Display MoreJe, al zato se NMM ne bude trejdao na EvEbitda 10 ili 15 nego na 3 jer svi znaju da je to Maks godinu-dvije.
Lova je bila i jest na kontejnerima i tu je NMM srednja žalost. Dac je bio name oc the game al to vam “znalac” nikad nije napisao.
https://finviz.com/quote.ashx?t=Dac
nemoj mi dirati NMM.
The Average Expected daily charter-out rate for the fleet is $20,000 for the remaining nine months 2021, $24,343 for 2022 and
$26,588 for 2023
Baci oko na ZIM. Jos se da omastit brkove 
Kontejnerasi nisu tema. Al to je sektor koji će uvjerljivo najjače odraditi u brodarskom sektoru. Iz Azije za Europu i Ameriku se tjednima čeka na ukrcaj robe i prijevoz. I ne nazire se kraj tome.
Sto se tiče ATPL ja mislim da uprava mora vise raditi na odnosu sa investitorima i češće i vise ih informirati o poslovanju i situaciji u firmi. Mnogo je ovdje prestrašenih iz proslih vremena koji su gubili i izgubili novac. Takodjer, treba zadobiti povjerenje i ponovni interes institucionalca. Dok god se to ne dogodi oporavak će biti skroman i slab. Prodaja dionice između Pere, Marka i Ivana neće fer vrednovati dionicu ni osnažiti vjeru u upravu i kompaniju.
Trebali su mjesto one Putice imenovati Kvark za glasnogovornicu i odnose s investitorima. Predložite to upravi u formalnom i neformalnom druženju kad bude GS. Nekog sposobnog mjesto podobnog.
Stavit ću ovdje jedan članak koji objašnjava sveobuhvatnu dobit, posebno tečajne razlike, pa da napokon završimo tu raspravu. O istome su pisali i Alias, Flight i Parica. Ja ću to rezimirati i potkrijepiti člankom.
"Na poziciji tečajnih razlika iz inozemnog poslovanja poduzeća iskazuju tečajne razlike nastale na temelju ulaganja u inozemstvo, što može biti ulaganje u ovisno društvo, pridruženo društvo, zajednički pothvat ili podružnicu."
Ne znam ima li potrebe ovo dodatno pojasniti - ATPL svodi vrijednost svog ulaganja u inozemne tvrtke kćeri u nacionalnu valutu u HR, i tu se onda događaju tečajne razlike budući da je njihovo ulaganje/imovina u tim firmama bazirano na USD.
Još više pojednostavljeno, plastični primjer - zamislite da imate stan vrijednosti 100.000 € koji rentate - to je vaša imovina, vaše ulaganje (možemo čak karikirati da je to inozemno ulaganje u širem smislu jer se kod nas cijene nekretnina izražavaju u €), i onda svake godine računate koliku ste dobit ostvarili na tom stanu -> koliko ste uprihodili od najma, od toga umanjite svoje rashode i amortizaciju, i došli ste do iznosa dobiti - to je operativna dobit, ona dobit koja se u FI nalazi u RDG. E sada zamislite da je u roku tih godinu dana još tečaj € porastao/pao za recimo 5% u odnosu na kunu i vi si onda pomislite da bi bilo zgodno i tu "dobit" nekako iskazati pa onda izračunate da ste uz redovnu dobit od rentanja još imaginarno zaradili i na toj tečajnoj razlici. Ta dobit se iskazuje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Ovo ovdje zovem "imaginarnom" dobiti, dok računovođe to zovu "nerealiziranom" dobiti - niste stan prodali pa niste tu dobit ni realizirali, ali isto tako će se za godinu dana tečaj opet promijeniti (na kraju krajeva, svakodnevno se mijenja) pa ćete opet imati tečajne razlike, ovaj put možda negativne. Tečaj vremenom fluktuira manje više oko nekog medijana, pogledajte graf. Razumijete zašto je ta stavka nebitna za operativno poslovanje neke firme i zašto investitor u tu firmu ne bi trebao tu dobit uopće razmatrati.
"Moguće je uočiti kako su sve ovo stavke nastale iz obračunskih kategorija, zbog čega se ostala sveobuhvatna dobit još naziva i nerealizirana dobit."
Display MoreStavit ću ovdje jedan članak koji objašnjava sveobuhvatnu dobit, posebno tečajne razlike, pa da napokon završimo tu raspravu. O istome su pisali i Alias, Flight i Parica. Ja ću to rezimirati i potkrijepiti člankom.
"Na poziciji tečajnih razlika iz inozemnog poslovanja poduzeća iskazuju tečajne razlike nastale na temelju ulaganja u inozemstvo, što može biti ulaganje u ovisno društvo, pridruženo društvo, zajednički pothvat ili podružnicu."
Ne znam ima li potrebe ovo dodatno pojasniti - ATPL svodi vrijednost svog ulaganja u inozemne tvrtki kćeri u nacionalnu valutu u HR, i tu se onda događaju tečajne razlike budući da je njihovo ulaganje u te firme bazirano na USD.
Još više pojednostavljeno, plastični primjer - zamislite da imate stan vrijednosti 100.000 € koji rentate - to je vaša imovina, vaše ulaganje (možemo čak karikirati da je to inozemno ulaganje u širem smislu jer je kod nas cijene nekretnina izražavaju u €), i onda svake godine računate koliku ste dobit ostvarili na tom stanu -> koliko ste uprihodili od najma, od toga umanjite svoje rashode i amortizaciju, i došli ste do iznosa dobiti. E sada zamislite da je u roku tih godinu dana još tečaj € porastao/pao za recimo 5% u odnosu na kunu i vi si onda pomislite da bi bilo zgodno i tu "dobit" nekako iskazati pa onda izračunate da ste uz redovnu dobit od rentanja još imaginarno zaradili i na toj tečajnoj razlici. Ovo ovdje zovem "imaginarnom" dobiti, dok računovođe to zovu "nerealiziranom" dobiti - niste stan prodali pa niste tu dobit ni realizirali, ali isto tako će za godinu dana se tečaj opet promijeniti pa ćete opet imati tečajne razlike, ovaj put možda negativne. Tečaj vremenom fluktuira manje više oko nekog medijana, pogledajte graf. Razumijete zašto je ta stavka nebitna za operativno poslovanje neke firme i zašto investitor u tu firmu ne bi trebao tu dobit uopće bitnom.
"Moguće je uočiti kako su sve ovo stavke nastale iz obračunskih kategorija, zbog čega se ostala sveobuhvatna dobit još naziva i nerealizirana dobit."
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.
Mislim da poslovne banke pored navedenih kroz sveobuhvatnu dobit iskazuju još i siru lepezu financijskih transakcija.
Display MoreDisplay MoreStavit ću ovdje jedan članak koji objašnjava sveobuhvatnu dobit, posebno tečajne razlike, pa da napokon završimo tu raspravu. O istome su pisali i Alias, Flight i Parica. Ja ću to rezimirati i potkrijepiti člankom.
"Na poziciji tečajnih razlika iz inozemnog poslovanja poduzeća iskazuju tečajne razlike nastale na temelju ulaganja u inozemstvo, što može biti ulaganje u ovisno društvo, pridruženo društvo, zajednički pothvat ili podružnicu."
Ne znam ima li potrebe ovo dodatno pojasniti - ATPL svodi vrijednost svog ulaganja u inozemne tvrtki kćeri u nacionalnu valutu u HR, i tu se onda događaju tečajne razlike budući da je njihovo ulaganje u te firme bazirano na USD.
Još više pojednostavljeno, plastični primjer - zamislite da imate stan vrijednosti 100.000 € koji rentate - to je vaša imovina, vaše ulaganje (možemo čak karikirati da je to inozemno ulaganje u širem smislu jer je kod nas cijene nekretnina izražavaju u €), i onda svake godine računate koliku ste dobit ostvarili na tom stanu -> koliko ste uprihodili od najma, od toga umanjite svoje rashode i amortizaciju, i došli ste do iznosa dobiti. E sada zamislite da je u roku tih godinu dana još tečaj € porastao/pao za recimo 5% u odnosu na kunu i vi si onda pomislite da bi bilo zgodno i tu "dobit" nekako iskazati pa onda izračunate da ste uz redovnu dobit od rentanja još imaginarno zaradili i na toj tečajnoj razlici. Ovo ovdje zovem "imaginarnom" dobiti, dok računovođe to zovu "nerealiziranom" dobiti - niste stan prodali pa niste tu dobit ni realizirali, ali isto tako će za godinu dana se tečaj opet promijeniti pa ćete opet imati tečajne razlike, ovaj put možda negativne. Tečaj vremenom fluktuira manje više oko nekog medijana, pogledajte graf. Razumijete zašto je ta stavka nebitna za operativno poslovanje neke firme i zašto investitor u tu firmu ne bi trebao tu dobit uopće bitnom.
"Moguće je uočiti kako su sve ovo stavke nastale iz obračunskih kategorija, zbog čega se ostala sveobuhvatna dobit još naziva i nerealizirana dobit."
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. Mislim da poslovne banke pored navedenih kroz sveobuhvatnu dobit iskazuju još i siru lepezu financijskih transakcija.
Tako je, ovdje pišem samo o tečajnim razlikama koje se prikazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tamo ima još i drugih kategorija koje za ATPL nisu relevantne. Sve te situacije su pojašnjene gore u tom članku koji sam postao.
Tu je sve pobrojano. Kod ATPL pričamo samo o prvoj točki.
#mitkko
Vezano za oni najam u revidiranom pise
Obveza po najmu prvi se put mjeri u visini sadašnje vrijednosti plaćanja najma koja na datum početka nisu podmirena, umanjena uporabom stope koja proizlazi iz najma. Ako tu stopu nije moguće odrediti, najmoprimac se najčešće služi svojom kamatnom stopom zaduživanja. Plaćanja najma obuhvaćena mjerenjem obveze po najmu obuhvaćaju:
- fiksna plaćanja najma (uključujući plaćanja najma koja su u biti fiksna), umanjena za primljene poticaje za najam;
- varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, početno mjerena primjenom indeksa ili stope koji vrijede na datum početka najma;
- iznos za koji se očekuje da će ih najmoprimac plaćati na temelju jamstava za ostatak vrijednosti;
- cijenu izvršenja mogućnosti kupnje ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost; te
- plaćanja kazni za raskid najma ako razdoblje najma odražava da će najmoprimac iskoristiti mogućnost raskida najma
Obveze po najmu prezentiraju se kao zasebna stavka u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju. Obveza po najmu naknadno se mjeri povećanjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala kamate na obveze po najmu (primjenom metode efektivne kamate) te smanjenjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala izvršena plaćanja najma. Grupa ponovno mjeri obvezu po najmu (te provodi odgovarajuće usklade s povezanom imovinom s pravom uporabe) kada se:
- razdoblje najma promijeni ili nastane značajan događaj ili značajna promjena okolnosti zbog čega dođe do promjene u procjeni izvršavanja mogućnosti kupnje, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom revidirane diskontne stope,
- plaćanja najma promijene zbog promjena indeksa ili stope odnosno promjene u očekivanom plaćanju zajamčenog ostatka vrijednosti, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom nepromijenjenih diskontnih stopa (osim ako je promjena u plaćanjima najma posljedica promjene promjenjivih kamatnih stopa, te se u tom slučaju primjenjuje revidirana diskontna stopa).
Dodatak onim slikama
Sad mislim da smo se slozili da je u 2019 najam placen 16 811 mil, ako je ugovor isticao polovinom 2020 znaci da bi se realno trebalo do tada amortizirati-platit jos 8 405 mil te bi onda u tom trenutku ostatak vrijednost najma bio 53 182mil ne vezano s tim da je ocito da su se u 2020 dogovorili nesto s obzirom na koronu pa da je to placanje tada bilo drugacije, ocu rec da cijelokupan iznos najma se ne moze podjelit sa brojem godina chartera da bi se dobila godisnja najamnina ocito je da na kraju najma postoji vrijednost koja ocito predstavlja nekakvu ugovornu klauzulu, koja moze biti u vidu onoga kako je navedeno gore pod obveze po najmu, da li je to neka opcije kupnja broda ili nekog jamstva ili kazne ne znamo bez da se pita na GS ali ocito na kraju najma postoji nesto jos.
A sad do kad je najam 3 ili 5 mislim vjerovatno cemo biti sigurni tek na sljedecem revidiranom kada vidimo koliko su najma platili u ovoj godini pa da mozemo povezat
Display MoreOvo je najzadnija verzija, casna pionirska.
Nemoj biti general proslosti. :)))
Piratski pozdrav!
I nemojte vise nista pisati po ovoj temi dok se ja ne vratim, a uzela sam slobodan dan. :)) Najbolje bi bilo da admin zakljuca do mog povratka. :))
Ma bih ja, al kad sam mislio da će oni sad potrčati u sprint, oni “svezali batrljak na nogu” i krenuli u trku.... uprava pola flote pustila “da pluta sa strane”.... A oni su kao znalci i razumiju se u “maratone i duge i kratke pruge”....
Nisu prova i krma za mene.... odmah me mučnina spopadne. Meni brodarstvo izgleda i uvijek je izgledalo kao dulja ili kraća spekulacija. I redovito nikad niti jedna firma u bulk segmentu nije uspjela preživjeti u dugome roku bez dokapa i razno-raznih kombinacija. A ove koje su uspjele danas imaju flotu od par brodova i generalske stare lovorike. I kapetana s “poderanim gaćama...” 😁
Ja ću radije biti mali od hvale koji se drži kraja nego da me “kapetan Kuka na kraju daske.... spusti među ribe s olovnom kuglom oko nožnog gležnja!” 😁
Nije ovo sprint, ovo je maraton. :)) Ovo ce trajati dugo, dugo, ne treba se u startu maximalno iscrpiti. :)) Najgori su ti sto polete pa k'o kamen padnu. Takvi najgore zavaraju. Stigne nase "Preduzece" sve nadoknaditi; tu ce biti konstantan uspon. Samo smireno i pametno i promisljeno. Tu je strategija bitna. Ovi sto "plutaju" su kljucni. :))
Kontejnerasi nisu tema. Al to je sektor koji će uvjerljivo najjače odraditi u brodarskom sektoru. Iz Azije za Europu i Ameriku se tjednima čeka na ukrcaj robe i prijevoz. I ne nazire se kraj tome.
Sto se tiče ATPL ja mislim da uprava mora vise raditi na odnosu sa investitorima i češće i vise ih informirati o poslovanju i situaciji u firmi. Mnogo je ovdje prestrašenih iz proslih vremena koji su gubili i izgubili novac. Takodjer, treba zadobiti povjerenje i ponovni interes institucionalca. Dok god se to ne dogodi oporavak će biti skroman i slab. Prodaja dionice između Pere, Marka i Ivana neće fer vrednovati dionicu ni osnažiti vjeru u upravu i kompaniju.
Trebali su mjesto one Putice imenovati Kvark za glasnogovornicu i odnose s investitorima. Predložite to upravi u formalnom i neformalnom druženju kad bude GS. Nekog sposobnog mjesto podobnog.
Uf, ja sam za rukovodece polozaje. Najbolje upravljam. :))) Uostalom, glasnogovornica mora biti lijepa i zgodna pa ta pozicija definitivno otpada. :))
Ne mogu tebe Flight uvjerit da kupis neku sicu od par tisuca komada, a kamoli cu institucionalce. :))) I di mi je onda referenca po ucinkovitosti? Di? :))
Al sta je je, u mojih "Schwaben" nema slat triput niti dvaput. Salje se jednom bilo sta, ukljucujuci i mail, pa ti vidi.:)) Prsti ti se trese prije nego stisnes send; provjeris prije par puta. :))
iz revidiranog se moze zakljuciti da Batala projekt nije prodan kako su neki pisali? Ima li tko vise informacija?
Sta nije prije nekih mjesec dva kolega Alias napisao da brodovi vrijede oko 130-140 mil$. Moram priznati da sam i ja nekad bio protiv Aliasa, kad je pisao ruznim rijecnikom na poslovnom, ali cini se da sam ga trebao poslusati. Oni koji su dulje u dionici znaju o cemu pricam. Sad kad je Alias bio CnB u pravu to za imovnu nešto nam se general budućnosti više ne javlja. Kako to da imaju najboljeg revizora, a ipak se dogodio taj problem s imovinom?
Evo kolega lapad pise na poslovnom o TC i SPOT-u na ATPL brodovima i cini se da ima ispravne informacije, pa prenosim ovdje i zanima me sto mislite:
"Ovo izvješće za Q1 je jedno od najgorih od poznatih svjetskih dry bulk kompanija.
Novog glavnog izvršnog direktora treba smijeniti što prije.
Za to se kao dioničar zalažem.
Najvažniji dio ova dva jučerašnja izvješća je stranica 34 Revidiranog GFI na kojoj se vidi da su prije 31.12.2020. Ugovorili VELIKU VEĆINU flote po FIKSNIM time charterima(ne index povezani).
U 2020.,kad je prosječna vozarina bila 8.800 oni ugovaranju TC za većinu flote i to do 1 year TC najmanje 231 mil.budućih primanja i od 1-5 TC najmanje 520 mil.
Ovako visoki brojevi MINIMALNIH budućih primanja govore da je najvjerojatnije barem 10 od 12 brodova trenutno vezano u TC.
Šteta od toga će iznositi desetine milijuna kuna samo ove godine a dugoročno i desetine milijuna dolara, na ovako dobrom spot tržištu.
Druga ogromna greška je ne kupovina jeftinih polovnih brodova u veljači i ožujku kad je spot od letio na iznad 20k a cijene brodova bile kao da je spot oko 10k$.
I takvu PRILIKU DESETLJEĆA nisu iskoristili i nanijeli veliku štetu firmi.
Zbog svih tih loših poteza glavni izvršni treba biti smjenjen i da na čelo firme dođe netko tko zna svoj posao.
P. S. U doba najvećih vozarina zadnjih 10 g oni posluju s pozitivnom nulom u 1Q."
Ažurirao sam tablice za ATPL sa svježim podacima iz revizorskog izvješća za 2020.
U nastavku prilažem prvu tablicu gdje sam razlučio sve troškove poslovanja kako bih mogao sve svesti na break-even trošak po jednom brodu, po danu. Ovdje sam svjesno maknuo revalorizacijske troškove i eventualna rezerviranja jer to nisu troškovi operativnog poslovanja.
U drugoj tablici su prikazani svi troškovi u USD/po danu/po brodu. TCE koji koristim u ovoj tablici sam dobio preračunavanjem iz operativnih prihoda iz FI. Dakle, samo prihode iz operativnog poslovanja, isključio sam izvanredne prihode zbog revalorizacije imovine, prodaje imovine i slično. Na taj način mogu doći do sveukupnog break-evena koji mogu koristiti za projekcije budućeg poslovanja, a mogu se pregledno uspoređivati i prethodne godine. Ovdje se vidi i EBT za Q1 koji dobijem koristeći jedinične troškove iz prošle godine - TCE sam također preračunao iz operativnih prihoda iz FI, a podatke o troškovima sam uzeo jednake kao za 2020. Vidi se da je ovako dobiveni EBT praktično jednak onome iz FI, što znači dvije stvari - troškovi su ostali na istoj razini kao prosjek prošle godine, ali i da nije bilo izvanrednih prihoda, revalorizacije i sličnoga.
TCE koji je ovako dobiven je veći od onoga što je ATPL objavio u FI za Q1. Radi se o tome da ATPL ima i druge prihode osim prihoda od čistog prijevoza. Zato ako gledamo samo vozarine nećemo dobiti dovoljno dobru procjenu prihoda. Kada se FI-evi očiste od izvanrednih prihoda, revalorizacija i ostaloga, može se primijetiti da su im ostali prihodi iz poslovanja relativno ujednačeni pa se kao takvi mogu projicirati i na buduće periode.
Sada još ostaje za kalibrirati model tako da se iz podataka prosjeka vozarina po tjednima/mjesecima i po vrstama brodova dođe do približno jednakih prosječnih vozarina na Q1 sa onima koje je ATPL objavila u FI. To će biti dobar temelj za približnu projekciju poslovanja za Q2.
Stavio sam krivu prvu tablicu, jedna formula u kontroli nije bila dobra, evo ispravak. Ukupni podaci su ok i u prvoj tablici.
Ovo za tecaj u 2021 si uzeo neki pretpostavljeni prosjecni tecaj malo to s tecajem je skakljivo, jer dolar puno oscilira 5% pogotovo sad u 1Q ne znam da li je bolje uzest tecaj na kraju razdoblja ok za godinu mozda prosjecan iako nije bilanca u pitanju pa razumin prosjecan tecaj ili mozda napraviti jedan i drugi scenarij, samo opet primanja i placanja se vrse u dolarima uglavnom vjerovatno vecina 95% pa onda tecaj izmedju razdoblja ne bi trebao toliko utjecati to se samo radi naseg izvjestavanja realno prebacuje u kn, nekako mi se cini logicnijim uzest mozda tecaj na kraju nego prosjecni jer realno 5% ako faliijemo tu to je 500$ na TCE razlike sta nije malo
Ovo za tecaj u 2021 si uzeo neki pretpostavljeni prosjecni tecaj malo to s tecajem je skakljivo, jer dolar puno oscilira 5% pogotovo sad u 1Q ne znam da li je bolje uzest tecaj na kraju razdoblja ok za godinu mozda prosjecan iako nije bilanca u pitanju pa razumin prosjecan tecaj ili mozda napraviti jedan i drugi scenarij, samo opet primanja i placanja se vrse u dolarima uglavnom vjerovatno vecina 95% pa onda tecaj izmedju razdoblja ne bi trebao toliko utjecati to se samo radi naseg izvjestavanja realno prebacuje u kn, nekako mi se cini logicnijim uzest mozda tecaj na kraju nego prosjecni jer realno 5% ako faliijemo tu to je 500$ na TCE razlike sta nije malo
Da, uzeo sam prosječni tečaj jer su tako radili u FI.
Vidi:
Display MoreKoji su motivi vašeg neistinitog pisanja?
Znam, zasigurno želite pomoći ljudima.
Ali nemojte nas podcijenjivati molim Vas.
Vi to ovdje radite a Lapad na drugom forumu. I onda još kopirate te njegove neistine ovdje.
Doista teško razumjeti.
To što ste Vi i Vaš savjetnik Lapad prodali na početku oporavka bulk sektora je Vaša stvar. Treba naučiti i gubiti da bi jednog dana znali pobjeđivati tj. zarađivati.
Morate to preboliti i ići dalje.
Uživajte u životu, probajte uložiti u nešto drugo, nadam se da ćete tamo imati sreće i znanja da nešto zaradite. Lijepi pozdrav i puno sreće želim.
Ne brinite, biti će to sve dobro.
Da nebi bilo samo po kolegi badu foksu i ja sam citirao istog lapada. Neznam jel trol, zlonamjernik ili insider. Zanimalo me ima li istine u tome sta pise 
Ovo za tecaj u 2021 si uzeo neki pretpostavljeni prosjecni tecaj malo to s tecajem je skakljivo, jer dolar puno oscilira 5% pogotovo sad u 1Q ne znam da li je bolje uzest tecaj na kraju razdoblja ok za godinu mozda prosjecan iako nije bilanca u pitanju pa razumin prosjecan tecaj ili mozda napraviti jedan i drugi scenarij, samo opet primanja i placanja se vrse u dolarima uglavnom vjerovatno vecina 95% pa onda tecaj izmedju razdoblja ne bi trebao toliko utjecati to se samo radi naseg izvjestavanja realno prebacuje u kn, nekako mi se cini logicnijim uzest mozda tecaj na kraju nego prosjecni jer realno 5% ako faliijemo tu to je 500$ na TCE razlike sta nije malo
Da, uzeo sam prosječni tečaj jer su tako radili u FI.
Vidi:
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.
U redu nisam znao da su oni uzimali prosjecni tecaj za za RDIG
Display MoreSta nije prije nekih mjesec dva kolega Alias napisao da brodovi vrijede oko 130-140 mil$. Moram priznati da sam i ja nekad bio protiv Aliasa, kad je pisao ruznim rijecnikom na poslovnom, ali cini se da sam ga trebao poslusati. Oni koji su dulje u dionici znaju o cemu pricam. Sad kad je Alias bio CnB u pravu to za imovnu nešto nam se general budućnosti više ne javlja. Kako to da imaju najboljeg revizora, a ipak se dogodio taj problem s imovinom?
Evo kolega lapad pise na poslovnom o TC i SPOT-u na ATPL brodovima i cini se da ima ispravne informacije, pa prenosim ovdje i zanima me sto mislite:
"Ovo izvješće za Q1 je jedno od najgorih od poznatih svjetskih dry bulk kompanija.
Novog glavnog izvršnog direktora treba smijeniti što prije.
Za to se kao dioničar zalažem.
Najvažniji dio ova dva jučerašnja izvješća je stranica 34 Revidiranog GFI na kojoj se vidi da su prije 31.12.2020. Ugovorili VELIKU VEĆINU flote po FIKSNIM time charterima(ne index povezani).
U 2020.,kad je prosječna vozarina bila 8.800 oni ugovaranju TC za većinu flote i to do 1 year TC najmanje 231 mil.budućih primanja i od 1-5 TC najmanje 520 mil.
Ovako visoki brojevi MINIMALNIH budućih primanja govore da je najvjerojatnije barem 10 od 12 brodova trenutno vezano u TC.
Šteta od toga će iznositi desetine milijuna kuna samo ove godine a dugoročno i desetine milijuna dolara, na ovako dobrom spot tržištu.
Druga ogromna greška je ne kupovina jeftinih polovnih brodova u veljači i ožujku kad je spot od letio na iznad 20k a cijene brodova bile kao da je spot oko 10k$.
I takvu PRILIKU DESETLJEĆA nisu iskoristili i nanijeli veliku štetu firmi.
Zbog svih tih loših poteza glavni izvršni treba biti smjenjen i da na čelo firme dođe netko tko zna svoj posao.
P. S. U doba najvećih vozarina zadnjih 10 g oni posluju s pozitivnom nulom u 1Q."
Molim Vas da stavite izvješće da vidimo da li je dobit 0.
Piše u izvješću da je neto dobit 12 mil. kn a sveobuhvatna 35 mil.kn
Također molim da dokažete da su svi brodovi na T/C.
Kako je onda moguć rast vozarina u 3 mjesecu na 14.000 USD?
Ako imate vremena možete i napisati koliki je rast prihoda, EBITDA marže i za koliko je vrijednost brodova porasla u zadnja 4 mjeseca?
Lijepi pozdrav.
Display MoreDisplay MoreKoji su motivi vašeg neistinitog pisanja?
Znam, zasigurno želite pomoći ljudima.
Ali nemojte nas podcijenjivati molim Vas.
Vi to ovdje radite a Lapad na drugom forumu. I onda još kopirate te njegove neistine ovdje.
Doista teško razumjeti.
To što ste Vi i Vaš savjetnik Lapad prodali na početku oporavka bulk sektora je Vaša stvar. Treba naučiti i gubiti da bi jednog dana znali pobjeđivati tj. zarađivati.
Morate to preboliti i ići dalje.
Uživajte u životu, probajte uložiti u nešto drugo, nadam se da ćete tamo imati sreće i znanja da nešto zaradite. Lijepi pozdrav i puno sreće želim.
Ne brinite, biti će to sve dobro.
Da nebi bilo samo po kolegi badu foksu i ja sam citirao istog lapada. Neznam jel trol, zlonamjernik ili insider. Zanimalo me ima li istine u tome sta pise
Hvala kolega looserst, mene zanima da li je to istina sta kolaga lapad pise, nista vise.
Sto se tice vrijednosti brodova sve pise u revidiranom godisnjem izvjescu kao biljeska revizora o nesrazmjeru knjigovodstvene i trzisne vrijednosti imovine(brodova), koju je Uprava zanemarila vec drugu godinu zaredom.
Da je Uprava uvazila tu biljesku, gubitak za proslu godinu bi bio oko 250 milijuna kuna, a ne 93 milijuna kuna, kao sto su iskazali. Ne znam koliko mogu odgadjati revalorizaciju imovine, ali morat ce je napraviti kad tad.
P.S. Evo i meni je smijesno koliko mogu biti kreativni u knjigovodstvu 
Pa kako bio Spot ozujka 14 000 da je istina to sto pise? Dajte molim vas razmisljajte svojom glavom, dovoljno je pogledati postove tog lika da vidite da je iz ruzicastog presao u crno, prodao i sad blati.
Da nebi bilo samo po kolegi badu foksu i ja sam citirao istog lapada. Neznam jel trol, zlonamjernik ili insider. Zanimalo me ima li istine u tome sta pise
Hvala kolega looserst, mene zanima da li je to istina sta kolaga lapad pise, nista vise
.
Sto se tice vrijednosti brodova sve pise u revidiranom godisnjem izvjescu kao biljeska revizora o nesrazmjeru knjigovodstvene i trzisne vrijednosti imovine(brodova), koju je Uprava zanemarila vec drugu godinu zaredom.
Pa svi su brodovi na TC jedni na 5 godina,drugi na 1 mjesec, treci na 3mjeseca
Vrijednost imovine je vjerovatno sada js ovim rastom cijena ednaka kako se vodi u knjigama
Pa kako bio Spot ozujka 14 000 da je istina to sto pise? Dajte molim vas razmisljajte svojom glavom, dovoljno je pogledati postove tog lika da vidite da je iz ruzicastog presao u crno, prodao i sad blati.
Jel tko procitao ovu stranicu 34, pa kako onda moze lagati? Nije da ga branim, a sam nisam to citao, pa pitam.
"Najvažniji dio ova dva jučerašnja izvješća je stranica 34 Revidiranog GFI na kojoj se vidi da su prije 31.12.2020. Ugovorili VELIKU VEĆINU flote po FIKSNIM time charterima(ne index povezani)."
