Ako danas ne odemo do 300e nije dobro?
HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)
-
-
-
Teško da će ići dalje jer je već otišla gore za iznos dividende.
A dividendi se baš ne treba puno veseliti jer cijena opet padne za njen iznos na svakoj dionici, tako da ne mijenja stvar.
-
Teško da će ići dalje jer je već otišla gore za iznos dividende.
A dividendi se baš ne treba puno veseliti jer cijena opet padne za njen iznos na svakoj dionici, tako da ne mijenja stvar.
Babo spominje dividendu kao ključ za otključavanje vrijednosti banke..
-
Pa isto tako ona ne znači previše, svejedno je ili rastao book pa i cijena dionice, ili se isplaćivala dividenda pa cijena pala i tako u krug.
Neki su protumačili da im izvješće nije bilo dobro i da bi daljnja mogla bit lošija i zato se cijena opet bila vratila na 250.
-
Pa isto tako ona ne znači previše, svejedno je ili rastao book pa i cijena dionice, ili se isplaćivala dividenda pa cijena opet pala i tako u krug.
U teoriji ne znači u praksi znači, jer fond menager kod nas vole dividendu i drže višu valuaciju tim dionicama cijana cesto padne na ex dividendu fax ali se u pravilu u roku misec dva oporavi
-
Po meni izvješće loše,
Zašto je loše..9 milijuna eura je umanjenje vrijednosti financijske imovine...vjerojatno obveznica, koja je dospjela na naplatu, a koja se vodila po tržišnoj cijeni od prije dvije godine. Kada su promijenili politiku držanja obveznica, od držanje radi trgovanja u držanje do dospijeća.
Pretpostavljam da se radi o stavci AOP023 (Umanjenje vrijednosti ili ( – ) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) u RDGu? Radi se o popriličnom iznosu (9.2M€ u trećem kvartalu) koji je dosta negativno utjecao na dobit, a nisam uočio pojašnjenje u 9M izvještaju. Vidim da se potegnula rasprava o obveznicama i njihovom dospijeću, ali nisam shvatio kako bi to uzrokovalo ovoliko umanjenje vrijednosti? Iz mojeg razumijevanja obveznica, ako ju se drži do dospijeća onda nema gubitaka... Jedino ako su neke underwater obveznice prodavali uz gubitak prije dospijeća?
-
Vidim da se potegnula rasprava o obveznicama i njihovom dospijeću, ali nisam shvatio kako bi to uzrokovalo ovoliko umanjenje vrijednosti? Iz mojeg razumijevanja obveznica, ako ju se drži do dospijeća onda nema gubitaka... Jedino ako su neke underwater obveznice prodavali uz gubitak prije dospijeća?
Jer su se prvo obveznice držale radi trgovanja, pa je cijena bila bubam 109 od nominale, potom su promjenili politiku u držanje obveznica do dospijeća, ali je cijena do dospijeća ostala 109 od nominale u bilanci, tek kad je obveznica dospjela, bilježili su tih 9 jedinica kao gubitak...
-
Vidim da se potegnula rasprava o obveznicama i njihovom dospijeću, ali nisam shvatio kako bi to uzrokovalo ovoliko umanjenje vrijednosti? Iz mojeg razumijevanja obveznica, ako ju se drži do dospijeća onda nema gubitaka... Jedino ako su neke underwater obveznice prodavali uz gubitak prije dospijeća?
Jer su se prvo obveznice držale radi trgovanja, pa je cijena bila bubam 109 od nominale, potom su promjenili politiku u držanje obveznica do dospijeća, ali je cijena do dospijeća ostala 109 od nominale u bilanci, tek kad je obveznica dospjela, bilježili su tih 9 jedinica kao gubitak...
Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.
Poanta tog modela upravo jest da se ta imovina vodi po nabavnim cijenama kako tržišne promjene cijena ne bi imale negativni utjecaj na, prije svega kapital, ali i na RDG.
Nisam siguran, ali to bi se eventualno moglo objasniti obveznicama s amortizirajućom glavnicom koje osim kupona isplaćuju i dijelove glavnice do dospijeća. Dospijeće dijela glavnice trebalo bi umanjiti poziciju te imovine u izvještajima dok obveznica i dalje ostaje u portfelju.
Primjer:
-
Teško da će ići dalje jer je već otišla gore za iznos dividende.
nesto sam propustio? kolka je dividenda?
-
Teško da će ići dalje jer je već otišla gore za iznos dividende.
nesto sam propustio? kolka je dividenda?
60% dobiti
-
-
nesto sam propustio? kolka je dividenda?
60% dobiti
znaci nisam nista propustio.. dok ne vidim na skupstini dapise 20 eura ili 12 ne vjerujem nis.
-
Jer su se prvo obveznice držale radi trgovanja, pa je cijena bila bubam 109 od nominale, potom su promjenili politiku u držanje obveznica do dospijeća, ali je cijena do dospijeća ostala 109 od nominale u bilanci, tek kad je obveznica dospjela, bilježili su tih 9 jedinica kao gubitak...
Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.
Poanta je da nije bilo nikakvih gubitaka u onom kvartalu kada je promijenjen poslovni model držanja obveznica i zato sumnjam da je cijena ostala kako je bila na kraju toga kvartala pa sve do dospijeća.
Po meni su jednostavno zamrznuli tržišnu cijenu pojedine obveznice kakva je bila u trenutku promijene poslovnog modela, pa po dospijeću obveznice bilježe dobit ili gubitak dobit/gubitak= tržišna cijena -nominalna.
-
Znači ako sam dobro shvatio, bit će još ovakvih "iznenađenja" u izvještajima dok god do dospijeća ne dođu sve obveznice kupljene prije promjene modela i reklasifikacije portfelja? Jednom kad se to dogodi, dospijeće obveznica više neće imati ovaj umjetno visoki negativni utjecaj na RDG. Zna li se kad je krenuo taj novi poslovni model?
-
Znači ako sam dobro shvatio, bit će još ovakvih "iznenađenja" u izvještajima dok god do dospijeća ne dođu sve obveznice kupljene prije promjene modela i reklasifikacije portfelja? Jednom kad se to dogodi, dospijeće obveznica više neće imati ovaj umjetno visoki negativni utjecaj na RDG. Zna li se kad je krenuo taj novi poslovni model?
Biti će i plus iznenađenja. Ako je ova moja tvrdnja točna.
-
Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.
Poanta je da nije bilo nikakvih gubitaka u onom kvartalu kada je promijenjen poslovni model držanja obveznica i zato sumnjam da je cijena ostala kako je bila na kraju toga kvartala pa sve do dospijeća.
Po meni su jednostavno zamrznuli tržišnu cijenu pojedine obveznice kakva je bila u trenutku promijene poslovnog modela, pa po dospijeću obveznice bilježe dobit ili gubitak dobit/gubitak= tržišna cijena -nominalna.
Ne može se cijena "zamrznuiti" kakva je bila.
Banke nisu mijenjale poslovni model radi utjecaja na RDG već radi utjecaja na kapital.
Vidjeti poveznicu i datum:
Promjena poslovnog modela u principu nije dopuštena nakon što su jednom dionice nakon testa poslovnog modela raspoređene u odgovarajući portfelj.
Promjena modela zahtijeva "reset" na način da se ta vrijednosnica vodi kao da je oduvijek bila u ATR portfelju i ne bi trebala bilježiti bilo kakve promjene cijena.
Logično bi bilo da do promjena dođe ne zbog promjene cijene već uslijed nečeg što se dogodilo s glavnicom.
Zato mislim da može biti riječ o nekoliko stvari: prijevremenom dospijeću, amortizirajućoj glavnici nekog od papira, otpisu ili kombinaciji tih stvari.
-
Malo sam gledao MSFI 9 mogli su napraviti umanjenje iz niza razloga, moguće je i ako samo očekuješ pogoršanje makroekonomskih pokazatelja o čemu se točno radi ne znamo, malo mi je čudno da im pada vrijednost obveznicaako se o toem radi, ako pada kamatna stopa njihov odnos je inverzan kada pada kamatna stopa raste vrijednost obveznicama. Svakako bi trebali napisati u bilješkama o čemu se točno radi, to če objavit kada bude godišnje izvješće sad u drugi mjesec ili da ih kontaktiramo https://www.hpb.hr/hr/kontakt-za-investitore/332
-
Malo sam gledao MSFI 9 mogli su napraviti umanjenje iz niza razloga, moguće je i ako samo očekuješ pogoršanje makroekonomskih pokazatelja o čemu se točno radi ne znamo, malo mi je čudno da im pada vrijednost obveznicaako se o toem radi, ako pada kamatna stopa njihov odnos je inverzan kada pada kamatna stopa raste vrijednost obveznicama. Svakako bi trebali napisati u bilješkama o čemu se točno radi, to če objavit kada bude godišnje izvješće sad u drugi mjesec ili da ih kontaktiramo https://www.hpb.hr/hr/kontakt-za-investitore/332
Nije baš tako.
Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam). Dodatno, kao što rekoh, to se radi upravo da se vrijednost tih obveznica ne bi mjerila prema tržišnim cijenama već po amortiziranom trošku, upravo da rast kamatnih stopa i eventualni pad cijena obvezničkog portfelja ne bi negativno utjecao na kapital i kako bi on bio stabilan. Posebno nakon dodatnih MREL zahtjeva koji su taman u to vrijeme "klepili" sistemski važne banke.
Pogledaj u gore linkanoj objavi utjecaj na ostalu sveobuhvatnu dobit i kapital nakon reklasifikacije i koliko je porasla.
Nije porasla zato jer su porasle cijene nakon reklasifikacije, nego zato jer su počeli voditi ih po amortiziranom trošku i to 2022. godine.
Razlog reklasifikacije je borba za kapital, a to znači odustajanje od zarade na trgovanju.
Ako su imali MREL obveznice neke druge banke, uobičajeno je da ih te banke otklupljuju prije dospijeća jer im u zadnjoj godini ne ulaze u regulatorni zaštiti sloj i predstavljaju samo trošak. Moguće je nešto u portfelju prijevremeno otkupljeno aktiviranjem call opcije. Moguće je da su imali nešto s amortizirajućom glavnicom poput obveznice grada Varaždina. Možda je nešto i "kihnulo". Tko će ga znati...
-
U svakom slučaju bilo bi lijepo da su obrazložili s obzirom da se radi o prilično velikoj stavci koja je znatno umanjila dobit kvartala. Kako kaže tiko1,bit će valjda govora o tome u godišnjem izvještaju.
-
Malo sam gledao MSFI 9 mogli su napraviti umanjenje iz niza razloga, moguće je i ako samo očekuješ pogoršanje makroekonomskih pokazatelja o čemu se točno radi ne znamo, malo mi je čudno da im pada vrijednost obveznicaako se o toem radi, ako pada kamatna stopa njihov odnos je inverzan kada pada kamatna stopa raste vrijednost obveznicama. Svakako bi trebali napisati u bilješkama o čemu se točno radi, to če objavit kada bude godišnje izvješće sad u drugi mjesec ili da ih kontaktiramo https://www.hpb.hr/hr/kontakt-za-investitore/332
Nije baš tako.
Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam).
Citiram "Nasuprot tome, model očekivanih kreditnih gubitaka zahtijeva procjenu mogućih gubitaka od umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata prije pogoršanja financijske i kreditne sposobnosti dužnika, te ovaj model nalaže:
- određivanje očekivanog kreditnog gubitka od financijske imovine prilikom njezinog prvobitnog stjecanja;
- priznavanje ugovorenih prihoda od kamata umanjenih za inicijalni očekivani kreditni gubitak tijekom razdoblja dospijeća instrumenta;
- formiranje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke tijekom cijelog roka dospijeća financijskog instrumenta;
- ponovnu procjenu očekivanog kreditnog gubitka u svakom razdoblju;
- trenutno priznavanje učinaka bilo koje promjene u očekivanjima kreditnog gubitka"
"Poduzeća imaju mogućnost ove povijesne podatke korigirati za analizu makroekonomskih informacija koje se odnose na buduća razdoblja. Tako primjerice u razdoblju kada se očekuje pogoršanje makroekonomskih pokazatelja, ovi se iznosi mogu povećati, i obrnuto".
Osnovni elementi MSFI 9 – Financijski instrumentiMSFI 9 – osnovno Od 01.01.2018. na snazi je novi Međunarodni standard financijskog izvještavanja 9 –Financijski instrumenti, koji zamjenjuje MRS 39 –…kopun.hr -
Display More
Nije baš tako.
Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam).
Citiram "Nasuprot tome, model očekivanih kreditnih gubitaka zahtijeva procjenu mogućih gubitaka od umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata prije pogoršanja financijske i kreditne sposobnosti dužnika, te ovaj model nalaže:
- određivanje očekivanog kreditnog gubitka od financijske imovine prilikom njezinog prvobitnog stjecanja;
- priznavanje ugovorenih prihoda od kamata umanjenih za inicijalni očekivani kreditni gubitak tijekom razdoblja dospijeća instrumenta;
- formiranje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke tijekom cijelog roka dospijeća financijskog instrumenta;
- ponovnu procjenu očekivanog kreditnog gubitka u svakom razdoblju;
- trenutno priznavanje učinaka bilo koje promjene u očekivanjima kreditnog gubitka"
"Poduzeća imaju mogućnost ove povijesne podatke korigirati za analizu makroekonomskih informacija koje se odnose na buduća razdoblja. Tako primjerice u razdoblju kada se očekuje pogoršanje makroekonomskih pokazatelja, ovi se iznosi mogu povećati, i obrnuto".
Poglavlje 4 (4.1, 4.4 i poglavlje 5)
Reklasifikacija iz ATR-a i prebacivanje na RDG ide lagano - samo prodaš nešto iz ATR portfelja i regulator (a prije toga vanjski revizor) će te natjerati da cijeli portfelj mjeriš onda tako, ali reklasificirati da se mjeri po amortiziranom trošku je malo teže i zahtjeva promjenu poslovnog modela, s time da ne možeš samo reći "ja mijenjam poslovni model" već moraš prilagoditi procese oko upravljanja i organizacije u banci da bi to dokazao i imati jako dobro obrazloženje zašto to radiš. Promjena tržišnih uvjeta nije jedno od njih.
Regulator ne želi da se prebacuješ iz jednog u drugi portfelj kako ti se sviđa i u interesu mu je da imaš adekvatnu i stabilnu kapitalilziranost.
-
Nepročitani postovi
-
- Title
- Odgovora
- Zadnji odgovor
-
-
-
-
- Odgovora
- 6k
- Pregleda
- 2.1M
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 267
- Pregleda
- 91k
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 1.2k
- Pregleda
- 492k
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 3k
- Pregleda
- 1.4M
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 2.4k
- Pregleda
- 975k
-