a rashodovna strana baš i ne prati taj rast prihoda, pogotovo plaće i amortizacija. A o kamatama neću ni pričata s obzirom da većina firmi ima realno negativne kamate stope( inflacija je veća od same kamate).

Nisam stručnjak, ali čitao sam ponešto na tu temu pa ću iznijeti ono što mislim da sam naučio... ispravite me ako griješim.

Dakle, inflacija može imati dva osnovna uzroka, pa onda razlikujemo i dvije osnovne vrste inflacije:

1. Demand-Pull inflacija, i
2. Cost-Push inflacija.

Demand - Pull tip podrazumijeva da inflaciju pogoni povećani demand zarobom i uslugama uslijed printanja novca, jeftinih kredita i sličnog. U tim okolostima potražnja raste brže od kapaciteta proizvodnje tražene robe pa cijena toj robi, odnosno uslugama raste. Primjer za ovo smo gledali zadnjih godinu i pol dana, i onda vrijedi ova tvoja konstatacija da firmama raste raste prihod, a kako troškovi ostaju isti, marže im rastu.

Cost-Push tip podrazumijeva da inflaciju pogoni povećanje troškova/inputa u proizvodnji, a ne povećana potražnja za proizvodima. To vidimo da se događa danas - rastu svi mogući inputi, počevši sa osnovnim energentima i sirovinama pa se slijeva dalje niz opskrbni i proizvodni lanac. Takav rast inputa zahtijeva povećanje cijena gotovih proizvoda, gdje onda, istina, u startu firme imaju veće prihode ali i veće troškove, često veće nego što to rast prihoda može popratiti pa marže padaju. To gledamo ovih dana. Pogledaj burze u SAD-u, jako puno firmi je zbog ovoga podbacilo u odnosu na očekivanja i svoje guidance-e. SAD je efikasno tržište pa se te okolnosti odmah ugrađuju u projekcije i u konačnici manifestiraju kroz pad cijene dionica.

A onda se odjednom u drugoj fazi i ti prihodi počnu smanjivati jer zbog visoke inflacije potrošači počnu manje trošiti, prihodi firmi počnu padati, troškovi im ostaju na istim visokim razinama... zaposlenici zbog visoke inflacije počnu zahtjevati veće plaće, a poslodavci im zbog manjih marži i ugroženog poslovanja u tome ne mogu udovoljiti u mjeri u kojoj bi parirala inflaciji... i odjednom smo u stagflaciji - BPD pada ili stagnira, a istovremeno je inflacija i dalje visoka.

Također, ova konstatacija o realnim kamatama je zbog gore navedenoga također problematična i ne stoji.

Display More

Ja sam ovde mislimo prvenstveno na RH, kod nas je volumen novca koji dolazi iz EU fondova, te deviznih doznaka iz inozemstva dosegnuo svoj peak , što je vidljivo u u konstantno pozitivnom tekućem računu platne bilance.

Ova dva eksterna dotoka kapitala, generiraju ogromnu ekonomsku aktivnost, a očito je i ekonomski multiplikator koje takve fin. inekcije generiraju ,mnogo, mnogo veći od 1. Pogotovo kada vidimo prošlogodišnju eksploziju BDP.

Apropo naše naše inflacije ona je gotovo 100% eksterna, prvo ( kako si i sam naveo) je nastala kroz politiku ECB (QE), a potom relaksiranjem Covid mjera je došlo do snažnije potražnje za energentima(globalno)+ Rusija. Što je opet povuklo za sobom drugi/treći krug inflacije, ako energetsku krizu izazvanu sukobom u Ukrajini gledamo zasebno.

Ono što je dobro da je u svim zapadnim zemljama došlo do snažnog realnog rasta BDP u 1Q, usprkos inflaciji, tako da za sada nema straha od stagflacije.

evo, ako nekome nešto znači.... radim kao komercijalist(više) i trgovac u maloprodaji manji dio radnog vremena. prva 4 mjeseca pad maloprodaje cca 30-35%, rast veleprodaje (unatoč svim drastičnim poskupljenjima i nestašicama čbr, arm. mreža, osb ploča.....itd) oko 40-45%. i ne pita se za cijene, nego da li imate robu!!!??? normalno!!?? nakon 23 g u branši ne znam kaj bih mislio i napisao nekaj pametnoga. nikada većeg sranqa i posla za zaposlenike!

Quote from tollway

evo, ako nekome nešto znači.... radim kao komercijalist(više) i trgovac u maloprodaji manji dio radnog vremena. prva 4 mjeseca pad maloprodaje cca 30-35%, rast veleprodaje (unatoč svim drastičnim poskupljenjima i nestašicama čbr, arm. mreža, osb ploča.....itd) oko 40-45%. i ne pita se za cijene, nego da li imate robu!!!??? normalno!!?? nakon 23 g u branši ne znam kaj bih mislio i napisao nekaj pametnoga. nikada većeg sranqa i posla za zaposlenike!

Građevinari panično vade crnu lovu iz madraca prije uvođenja eura i pretvaraju u beton. To šta većina nije prodala ni do sada izgrađene stanove nema veze. Nije mi samo jasno kako će opravdati kasnije prihode, kako su prema knjigama uspjeli sagraditi stanove za 300 oera ulaznih troškova.

Quote from Marin83

Quote from mitkko

Nisam stručnjak, ali čitao sam ponešto na tu temu pa ću iznijeti ono što mislim da sam naučio... ispravite me ako griješim.

Dakle, inflacija može imati dva osnovna uzroka, pa onda razlikujemo i dvije osnovne vrste inflacije:

1. Demand-Pull inflacija, i
2. Cost-Push inflacija.

Demand - Pull tip podrazumijeva da inflaciju pogoni povećani demand zarobom i uslugama uslijed printanja novca, jeftinih kredita i sličnog. U tim okolostima potražnja raste brže od kapaciteta proizvodnje tražene robe pa cijena toj robi, odnosno uslugama raste. Primjer za ovo smo gledali zadnjih godinu i pol dana, i onda vrijedi ova tvoja konstatacija da firmama raste raste prihod, a kako troškovi ostaju isti, marže im rastu.

Cost-Push tip podrazumijeva da inflaciju pogoni povećanje troškova/inputa u proizvodnji, a ne povećana potražnja za proizvodima. To vidimo da se događa danas - rastu svi mogući inputi, počevši sa osnovnim energentima i sirovinama pa se slijeva dalje niz opskrbni i proizvodni lanac. Takav rast inputa zahtijeva povećanje cijena gotovih proizvoda, gdje onda, istina, u startu firme imaju veće prihode ali i veće troškove, često veće nego što to rast prihoda može popratiti pa marže padaju. To gledamo ovih dana. Pogledaj burze u SAD-u, jako puno firmi je zbog ovoga podbacilo u odnosu na očekivanja i svoje guidance-e. SAD je efikasno tržište pa se te okolnosti odmah ugrađuju u projekcije i u konačnici manifestiraju kroz pad cijene dionica.

A onda se odjednom u drugoj fazi i ti prihodi počnu smanjivati jer zbog visoke inflacije potrošači počnu manje trošiti, prihodi firmi počnu padati, troškovi im ostaju na istim visokim razinama... zaposlenici zbog visoke inflacije počnu zahtjevati veće plaće, a poslodavci im zbog manjih marži i ugroženog poslovanja u tome ne mogu udovoljiti u mjeri u kojoj bi parirala inflaciji... i odjednom smo u stagflaciji - BPD pada ili stagnira, a istovremeno je inflacija i dalje visoka.

Također, ova konstatacija o realnim kamatama je zbog gore navedenoga također problematična i ne stoji.

Display More

Ja sam ovde mislimo prvenstveno na RH, kod nas je volumen novca koji dolazi iz EU fondova, te deviznih doznaka iz inozemstva dosegnuo svoj peak , što je vidljivo u u konstantno pozitivnom tekućem računu platne bilance.

Ova dva eksterna dotoka kapitala, generiraju ogromnu ekonomsku aktivnost, a očito je i ekonomski multiplikator koje takve fin. inekcije generiraju ,mnogo, mnogo veći od 1. Pogotovo kada vidimo prošlogodišnju eksploziju BDP.

Apropo naše naše inflacije ona je gotovo 100% eksterna, prvo ( kako si i sam naveo) je nastala kroz politiku ECB (QE), a potom relaksiranjem Covid mjera je došlo do snažnije potražnje za energentima(globalno)+ Rusija. Što je opet povuklo za sobom drugi/treći krug inflacije, ako energetsku krizu izazvanu sukobom u Ukrajini gledamo zasebno.

Ono što je dobro da je u svim zapadnim zemljama došlo do snažnog realnog rasta BDP u 1Q, usprkos inflaciji, tako da za sada nema straha od stagflacije.

Display More

Malo o QE i inflaciji:

Why Didn't Quantitative Easing Lead to Hyperinflation?

Hyperinflation is a rise in prices occurring not when countries print too much money but is instead associated with a collapse in the underlying economy.

www.investopedia.com

Quote from zlocesti

Ja ću iz kuta gledanja male plave domaćice reći iduće.

Živjela sam protekli mjesec na način na koji sam živjela pred pet-šet godina. Ležerno, ne vodeći računa o troškovima, običan mali život, bez estravagancija.

I taj je mali život koštao ravnih 15 tisuća kn.

Pa inflacija nije 8%, nego 100%.

Nekada je za takvo nešto dostajalo 7-8 tisuća kuna

Da se zlocka nije navukla na nesto ?

Zezam

Quote from zlocesti

Ja ću iz kuta gledanja male plave domaćice reći iduće.

Živjela sam protekli mjesec na način na koji sam živjela pred pet-šet godina. Ležerno, ne vodeći računa o troškovima, običan mali život, bez estravagancija.

I taj je mali život koštao ravnih 15 tisuća kn.

Pa inflacija nije 8%, nego 100%.

Nekada je za takvo nešto dostajalo 7-8 tisuća kuna

To me malo i brine🤔! Moja žena u godini dana zaradi 48000kn. A za režije, hranu, gablec i trošak održavanja jednog automobila nam treba 100000kn i to bez godišnjeg(more), bez odjeće, bez tv i sličnih aparata, bez stanarine(živimo kod mojih roditelja (fakat jadno)) , bez izlaska! I najvažnije: stambeno pitanje si još nismo riješili jer stvarno ne znam kako ćemo? banka nas smatra kreditno nesposobnima a meni se ne daje cijela moja životna ušteđevina(u dionicama) za stan od 60 kvadrata! 😢😢😢😢😢😢

Quote from darac11

Quote from zlocesti

Ja ću iz kuta gledanja male plave domaćice reći iduće.

Živjela sam protekli mjesec na način na koji sam živjela pred pet-šet godina. Ležerno, ne vodeći računa o troškovima, običan mali život, bez estravagancija.

I taj je mali život koštao ravnih 15 tisuća kn.

Pa inflacija nije 8%, nego 100%.

Nekada je za takvo nešto dostajalo 7-8 tisuća kuna

To me malo i brine🤔! Moja žena u godini dana zaradi 48000kn. A za režije, hranu, gablec i trošak održavanja jednog automobila nam treba 100000kn i to bez godišnjeg(more), bez odjeće, bez tv i sličnih aparata, bez stanarine(živimo kod mojih roditelja (fakat jadno)) , bez izlaska! I najvažnije: stambeno pitanje si još nismo riješili jer stvarno ne znam kako ćemo? banka nas smatra kreditno nesposobnima a meni se ne daje cijela moja životna ušteđevina(u dionicama) za stan od 60 kvadrata! 😢😢😢😢😢😢

Display More

Svakako je bolje rentati stan, a lovu oplođivati u dionicama!

Quote from darac11

Quote from zlocesti

Ja ću iz kuta gledanja male plave domaćice reći iduće.

Živjela sam protekli mjesec na način na koji sam živjela pred pet-šet godina. Ležerno, ne vodeći računa o troškovima, običan mali život, bez estravagancija.

I taj je mali život koštao ravnih 15 tisuća kn.

Pa inflacija nije 8%, nego 100%.

Nekada je za takvo nešto dostajalo 7-8 tisuća kuna

To me malo i brine🤔! Moja žena u godini dana zaradi 48000kn. A za režije, hranu, gablec i trošak održavanja jednog automobila nam treba 100000kn i to bez godišnjeg(more), bez odjeće, bez tv i sličnih aparata, bez stanarine(živimo kod mojih roditelja (fakat jadno)) , bez izlaska! I najvažnije: stambeno pitanje si još nismo riješili jer stvarno ne znam kako ćemo? banka nas smatra kreditno nesposobnima a meni se ne daje cijela moja životna ušteđevina(u dionicama) za stan od 60 kvadrata! 😢😢😢😢😢😢

Display More

Po svemu navedenome žena vam radi za skoro minimalnu plaću .. hrvatska realnost nažalost .. ja osobno imam točno takvu plaću neto kao Vaša žena.. ali zato što radim u svojoj firmi.. te mi se prijava na više ne isplati.. točno ste napisali da za sve što ste naveli treba cca 8000 kn / mjesec.. i to uz pretpostavku da nemate kredit za taj auto tj. Da je taj auto već plaćen..

Dakle u dionicama imate onda cca 150k EUR. Fina lova hehe. Skidam kapu.

Ja nemam ni blizu tokolo ali nemam još ni 40 god.. s time da sve što sam ulagao sam ulagao od plaće.. dakle nisam ništa naslijedio / prodao da dođem do love

Baš gledam kako sam zaglavio. Vidim da nisam jedini.

2014. sam kao samac mogao dividendom pokrivati sve životne troškove. Još sam uz to kupio Bmw i sredio izgled i život mi je bio super.

Danas moram uzdržavati kćer i ženu koja ima malu plaću te plaćati stambeni kredit za St nekretninu pa su mi se životni troškovi skoro utrostručili.

Postao privatnik, ali od početka kovida mi se posao polako kvari.

Uglavnom sam propustio protekli bull market zbog predefanzivne strategije.

A iza me inflacija udesila.

Eto došla 2022 i realno sam u lošijoj poziciji nego 2014.

German Chamber of Commerce: ECB has acted too late on inflation

https://www.cnbc.com/video/2022/05/…-inflation.html?

Quote from hugh

@zločesta

ameri upravo polaze kroz taj proces kad bi se cijene dionica i indexi "trebali" odbiti ali ne ide......tržište je tehnčki preprodano ali đaba kad odbijanca još uvijek nema.......tržište duže može ostati preprodano nego što možeš imati keša ako kupuješ......"market će biti sretan i zadovoljan tek kada svi izgube".......

Svatko tko sad kupuje dobar dio njihovog techa i dalje ga debelo preplaćuje. Ni ne mora doći do nekog naglog pada. Može se polako mrcvariti preko dve godine dok opet trumpisti ne dođu na vlast. Čiči je ionako podrška pala 30%, i to po njemu sklonim anketama. Rasipa milijarde, tiskaju novac ko da nema sutra, zaduženi su preko glave.. Umjesto da se fokusiraju na vraćanje duga, oni idu u proxy war koji će im biti veći fijasko od Vijetnama. Kamatne stope moraju kad tad gore, a kad odu, ljudima će automatski dionice postati manje zanimljive..padne potražnja za njima pa im pada i cijena. Ponavljam - istinsko dno će biti kad investitori odustanu čak i od AAPL. Još smo daleko od toga.. AAPL bi se mogao u budućnosti tržiti na 1/3 sadašnje cijene.

Quote from Hrx84

Baš gledam kako sam zaglavio. Vidim da nisam jedini.

2014. sam kao samac mogao dividendom pokrivati sve životne troškove. Još sam uz to kupio Bmw i sredio izgled i život mi je bio super.

Danas moram uzdržavati kćer i ženu koja ima malu plaću te plaćati stambeni kredit za St nekretninu pa su mi se životni troškovi skoro utrostručili.

Postao privatnik, ali od početka kovida mi se posao polako kvari.

Uglavnom sam propustio protekli bull market zbog predefanzivne strategije.

A iza me inflacija udesila.

Eto došla 2022 i realno sam u lošijoj poziciji nego 2014.

Display More

Ha, i žena i kćer nešto vrijede. Treba i to pribrojiti.

Quote from komot

Quote from Hrx84

Baš gledam kako sam zaglavio. Vidim da nisam jedini.

2014. sam kao samac mogao dividendom pokrivati sve životne troškove. Još sam uz to kupio Bmw i sredio izgled i život mi je bio super.

Danas moram uzdržavati kćer i ženu koja ima malu plaću te plaćati stambeni kredit za St nekretninu pa su mi se životni troškovi skoro utrostručili.

Postao privatnik, ali od početka kovida mi se posao polako kvari.

Uglavnom sam propustio protekli bull market zbog predefanzivne strategije.

A iza me inflacija udesila.

Eto došla 2022 i realno sam u lošijoj poziciji nego 2014.

Display More

Ha, i žena i kćer nešto vrijede. Treba i to pribrojiti.

Display More

žena i kćer sprječavaju da inflacija opadne

Quote from Yieldchaser

Svatko tko sad kupuje dobar dio njihovog techa i dalje ga debelo preplaćuje. Ni ne mora doći do nekog naglog pada. Može se polako mrcvariti preko dve godine dok opet trumpisti ne dođu na vlast. Čiči je ionako podrška pala 30%, i to po njemu sklonim anketama. Rasipa milijarde, tiskaju novac ko da nema sutra, zaduženi su preko glave.. Umjesto da se fokusiraju na vraćanje duga, oni idu u proxy war koji će im biti veći fijasko od Vijetnama. Kamatne stope moraju kad tad gore, a kad odu, ljudima će automatski dionice postati manje zanimljive..padne potražnja za njima pa im pada i cijena. Ponavljam - istinsko dno će biti kad investitori odustanu čak i od AAPL. Još smo daleko od toga.. AAPL bi se mogao u budućnosti tržiti na 1/3 sadašnje cijene.

17 smak svijeta od Corone, samo hrabro, jednom "ćete" pogoditi

Quote from Marin83

Quote from Yieldchaser

Svatko tko sad kupuje dobar dio njihovog techa i dalje ga debelo preplaćuje. Ni ne mora doći do nekog naglog pada. Može se polako mrcvariti preko dve godine dok opet trumpisti ne dođu na vlast. Čiči je ionako podrška pala 30%, i to po njemu sklonim anketama. Rasipa milijarde, tiskaju novac ko da nema sutra, zaduženi su preko glave.. Umjesto da se fokusiraju na vraćanje duga, oni idu u proxy war koji će im biti veći fijasko od Vijetnama. Kamatne stope moraju kad tad gore, a kad odu, ljudima će automatski dionice postati manje zanimljive..padne potražnja za njima pa im pada i cijena. Ponavljam - istinsko dno će biti kad investitori odustanu čak i od AAPL. Još smo daleko od toga.. AAPL bi se mogao u budućnosti tržiti na 1/3 sadašnje cijene.

17 smak svijeta od Corone, samo hrabro, jednom "ćete" pogoditi

kamate će ići prema dolje jer bond market "miriše" recesiju, a smak svijeta će pogoditi oni koji "spavaju" sa ekipom iz fondova, jer će, u nekom trenutku, skužiti da imaju pušionu u alokaciji izvan RH, a knjige se, kad tad, moraju izravnati 🤷