Obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske

Quote from dionicar

moze mi netko objasniti sto je H222E. u prvih 10 minuta preko milion kuna?

obveznica RH

https://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=1642

Evo danas promet već preko 8 milijardi.

Možemo samo gledati kako država usisava sav novac s tržišta kapitala za pokrivanje rupa u proračunu koje su nastale kao posljedica lockdowna.

Od dvije milijarde eura novih euroobveznica, malo više od pola za stari dug

Quote

Milijarda eura pritom se odnosi na tranšu ročnosti 12 godina (s dospijećem 2033.), i to uz kuponsku kamatu od 1,125 posto odnosno prinos za investitore od 1,257 posto. Drugih milijardu eura je na rok od 20 godina i dospijeva 2041.To je ujedno i najdulja ročnost državnih euroobveznica Hrvatske, a ta tranša nosi kamatu od 1,750 i prinos od 1,780 posto.

Ponderirano je, dakle, izdanje realizirano uz prosječnu kamatu od 1,5 posto. Ministar financija Zdravko Marić s tim u vezi je rekao da su referentne kamate na tržištu ovih dana imale blago nepovoljan pomak, ali to je kompenzirano malo stisnutoj premiji rizika. Tome je pripomogla solidna potražnja koju su iskazali investitori (strani, ali i domaći); interes je bio je 3,2 puta veći od izdanja.

st-brajo - jel to to?

Nije to tako lose. Tri puta veci interes po 1.5%. Fina kamata za slucajnu drzavu.

Quote from LodeRunner

Od dvije milijarde eura novih euroobveznica, malo više od pola za stari dug

Quote

Milijarda eura pritom se odnosi na tranšu ročnosti 12 godina (s dospijećem 2033.), i to uz kuponsku kamatu od 1,125 posto odnosno prinos za investitore od 1,257 posto. Drugih milijardu eura je na rok od 20 godina i dospijeva 2041.To je ujedno i najdulja ročnost državnih euroobveznica Hrvatske, a ta tranša nosi kamatu od 1,750 i prinos od 1,780 posto.

Ponderirano je, dakle, izdanje realizirano uz prosječnu kamatu od 1,5 posto. Ministar financija Zdravko Marić s tim u vezi je rekao da su referentne kamate na tržištu ovih dana imale blago nepovoljan pomak, ali to je kompenzirano malo stisnutoj premiji rizika. Tome je pripomogla solidna potražnja koju su iskazali investitori (strani, ali i domaći); interes je bio je 3,2 puta veći od izdanja.

st-brajo - jel to to?

Nije to tako lose. Tri puta veci interes po 1.5%. Fina kamata za slucajnu drzavu.

ma to je super.

jedini problem je tko su kreditori?

ako su to mirovinci, trebat će osloboditi portfelj.

ili će Vujo ići u novu rundu QE-a ili će se opet dump-ati dionice, kao i zadnji put, pa su za to krivili male ulagače, virus, potres, paniku, itd.

kako bi sad dobro došlo imati na "brzom biranju" nekog priku iz mirovinskih fondova.

jučer i prekjučer je vladala grobna tišina na forumu, jer su svi kao "čitali izvješća", mada mi se čini da i ovdi ima ekipe koja trguje na "impute" ovih gore navedenih, pa je malo "drukice" dobro došlo da i oni "izbalansiraju" portfelj.

po prometima koliko sam pratio, jedino je bio junački iskrcaj još prije na TPNG i na VIRO, baš iste one koje su "zelenile" i zadnji put kad je sve drugo tankiralo.

tako da me živo zanima slijedi li nam repriza ili će nam this time biti different

Quote from st-brajo

po prometima koliko sam pratio, jedino je bio junački iskrcaj još prije na TPNG i na VIRO, baš iste one koje su "zelenile" i zadnji put kad je sve drugo tankiralo.

tako da me živo zanima slijedi li nam repriza ili će nam this time biti different

Vidim da su nas izmjestili po hitnom postupku pa opet nista od teme i komentiranja drugih. Ah.

Bumo vidjeli u ponedjeljak ili tokom tjedna. Tako i tako pol foruma plovi na tankerima a oni, kao sto kazes, znaju gdje su mirne luke kad krene lokalni uragan zvani "fondovsko rebalansiranje." Viro nam je ovih dana nasukan u nekim plitkim vodama. Samo plima moze brzo doci i odvuci ga u duboke mutne i valovite vode. A tamo, na otvorenom, ovisno o valovima i vjetru, tko zna.

Ministarstvo financija u četvrtak je objavilo da je na domaćem tržištu kapitala izdalo sedmogodišnju obveznicu u nominalnom iznosu od devet milijardi kuna, uz godišnju kamatnu stopu od 0,50 posto te prinos do dospjeća od 0,533 posto.

. Ako se uzme u obzir da će se prikupljena sredstva većim dijelom iskoristiti za refinanciranje postojećeg izdanja obveznice dospijeća 8. srpnja 2021. u ukupnom nominalnom iznosu od šest milijardi kuna, implicirana ušteda na kamatama iznosi više od 135 milijuna kuna, promatrano na godišnjoj razini u odnosu na iznos refinanciranja, izračunali su u resoru financija.

https://www.poslovni.hr/trzista/minist…di-kuna-4294420

Bogami imamo više sreće, nego pameti.

Prinosi na državne obveznice dramatično skočile. Plenki se nešto naglo prestao hvalisati rastom a uskoro možemo očekivati i nove prepolovljene prognoze rasta za 2022.

Kod nas razdoblja debelih krava izgleda traju nekoliko mjeseci a onih mršavih desetak pa i više godina.

Hrvatska izdala obveznicu od jedne milijarde eura, dospijeće će biti 2030. godine - Novi list

ZAGREB - Hrvatska je na domaćem tržištu kapitala uspješno izdala obveznicu od jedne milijarde eura, kojom će refinancirati obveze po dva vrijednosna papira iz 2

www.novilist.hr

Nova obveznica je na osam godina, s dospijećem 2030. godine, s prinosom do dospijeća od 1,39 posto i uz kamatni kupon od 1,25 posto.

Quote from Manu

Prinosi na državne obveznice dramatično skočile. Plenki se nešto naglo prestao hvalisati rastom a uskoro možemo očekivati i nove prepolovljene prognoze rasta za 2022.

Kod nas razdoblja debelih krava izgleda traju nekoliko mjeseci a onih mršavih desetak pa i više godina.

https://www.novilist.hr/novosti/hrvats…milijarde-eura/

Nova obveznica je na osam godina, s dospijećem 2030. godine, s prinosom do dospijeća od 1,39 posto i uz kamatni kupon od 1,25 posto.

Ako je petogodišnja obveznica koštala 2,25%, a osmogodišnja nova obveznica 1,39%....kako je to skuplje??? Uostalom ne mogu se uspoređivati obveznice koje nisu iste dužine ročnosti.

Inače u prosincu je u nas bila inflacija od 5.5%...što će reći da na novu obveznicu imamo negativnu realnu kamatnu stopu od nekih -4%, što će reći da imatelji obveznice plaćaju državi 4% za njihov posuđeni novac.

Quote from Marin83

Quote from Manu

Prinosi na državne obveznice dramatično skočile. Plenki se nešto naglo prestao hvalisati rastom a uskoro možemo očekivati i nove prepolovljene prognoze rasta za 2022.

Kod nas razdoblja debelih krava izgleda traju nekoliko mjeseci a onih mršavih desetak pa i više godina.

https://www.novilist.hr/novosti/hrvats…milijarde-eura/

Nova obveznica je na osam godina, s dospijećem 2030. godine, s prinosom do dospijeća od 1,39 posto i uz kamatni kupon od 1,25 posto.

Ako je petogodšinja obveznica koštala 2,25%, a osmogodišnja nova obveznica 1,39%....kako je to skuplje??? Uostalom ne mogu se uspoređivati obveznice koje nisu iste dužine ročnosti.

Ne znam s kojom ti radiš usporedbe, valjda s ovom iz 2017. kad je Agrokor rasturao.

Ja uspoređujem s onom od prije 6m. Razlika je ogromna.

Hrvatska na domaćem tržištu izdala sedmogodišnju obveznicu od devet milijardi kuna

Ministarstvo financija u četvrtak je objavilo da je na domaćem tržištu kapitala izdalo sedmogodišnju obveznicu u nominalnom iznosu od devet milijardi kuna, uz…

www.tportal.hr

Ministarstvo financija u četvrtak je objavilo da je na domaćem tržištu kapitala izdalo sedmogodišnju obveznicu u nominalnom iznosu od devet milijardi kuna, uz godišnju kamatnu stopu od 0,50 posto te prinos do dospjeća od 0,533 posto.

Kamatna stopa obveznice raste kako raste ročnost zaduženja. Dakle što veća ročnost, to je veća kamata i vice-versa.

Inače smo međunarodno i dalje ispod 1% na 10Y bondshttps://www.investing.com/rates-bonds/cr…year-bond-yield

Ovo je domaća obveznica, koju drže uglavnom mirovinci i otud malo veća kamata ,nego što bi dali vani za istu obveznicu. Ovo su i dalje povijesna zaduženja, uz realno negativnu kamatu stopu, a vi pričate o rastu kamata.

Dajte ljudi malo ozbiljnosti ,prije nego se nešto pusti u eter.

Quote from Manu

Prinosi na državne obveznice dramatično skočile. Plenki se nešto naglo prestao hvalisati rastom a uskoro možemo očekivati i nove prepolovljene prognoze rasta za 2022.

Kod nas razdoblja debelih krava izgleda traju nekoliko mjeseci a onih mršavih desetak pa i više godina.

https://www.novilist.hr/novosti/hrvats…milijarde-eura/

Nova obveznica je na osam godina, s dospijećem 2030. godine, s prinosom do dospijeća od 1,39 posto i uz kamatni kupon od 1,25 posto.

Snizili su ipak prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini, s 5,0 na 2,5 posto, zbog globalne geopolitičke neizvjesnosti koju je stvorila ruska vojna operacija u Ukrajini i rasta cijena energije i sirovina.

S&P potvrdio rejting Hrvatske i stabilne izglede, ipak upozorava na utjecaj rata u Ukrajini

Oporavak turizma trebao bi ipak poduprijeti gospodarstvo i u ovoj godini...

novac.jutarnji.hr

Ovako to izgleda kad ti utjecaji iz vana ne idu na ruku

Prvo inozaduženje 2022. manje od očekivanog, prinos jedva ispod tri posto

www.poslovni.hr

Dok su prinosi bili niski sve zasluge su sebi pripisivali Plenki i Marić a sad kad naglo rastu odjednom su krive isključivo vanjske okolnosti.

Quote from Manu

Ovako to izgleda kad ti utjecaji iz vana ne idu na ruku

https://www.poslovni.hr/trzista/prvo-i…i-posto-4333012

Dok su prinosi bili niski sve zasluge su sebi pripisivali Plenki i Marić a sad kad naglo rastu odjednom su krive isključivo vanjske okolnosti.

I takva skuplja obveznica će opet godišnje uštedit državi cca 100 milijuna kuna kamate ,u odnosu na obveznicu koja se njom refinancira.

Quote from Marin83

Quote from Manu

Ovako to izgleda kad ti utjecaji iz vana ne idu na ruku

https://www.poslovni.hr/trzista/prvo-i…i-posto-4333012

Dok su prinosi bili niski sve zasluge su sebi pripisivali Plenki i Marić a sad kad naglo rastu odjednom su krive isključivo vanjske okolnosti.

I takva skuplja obveznica će opet godišnje uštedit državi cca 100 milijuna kuna kamate ,u odnosu na obveznicu koja se njom refinancira.

Ma trebalo ih je sve refinancirati po smiješnim kamatnim stopama u nekoliko prošlih godina. je da bi onda imali šok kad bi masa njih jednog dana bila refinancirana po vrlo vjerojatno puno većoj kamati, ali naši političari ionako ne gledaju na dulje vrijeme od jednog mandata...

S druge strane, ogroman suficit u proračunu koji će nastati zbog brutalnog skoka BDPa i inflacije se mogao iskoristiti i za vraćanje duga a ne da nam se dug konstantno povećava. U takvim uvjetima korekcija opće stope BDPa na niže bi također bila dobrodošla ali sumnjam da će se išta od toga dogoditi...

Quote from Roki

Quote from Marin83

I takva skuplja obveznica će opet godišnje uštedit državi cca 100 milijuna kuna kamate ,u odnosu na obveznicu koja se njom refinancira.

Ma trebalo ih je sve refinancirati po smiješnim kamatnim stopama u nekoliko prošlih godina. je da bi onda imali šok kad bi masa njih jednog dana bila refinancirana po vrlo vjerojatno puno većoj kamati, ali naši političari ionako ne gledaju na dulje vrijeme od jednog mandata...

S druge strane, ogroman suficit u proračunu koji će nastati zbog brutalnog skoka BDPa i inflacije se mogao iskoristiti i za vraćanje duga a ne da nam se dug konstantno povećava. U takvim uvjetima korekcija opće stope BDPa na niže bi također bila dobrodošla ali sumnjam da će se išta od toga dogoditi...

Međutim postoji jedan problem, a to je što ti te obveznice sa velikim kamatama prije dospijeća ne možeš kupiti po nominalnoj cijeni, već trebaš platit tržišnu cijenu koja je za takve obveznice 15-25% veća od nominale. A ni tada ti svi neće prodati.

Primorac: Razmišlja se o tome da građani sudjeluju u novim zaduženjima države

MINISTAR financija Marko Primorac otkrio je da vlada razmišlja o jednom "inovativnom modelu financiranja". To se odnosi na sudjelovanje građana u novim…

www.index.hr

ovo je i ustavno-pravno zanimljivo pitanje, jer su financije isključivo u nadležnosti vlade.

ako se građanima omogući kupnja državnih obveznica (dosad su ih dobivali kao naknadu za oduzetu imovinu od strane CERP-a, u protuvrijednosti od 1 kn/m2 zemljišta koje je privedeno namjeni, toliko je i moja familija dobila za zemlju na Kopilici umjesto dionica firmi koje su išle radnicima, a neke od njih i dan danas kotiraju na burzi), znači li to da bi ustavno-pravno bilo dopušteno pokrenuti referendum da se stavi ograničenje na državni dug od 90% BDP-a, jer su stručnjaci emprijski dokazali da svo zaduživanje iznad te cifre ne generira ekonomski rast, tj. da imamo nekakav osigurač da se država ne zadužuje neproduktivno.

uz to, država trenutno mulja sa dugovima HZZO-a, dugovima lokalne samouprave i javnih poduzeća, jer sav javni dug ne vodi na platnoj bilanci.

do sada su ovu pravnu enigmu izbjegavali, jer su to, u ime građana, kupovali mirovinci, pa građane nitko direktno ništa i nije pitao.

evo, ja bi npr. ovakve stvari volio znati prije nego sudjelujem u kupnji + šta bi bilo dobro i da te država ne može prisliti da im prodaš nazad ako se plasman za njih pokaže nepovoljan.

p. s. pričao sam i s ljudima iz bakarskog sektora, bilance su dobre, malo je loših plasmana, a planira se i uvođenje kamata na depozite od oko 2%

Quote from st-brajo

p. s. pričao sam i s ljudima iz bakarskog sektora, bilance su dobre, malo je loših plasmana, a planira se i uvođenje kamata na depozite od oko 2%

Kažeš kamate na depozite 2%??? Koliko vidi sve kamate na depozite se vrte oko 0,05 do max 0,3%. Uopće nisu trznile iako kamatne stope na kredite lagano rastu...

Quote from Junius

Quote from st-brajo

p. s. pričao sam i s ljudima iz bakarskog sektora, bilance su dobre, malo je loših plasmana, a planira se i uvođenje kamata na depozite od oko 2%

Kažeš kamate na depozite 2%??? Koliko vidi sve kamate na depozite se vrte oko 0,05 do max 0,3%. Uopće nisu trznile iako kamatne stope na kredite lagano rastu...

evo ima $ na 2.5%