https://www.poslovni.hr/hrvatska/trazi…-ponude-4404131
Ne ide izgleda kak se cinilo!
Ako ne bude tako jel stvarno drzava moze bankama uvesti"harac"?
Država je u suficitu samo takvom, dovoljno govori činjenica da je u 1Q bila u proračunskom suficitu, što se nije nikad dogodio otkako je ove države. Tako da država ima viška sredstava sa kojima može otplatiti trezorce u cijelosti (očito).
https://www.poslovni.hr/hrvatska/trazi…-ponude-4404131
Ne ide izgleda kak se cinilo!
Ako ne bude tako jel stvarno drzava moze bankama uvesti"harac"?
Ako im HNB za obveznu pričuvu ostavlja 3.75% kamata zašto bi banke prihvatile ponuđenih 3.2% za trezorce? Ovi u MF izgleda očekuju da će ih banke same častiti.
Proračun je u suficitu prvenstveno zahvaljujući inflaciji koja je iznad projiciranih stopa nacrta proračuna.
Ministar financija RH, Marko Primorac, u visokom je intenzitetu raznovrsnih aktivnosti, a tijekom ljeta posebno se morao fokusirati na rješavanje pitanja nabujale profitabilnosti poslovnih banaka zbog toga što nisu istom brzinom dizale kamate na depozite kao one na kredite. Velika je to tema za raspravu ministara financija i guvernera centralnih banaka na nacionalnim razinama, ali i na razini eurozone. Iako je na godišnjem odmoru, ministar Primorac pristao je za Jutarnji list vrlo detaljno pojasniti svoja razmišljanja o očiglednom problemu da banke nisu prenijele ogromne kamatne prihode na štediše te poručuje kako mu nije prihvatljivo da državnom proračunu izmiče dobit Hrvatske narodne banke jer isplaćuje kamate poslovnim bankama na njihove viškove likvidnosti.
" te poručuje kako mu nije prihvatljivo da državnom proračunu izmiče dobit Hrvatske narodne banke jer isplaćuje kamate poslovnim bankama na njihove viškove likvidnosti."
i ovome guverneru se smješka nagrada
Hm, ovo je odlična ideja, da se izdaju tako trezorci ili obveznice sa pomakom od 6, 12 mjeseci, da ekipa moće rasporediti sredstva da nisu dugo nedostupna, a da dobiju puno bolju kamatu nego u bankama. svaka čast ministru na ovom putu.
Nekako mi se čini da bi to bilo najbolje riješiti preko platformi za trgovanje dionicama, tako da ekipa odmah počne pratiti i drugi segment tržišta kapitala i počne malo i učiti nove stvari
Raste to lijepo:
Od 1.12.2022. Banka koristi EURIBOR (engl. Euro Interbank Offered Rate) kao referentnu kamatnu stopu prilikom definiranja visine promjenjive kamatne stope po kreditima fizičkih osoba i to: - šestomjesečni EURIBOR („6M EURIBOR“).
HPB je 1.7.2023 provela usklađivanje 6 mjesečnog EURIBORA na kredite sa promjenjivim kamatnim stopama i imamo ogroman rast kamate:
Kamata kredita sa promjenjivom kamatnom stopom sastoji se od promjenljivog i fiksnog dijela, ove gore brojke se odnose samo na promjenjivi dio.
Sa time da ex NBH( ex SBERBANK), koristi 6M EURIBOR zadnjih 10 godina i oni su već 1.4.23 proveli usklađenje:
Tako da je NHB od 1.4.23 imala snažan rast kamatnog prihoda sa 1,08% na 3,23%, te na 3,67% nakon što su postali dio HPB 3.7.23. Ovo će snažno popraviti profitabilnost NHB dijela portfelja unutar HPB-a u 3Q, te će tek u ovom kvartalu pokazati svoj puni učinak.
Ovo sa kupnjom Sberbank je posao stoljeća za HPB. Stvari su se lagano posložile za perfect storm.
Što je najbolje HPB je do kraja 2022 davao kredite sa promjenjivom kamatom u 6M NRS1., tzv. nacionalna referentna stopa. A kod ove vrste kredita još nije došlo do porasta referente stope, jer ona raste sa jednogodišnjim odmakom prema EURIBOR-u(NRS za euro, koji ostaje u bazi starih kredita, i dalje će s određenim odmakom kasniti za euriborom, ali će ta korelacija jačati.), tako da tek ovdje leži skriveni potencijal za daljnji rast kamatnih stopa na kredite.
Euribor odražava trošak financiranja banaka na međubankovnom tržištu u europodručju, dok NRS odražava troškove svih izvora financiranja banaka u Hrvatskoj, pri čemu najvažniju ulogu imaju depoziti domaćih sektora. S obzirom na to da su hrvatske banke orijentirane primarno na domaće depozite kao glavni izvor financiranja, uvjeti na međubankovnom tržištu u europodručju (euribor) danas imaju tek posredan utjecaj na trošak izvora financiranja banaka u Hrvatskoj (NRS).
Ukratko, najavljeni rast kamata na depozite će pogurati stope NRS-a prema gore hhehe
Ponovno crne najave, zar nemaju novinari neke druge teme za pisati 
Većini je doseg Google Translate, prenašanje i modificiranje ino članaka za domaće potrebe. Samo što nisu svjesni da nitko neće raditi biznis bez zarade. S ovakvim člancima stvaraju si preduvjete da im kamate na kredite (i kartice), budu više (ako input platiš više, output mora biti skuplji... a marža mora biti zadovoljavajuća ili barem dostatna, jer u suprotnom taj biznis nečeš raditi - ili nećeš financirati, odnosno, financirat ćeš manje).
Banka ne prodaje ni kolače, ni gaće, pa da biznis može doći u pitanje. Prodaje novac, a novac je najkonkurentnija roba. Ključ je u upravljanju likvidnošću i kreditnim rizikom - u slučaju HPB zadnjih godina gledamo izvrsnu izvedbu u tim segmentima. Prema tome, ovi što pokušavaju, s ovakvim člancima na cijenu banke mogu utjecati samo privremeno i to kod nepismenijih.
https://www.vecernji.hr/vijesti/drzava…gradana-1703496
Ponovno crne najave, zar nemaju novinari neke druge teme za pisati
Znači vlada želi da se poveća NRS stopa po koja se računa varijabli dio kamate kod 65% kredita sa promjenjivom kamatnom stopom, jer želi povećati trošak zaduživanja banaka na domaćem tržištu (oročeni depoziti)...zanimljivo...
Neka ovo adresiraju ZABA-i i OTP-u jedinim velikim banka koje još nisu digle kamate.
Bilo je jednom u Americi, tip je opljačkao banku pa su ga pitali zašto si opljačkao banku? A on je odgovorio pa tamo je novac. Eto zašto bi vlada malo porezirala banke
Ponovno crne najave, zar nemaju novinari neke druge teme za pisati
Znači vlada želi da se poveća NRS stopa po koja se računa varijabli dio kamate kod 65% kredita sa promjenjivom kamatnom stopom, jer želi povećati trošak zaduživanja banaka na domaćem tržištu (oročeni depoziti)...zanimljivo...
A onda ćemo iza toga ići štiti dužnike. Perpetuum mobile državnog intervecionizma
Kolega Parica je izračunao težinski udio HPB u CROBEX-u i po njemu će biti oko 4.4%...to znači da pri ovim cijenama OTP INDEKSNI fond mora kupiti oko 6700-6800 dionica HPB-a.
Kolega Parica je izračunao težinski udio HPB u CROBEX-u i po njemu će biti oko 4.4%...to znači da pri ovim cijenama OTP INDEKSNI fond mora kupiti oko 6700-6800 dionica HPB-a.
Hvala za info, a znate li po koliko?
Kolega Parica je izračunao težinski udio HPB u CROBEX-u i po njemu će biti oko 4.4%...to znači da pri ovim cijenama OTP INDEKSNI fond mora kupiti oko 6700-6800 dionica HPB-a.
Hvala za info, a znate li po koliko?
Pa koliko god, dok ne steknu približno 4.4% HPB u svom portfelju...što veća cijena kupit će manje dionica i obrnuto. Nadam se da je OTP dovoljan da izmori nuklearni, da prestanu prodavati.
Prilično bitna vijest za razmotriti prije daljnjeg trgovanja.
https://seebiz.eu/banke/primorac…-bankama/295398
Prilično bitna vijest za razmotriti prije daljnjeg trgovanja.
14.9 ponovo zasjeda ECB, 
dodatni porezi i kupovanje birača neće zaustaviti inflaciju.
valjda su skužili u ministarstvu financija.
itd...
https://seebiz.eu/banke/primorac…-bankama/295398
Prilično bitna vijest za razmotriti prije daljnjeg trgovanja.
U članku nigdje ne piše da neće biti poreza.
