Komentari trgovanja na burzi - LIVE

Quote from harpun

Quote from Philidor

Nešto u tom stilu je komentirao i profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku. Jedino je zaboravio na to da je znatan dio glavnice namiren kroz konverziju u euro, odnosno da je pravo na glavnicu konzumirano, a ovime se rješava pitanje zateznih kamata na taj dio glavnice, koje kamate pak banke (koliko je meni poznato) nisu uračunavale u konverziju. Cijela priča s konverzijom kredita (koja je za banku bila prisilna i provodila se samo na izričit zahtjev dužnika) nije uopće pravno jednostavna kako ju neki komentatori u medijima nastoje prikazati i ne može se sažeti u novinski članak niti forum post...

potpisali su ugovor,zar ugovor ništa ne vrijedi

Naravno da vrijedi, ugovor može biti i ništetan, ako se dokažu nepravilnosti u ugovoru.

Quote from harpun

Quote from tento

Naravno da vrijedi, ugovor može biti i ništetan, ako se dokažu nepravilnosti u ugovoru.

a da je situacija bila obrnuta, da je švicarski franak slabio bi li isto tako govorili

Onda bi najvjerojatnije pricali kak su napravili posao zivota ,da im je zao da nisu kupili jos dva tri stana i gdje je bila pamet onima koji su uzeli kredit u eurima.

Quote from havi

Quote from harpun

a da je situacija bila obrnuta, da je švicarski franak slabio bi li isto tako govorili

Onda bi najvjerojatnije pričali kako su napravili posao života ,da im je zao da nisu kupili još dva tri stana i gdje je bila pamet onima koji su uzeli kredit u eurima.

Zato plaćamo danak ne prilagodljivosti tržišnoj ekonomiji i kao građani i kao država, a vidimo da je to skupo

A neznam, meni je cirkus sve to sa kreditima, ne uzimam ga za potrosnju u tako dugom periodu, a ne pogotovo u valuti u kojoj mi nisu prihodi.

Znam da sam uvijek gledao kako ekipa ima hrabrosti uzeti kredita na 20-30 godina sa promjenjivom kamatom i valutom koja moze otici gore/dolje.. tj. Prije gore nego dolje i to je jos malo otislo, sta da je kuna devalvirala prema svim valutama 😒, tko bi mi onda bio kriv sto sam uzeo kredit u valuti u kojoj mi nisu prihodi a ugovorom nisu definitane neke granice tecaja…

Quote from havi

Quote from harpun

a da je situacija bila obrnuta, da je švicarski franak slabio bi li isto tako govorili

Onda bi najvjerojatnije pricali kak su napravili posao zivota ,da im je zao da nisu kupili jos dva tri stana i gdje je bila pamet onima koji su uzeli kredit u eurima.

Klasični moderni kapitalizam, dobit bi zadržali za sebe, a gubitke podijelili sa društvom. Kad krenu o pravdi i moralu smuči se. Inače ne volim ljude kojima su puna usta morala i pravde. Obično se iza toga kriju određeni partikularni interesi, tipa traže od društava da im plate troškove, njihovih krivih procjena.

Pa imamo blokirane, švicarace, pa čak i konstrukcijsku obnovu kuća o trošku države u ZG i Banovini, meni ljudi koji plaćaju godinama osiguranje svojih nekretnina, ovdje ispadaju budale, a i ne vidim po kojoj osnovi se to radi?? Jer tako bi se isto moglo izgradit kuće o trošku države i za beskućnike, podstanare itd...

Jer ovako ispada ako vas ima određeni postotak i ako ste organizirani, možete tražiti i dobiti od društva sredstva za vlastite potrebe ,bez ikakve zakonske osnove, doslovno tada se zakoni modeliraju po željama tih skupina.

Dok se kao pojedinac koji je upao u ogromne identične probleme možeš se hebat po pitanju pomoći države, jer tvoja moć lobiranja i utjecaja da društvene trendove je nepostojeća.

Quote from harpun

Quote from tento

Naravno da vrijedi, ugovor može biti i ništetan, ako se dokažu nepravilnosti u ugovoru.

a da je situacija bila obrnuta, da je švicarski franak slabio bi li isto tako govorili

Zanimljiv side point: banke u postupcima često traže da vještak utvrdi i negativnu razliku tečaja (kad je tečaj franka bio niži od početnog) pa onda traže prijeboj s potraživanjem potrošača a to je čest slučaj za one baš starije ugovore u francima (2004/5). Nije niti oko toga formirana praksa VSRH, ali uglavnom sudovi taj prigovor prijeboja odbijaju. Po meni teški nonsens, ako je odredba ništetna, ništetna je za obje strane, restitucija ide u dva smjera...

Quote from harpun

ja sam u gubitku na adpl ,koga da tužim

relativno dobra paralela.

što se Švicarca, pa i ulaganja na ZSE tiče, ključno je tko se može smatrati informiranim investitorom.

potrošač/mali ulagač to sigurno nije i on bi trebao uživati zaštitu.

recimo, istu stvar možemo pitati i kad neke dionice bez ikakvog opravdanog razloga drastično rastu ili padaju, a burza ili HANFA šuti i trgovanje ne blokira dok god neka relevantna informacija ne izađe.

neki kolege se onda snalaze kopajući po knjigama dioničara, ali, generalno, mali ulagač bi imao puno pravo tužiti burzu ili HANFA-u, ili za izgubljenu dobit, jer se netko sa insajderskim informacijama već dobrano nakesao, odnosno za štetu, jer je netko sa insajderskim informacijama svoje već dobrano prodao (slučaj Agrokor, btw.).

usporedbe radi, dovoljno je nekad malo pogledati trgovanje u USA.

tamo ili cijeli market raste ili pada, a pojedine dionice se miču tek po objavi neke relevantne informacije (prije objave trgovanje bude flat-ish).

kad ste potrošač/mali ulagač, onda bi banka u slučaju Švicarac i burza/HANFA morali dokazivati da ste imali sve relevantne informacije, tj. da ste svoje odluke mogli donijeti na temelju informiranog pristanka.

šteta je samo šta nitko neće imati cojones tužiti burzu/HANFA-u zbog ovoga i šta u našem krivosuđu sjede suci kakvi sjede, jer da se ovakvo nešto dogodi u USA, bez problema bi se skupila ekipa za class action suit.

dapače, ne bi ste se mogli obraniti od telefonskih poziva odvjetnika koji bi vas nagovarali da tužite 🤷

Kolega koji pise o organiziranim grupama, u pravu ste. To se inace zovu "single minded groups". Znaci grupe ljudi koje imaju ne samo zajednicki interes, poput npr. polaznika tecaja engleskog nego im je taj zajednicki interes svima u zivotu dominantannad svim drugim. Sto se u slucaju 50 ili 100k eura razlike na ukupnim ratama moze za vecinu i reci. Organizirane skupine mogu vrsiti pritisak, pozivati se na moral i pravdu i mijenjati i zakonska rjesenja i sudsku praksu u svoju korist, a na stetu cijelog drustva. Ruzno, ali je tako.

Quote from 5. Element

Kolega koji pise o organiziranim grupama, u pravu ste. To se inace zovu "single minded groups". Znaci grupe ljudi koje imaju ne samo zajednicki interes, poput npr. polaznika tecaja engleskog nego im je taj zajednicki interes svima u zivotu dominantannad svim drugim. Sto se u slucaju 50 ili 100k eura razlike na ukupnim ratama moze za vecinu i reci. Organizirane skupine mogu vrsiti pritisak, pozivati se na moral i pravdu i mijenjati i zakonska rjesenja i sudsku praksu u svoju korist, a na stetu cijelog drustva. Ruzno, ali je tako.

točno.

cijelo društvo je trenutno taoc interesnih skupina kojima odgovara nered na svim razinama, od zdravstenog i mirovinskog sustava, do bankarskog, te tržišta kapitala i nekretnina, a nastoje svoj "poredak" održati zakonskim rješenjima i sudskom praksom.

ove organizirane grupe se na sve moguće načine opiru svakim promjenama koje bi na bilo koji način mogli dovesti do transparentnosti i vraćanja povjerenja u "sustav".

i naravno da je to na štetu cijelog društva i da je ružno, ali tako je, a posljedice vidimo svakodnevno 🤷

jako vas puno ovdje, dragi moje kolege, nema pojma o tome što je potrošač, a što je banka

u ugovornom odnosu prilikom podizanja kredita mi smo potrošač isto kao kad kupujete perilicu na kredit

jeste li znali da suci u sudskim predmetima ne prave razliku je li potrošač-uzimatelj kredita knjigovođa, financijaš, isto bankar ili inženjer kemije, učitelj ili blagajnik u Konzumu; svi su jednako tretirani jer banka je ta koja u odnosu kreditora i potrošača treba preuzeti koristi (kamatu) ali i rizike na sebe

naravno da je banka u mojem slučaju, a nisam jedini, sve rizike prebacila na mene potrošača

ista vam je stvar kad dignete potrošački kredit za perilicu rublja npr.

tko bi od vas pristao da vam kreditor nakon godine dana otplate digne cijenu perilice s 5.000 kn na 10.000 kn, digne kamatu u kreditu, pa još kaže ako platiš ranije glavnicu uzimamo ti 1% na ostatak neotplaćene glavnice? koje glavnice? naravno ove nove koju su sami izmislili da im sada pripada

zato nas pustite da se kroz sudske procese izborimo za sebe ali i za sve vas buduće potrošače kako bi imali pravedniji sustav, koji će vas štititi od gramzivosti trgovaca

Quote from accountant

jako vas puno ovdje, dragi moje kolege, nema pojma o tome što je potrošač, a što je banka

u ugovornom odnosu prilikom podizanja kredita mi smo potrošač isto kao kad kupujete perilicu na kredit

jeste li znali da su u sudskim predmetima ne prave razliku je li potrošač-uzimatelj kredita knjigovođa, financijaš, isto bankar ili inženjer kemije, učitelj ili blagajnik u Konzumu; svi su jednako tretirani jer banka je ta koja u odnosu kreditora i potrošača treba preuzeti koristi (kamatu) ali i rizike na sebe

naravno da je banka u mom slučaju, a nisam jedini, sve rizike prebacila na mene potrošača

ista vam je stvar kad dignete potrošački kredit za perilicu rublja npr.

tko bi od vas pristao da vam kreditor nakon godine dana otplate digne cijenu perilice s 5.000 kn na 10.000 kn, digne kamatu u kreditu, pa još kaže ako platiš ranije glavnicu uzimamo ti 1% na ostatak neotplaćene glavnice? koje glavnice? naravno ove nove koju su sami izmislili da im sada pripada

zato nas pustite da se kroz sudske procese izborimo za sebe ali i za sve vas buduće potrošače kako bi imali pravedniji sustav, koji će vas štititi od gramzivosti trgovaca

Display More

Ovo s perilicom možemo usporediti samo s kreditom s fiksnom kamatom, ali ne s promjenjivom

Quote from harpun

Quote from tento

Naravno da vrijedi, ugovor može biti i ništetan, ako se dokažu nepravilnosti u ugovoru.

a da je situacija bila obrnuta, da je švicarski franak slabio bi li isto tako govorili

Ne, mislite da banke nisu znale konačni ishod. Samo je bilo pitanje koliki profit će ostvariti, ali ih je iznenadilo kao i one s prodajom plina. Da je bio neki razuman raspon rasta ne bih i došlo do ove situacije.

Quote from plavi05

Quote from accountant

jako vas puno ovdje, dragi moje kolege, nema pojma o tome što je potrošač, a što je banka

u ugovornom odnosu prilikom podizanja kredita mi smo potrošač isto kao kad kupujete perilicu na kredit

jeste li znali da su u sudskim predmetima ne prave razliku je li potrošač-uzimatelj kredita knjigovođa, financijaš, isto bankar ili inženjer kemije, učitelj ili blagajnik u Konzumu; svi su jednako tretirani jer banka je ta koja u odnosu kreditora i potrošača treba preuzeti koristi (kamatu) ali i rizike na sebe

naravno da je banka u mom slučaju, a nisam jedini, sve rizike prebacila na mene potrošača

ista vam je stvar kad dignete potrošački kredit za perilicu rublja npr.

tko bi od vas pristao da vam kreditor nakon godine dana otplate digne cijenu perilice s 5.000 kn na 10.000 kn, digne kamatu u kreditu, pa još kaže ako platiš ranije glavnicu uzimamo ti 1% na ostatak neotplaćene glavnice? koje glavnice? naravno ove nove koju su sami izmislili da im sada pripada

zato nas pustite da se kroz sudske procese izborimo za sebe ali i za sve vas buduće potrošače kako bi imali pravedniji sustav, koji će vas štititi od gramzivosti trgovaca

Display More

Ovo s perilicom možemo usporediti samo s kreditom s fiksnom kamatom, ali ne s promjenjivom

Display More

to je upravo ono što bankari govore: mi nismo trgovci, mi ne prodajemo perilice

stari moj, banka je trgovačko društvo (d.d.) i na tebe se primjenjuje ZTD jednako kao i na svakog drugog trgovca

jednako kao i ja koji dižem kredit, ja sam potrošač, nisam rob bankarskog lobija

Plaćao sam danak AD PLASTIC ne zbog uprave nego zbog međunarodnih okolnosti, pa platite i vi danak ne zbog banaka nego zbog međuvalutnih okolnosti

Podijelili su kredite u CHF kad je bio na povijesnom minimumu. Naravno da su znali sto slijedi, kad tad. I iskoristili su to. Ali je s druge strane pitanje da li neznanje opravdava potrosaca, da li ima pravo na naknadu zbog svog neznanja. Jer neznanje o propisima u ne opravdava. Isto tako, da li neznanje o trzisnim okolnostima trebalo opravdavati ili ne? A ulazis u poslovni odnos i stavljas potpis na papir kojim potvrdjujes da si svjestan da je kamata promjenjiva, kao i tecaj, i da si svjestan svih rizika poslovanja i zivota opcenito... Ne znam, praf za praf da velijem...

Zašto je bila povoljnija kamata u svicarcima? Zato sto su razliku mislili nadoknaditi kroz tečaj. Ovdje je regulator zakazao, a građani su samo ovcice

bankari su vrlo dobro znali šta rade jer je poznata definicija švicarca kao tzv. sigurne luke. sad da li su oni namjerno navukli obično stanovništvo u tu zamku ili su ovi radi vlastite pohlepe i neobrazovanosti u nju upali sami veliko je pitanje. zbog toga se inzistira na političkom raspetljavanju ovog gordijskog čvora. kad bi se stvar svela samo na ekonomske odnose normalo da bi dužnici propali. da li bi njihova propast svima nama ostalima donijela nekakvu korist čisto sumnjam.