Fondovi brane cijenu...sigurno nece to raditi dovijeka. A da im dodje crvena lampica i direktiva Stop? Tko ce onda braniti cijenu?
Mene ne bi iznenadilo da drzava da nalog mirovincima o zabrani kupovine.
Fondovi brane cijenu...sigurno nece to raditi dovijeka. A da im dodje crvena lampica i direktiva Stop? Tko ce onda braniti cijenu?
Mene ne bi iznenadilo da drzava da nalog mirovincima o zabrani kupovine.
Fondovi brane cijenu...sigurno nece to raditi dovijeka. A da im dodje crvena lampica i direktiva Stop? Tko ce onda braniti cijenu?
Mene ne bi iznenadilo da drzava da nalog mirovincima o zabrani kupovine.
a u što bi trebali ulagati nego u dionice? pogotovo fondovi kategorije A.
oni su i premalo izloženi dionicama obzirom koliko mogu biti
Fondovi brane cijenu...sigurno nece to raditi dovijeka. A da im dodje crvena lampica i direktiva Stop? Tko ce onda braniti cijenu?
Mene ne bi iznenadilo da drzava da nalog mirovincima o zabrani kupovine.
Moze ih jedino ukinuti.
Fondovi svakako trebaju kupovati dionice, i tu i vani, a drzavne obveznice rasprodati. Od tog vise nema nikakve koristi.
Možda nije najbolje vrijeme (ili možda je), pa neka me netko pametniji ispravi, ali dobro bi nam došao jedan veliki IPO, npr. HEP-a. Tržište bi na to dobro reagiralo. Država bi došla do keša, mirovinci bi došli do dobre (ili potencijalno dobre dionice), a i građani bi imali u nešto uložiti. Nešto "opipljivo". Ipak se drži po čarapama koliko ono, 200 mlrd kuna.
I ako može neka mi netko objasni, imaju li fondovi kakve granice izloženosti državi, u vidu količine obveznica.
Možda nije najbolje vrijeme (ili možda je), pa neka me netko pametniji ispravi, ali dobro bi nam došao jedan veliki IPO, npr. HEP-a. Tržište bi na to dobro reagiralo. Država bi došla do keša, mirovinci bi došli do dobre (ili potencijalno dobre dionice), a i građani bi imali u nešto uložiti. Nešto "opipljivo". Ipak se drži po čarapama koliko ono, 200 mlrd kuna.
I ako može neka mi netko objasni, imaju li fondovi kakve granice izloženosti državi, u vidu količine obveznica.
postoje samo obveze za minimalnu izloženost za obveznice
kategorija A najmanje 30% neto imovine fonda u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
kategorija B najmanje 50% neto imovine fonda u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a
kategorija C najmanje 70% neto imovine fonda u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, ulaganje u dionice nije dozvoljeno
Zna li itko što su namislili
Sjednica Vlade, i obavezni mirovinski fondovi.
-Ministri će, uobičajeno nakon proglašenja epidemije, dobiti informacije o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus, kao i o aktivnostima Stožera civilne zaštite. Na dnevnom redu su i izmjene i dopune Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Zna li itko što su namislili
Sjednica Vlade, i obavezni mirovinski fondovi.
-Ministri će, uobičajeno nakon proglašenja epidemije, dobiti informacije o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus, kao i o aktivnostima Stožera civilne zaštite. Na dnevnom redu su i izmjene i dopune Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Tek kad prođe Vladu će biti na e-savjetovanju.
Na materijalima s 227. sjednice Vlade RH nalazi s datoteka br. 6 u kojoj se vidi prijedlog promjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Ukratko, zbog korone po hitnom se postupku odobrava da fondovi mogu pozajmiti novce drugdje i proslijediti ih drzavi, tj. povecava se limit za drzavne obveznice.
Zakljucak sto to znaci za TK vec u kratkom roku se namece sam po sebi. Nadalje, jednom kad se neravnoteza imovine OMF-ova toliko jako poveca u korist drzavnog duga, i to slabo dohodovnih rizicnih ulaganja, onda se postavlja i pitanje njihovog smisla postojanja. A onda...
No, to smo sve već vidjeli 2008. i 2009.. nadalje.
Negdje sam pročitala, naslov samo u stvari... da su mirovinci uskočili državi u pomoć sa milijardu i pol kuna, obveznice, sa kamatom 0.75%
Za ulaganja na burzi više nemaju više novčića
U tom smjeru idu izmjene zakona o OMF-ovima. Nakrcat ce se gomilom papira bez prinosa kojima ce se oboriti rejting. A onda dalje slijedi ukidanje, kakti privremeno, uplata u drugi stup, i onda u konacnici ukidanje. Sve je zacrtano. GDP pada barem 20%, kumulativno u narednih 10 godina cupanja iz rupe to ce biti kumulativno izmedju 70 i 100% GDP-a, znaci manjak poreznih prihoda barem 150 mlrd kn, i u tim okolnostima nema nacina da se drugi stup odrzi.
Jako bih volio da sam u krivu, ali ne vjerujem.
No, to smo sve već vidjeli 2008. i 2009.. nadalje.
Negdje sam pročitala, naslov samo u stvari... da su mirovinci uskočili državi u pomoć sa milijardu i pol kuna, obveznice, sa kamatom 0.75%
Za ulaganja na burzi više nemaju više novčića
U tom smjeru idu izmjene zakona o OMF-ovima. Nakrcat ce se gomilom papira bez prinosa kojima ce se oboriti rejting. A onda dalje slijedi ukidanje, kakti privremeno, uplata u drugi stup, i onda u konacnici ukidanje. Sve je zacrtano. GDP pada barem 20%, kumulativno u narednih 10 godina cupanja iz rupe to ce biti kumulativno izmedju 70 i 100% GDP-a, znaci manjak poreznih prihoda barem 150 mlrd kn, i u tim okolnostima nema nacina da se drugi stup odrzi.
Jako bih volio da sam u krivu, ali ne vjerujem.
Čitavši malo prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o mirovinskim fondovima, smjer mi baš nije jasan. Ovo je samo neka interventna (privremena) mjera, odnosno izmjena, te predlagatelj zakona to na taj način i obrazlaže. Ok, živimo u državi u kakvoj živimo, i svima su slatki ti naši novci iz mirovinskih fondova, ali neće to tako lako i tako crno postati.
U tom smjeru idu izmjene zakona o OMF-ovima. Nakrcat ce se gomilom papira bez prinosa kojima ce se oboriti rejting. A onda dalje slijedi ukidanje, kakti privremeno, uplata u drugi stup, i onda u konacnici ukidanje. Sve je zacrtano. GDP pada barem 20%, kumulativno u narednih 10 godina cupanja iz rupe to ce biti kumulativno izmedju 70 i 100% GDP-a, znaci manjak poreznih prihoda barem 150 mlrd kn, i u tim okolnostima nema nacina da se drugi stup odrzi.
Jako bih volio da sam u krivu, ali ne vjerujem.
Čitavši malo prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o mirovinskim fondovima, smjer mi baš nije jasan. Ovo je samo neka interventna (privremena) mjera, odnosno izmjena, te predlagatelj zakona to na taj način i obrazlaže. Ok, živimo u državi u kakvoj živimo, i svima su slatki ti naši novci iz mirovinskih fondova, ali neće to tako lako i tako crno postati.
Vjerujte u sto zelite, imate svaki pravo na to. Medjutim brojevi su neumoljivi. Prognoza pada GDP-a od 9.4% je najobicnija prijesna predizborna laz. Ne postoji racionalna simulacija koja bi to tako pokazala i uvjeren sam da je ovo sto rade u osnovi obmana. O GDP-u smo vec drobili dosta pa da se ne ponavljamo.
I onda kad bude spori oporavak izracunajte koliki je kumulativni minus. I da nece gepiti drugi stup?
Mirovinci nisu posudili milijardu i četiristo milijuna kuna, kako sam jutros površno pročitala naslov, .... whoops, nego 144 milijarde eura ????
Po Kostolanijevoj teoriji pune velike kade koja se prelijeva u manju kadu, burzu.... nema više prelijevanja.
Očekuje nas slaba likvidnost, mali prometi, sve već viđeno. Oni koji su ovdje od prije prošle krize na tržištu, znaju o čemu govorim.
Opet ste falili
I hope so
Činjenica je da će ovako ili onako većina novaca iz mirovinskih fondova biti plasirana u obveznice RH
Promakao mi zarez
Ma i sa zarezom je za market strahotno
Ovo bi moglo biti zanimljivo.
Mirovinci nisu posudili milijardu i četiristo milijuna kuna, kako sam jutros površno pročitala naslov, .... whoops, nego 144 milijarde eura ????
Po Kostolanijevoj teoriji pune velike kade koja se prelijeva u manju kadu, burzu.... nema više prelijevanja.
Očekuje nas slaba likvidnost, mali prometi, sve već viđeno. Oni koji su ovdje od prije prošle krize na tržištu, znaju o čemu govorim.
Imaju viska sigurno ali u situaciji kada ne znaju koliko ce drzavi trebat cuvat ce dok se ne vidi stanje, a vec se sada svi za ovu godinu razbacuju s 30-40 miljardi kuna potrebnog zaduzivanja ako ne i vise.
Dubravko Štimac govorio je o projektima gledajući kroz prizmu veličine portfelja mirovinskih fondova. Njima su najzanimljiviji megaprojekti poput HEP-a ili autocesta. No, postoji i sljedeći ešalon projekata u kojima se, bilo domaći, bilo strani private equity može pojaviti. Radi se o kontekstu privatizacije državnih poduzeća srednje veličine. Imamo ACI, Hrvatsku poštu, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, državu s više od 20 posto u Podravki… S desetak projekata srednje veličine, zajedno s velikim projektima, bitno bismo promijenili tržište kapitala. To su tzv. game changeri - predložio je Šonje te naglasio da to prije svega ovisi o Vladi.
gdje ima dima ima i vatre i lova od daljnje privatizacije uz kredite bit će vjerojatno jedan od glavnih izvora IPO na vidiku
Dubravko Štimac govorio je o projektima gledajući kroz prizmu veličine portfelja mirovinskih fondova. Njima su najzanimljiviji megaprojekti poput HEP-a ili autocesta. No, postoji i sljedeći ešalon projekata u kojima se, bilo domaći, bilo strani private equity može pojaviti. Radi se o kontekstu privatizacije državnih poduzeća srednje veličine. Imamo ACI, Hrvatsku poštu, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, državu s više od 20 posto u Podravki… S desetak projekata srednje veličine, zajedno s velikim projektima, bitno bismo promijenili tržište kapitala. To su tzv. game changeri - predložio je Šonje te naglasio da to prije svega ovisi o Vladi.
gdje ima dima ima i vatre i lova od daljnje privatizacije uz kredite bit će vjerojatno jedan od glavnih izvora IPO na vidiku
O cemu ovi to? Nisu culi da ide ukidanje drugog stupa?
Svi su scenariji još uvijek mogući, pa i V shaped. Ovog puta stvarno jako puno toga ovisi o višoj sili, odnosno o tom virusu. Nije kao kod većine kriza čovjek kriv za sve, tako da mi ljudi ne upravljamo potpuno situacijom i nitko na svijetu ne zna što će biti dalje. Mi ovdje iznosimo svoja razmišljanja, dio ekipe radi sebičnog druka, a puno njih iz pozitivnih pobuda. I taj scenarij je moguć da nacionaliziraju drugi stup, ali mislim da još uvijek nije vjerojatan. Tamo su uglavnom obveznice, nema tamo puno žive love. Jedina prava korist od toga bi bila nominalno smanjenje javnog duga što onda bolje izgleda kod rejting agencija i izdavanja obveznica. Po meni je bolje rješenje, dozvolit B kategoriji fondova ulagat više u dionice i polako privatizirati udjele u kompanijama u kojima država nema što raditi. To je po meni najbolji scenarij i za državu i za osiguranike i za same firme koje više neće biti ometane u upravljenju od politike. Jedino politički uhljebi nebi drobro prošli u tom scenariju.