Moje mišljenje je da za tako malu elektranu ima dosta zahebancije oko papira, isto ko i za veliku, i brojilo moraš platit ko za veliku tako da možda nije vrijedno truda. Evo da se pohvalim meni odobreni poticaji za 10 kWatnu.
Ulaganje u solarne elektrane
-
ivan0003 -
May 14, 2020 at 10:52 PM
-
-
-
Zna li se koliki su okvirno ti troškovi brojila i papira. Mala elektrana je samo za probu, postoji prostor za 10x veću. Ali ako pogledam moje troškove el.energije onda je tih 3,6 kw taman ono što mi treba za početak.
-
evo jedan realan prilog iz komšiluka na tu temu. valjda su izračuni slični i kod nas. nadam se da vam video neće prekidati kao meni. u glavnom ja tu nikakve računice nema jer tošim oko 200kwh za mjesec.
Uz solarne panele svi mogu proizvoditi struju | Energija SputnjikaDržava obezbedila uslove za proizvodnju električne energije svima.odysee.com -
Za 200 kWh mjesecno se nikako ne isplate solari, evenatualno ako grijanje prebacis na struju preko dizalica topline, klima + danas sutra punjenje elektricnog auta …. iako to onda treba dobro izracunati
Isplati se za kuce sa vecom potrosnjom, cca 1.000+ kWh..
-
Pogledao video - u suštini to je svuda više manje ista priča. Uvođenje solara ima smisla ako se prelazi na električno grijanje i ima u planu električno vozilo jer to višestruko podiže potrošnju iznad ovog prosjeka od 200-tinjak kW mjesečno. Inače nije isplativo - gledano iz trenutne perspektive. Bez subvencija treba puno više od onih 5-7 godina za povrat tih sredstava.
E sad - grijanje na drva (još uvijek najjeftinija opcija grijanja) samo ove godine postalo neusporedivo skuplje nego što je bilo. Prošle godine sam metar drva plaćao 280 kn, a sada je 450 i nastavlja rast. Cjepanica za loženje standardnog kamina (25 cm duljine) koja izgori za 2h daje oko 4 kW toplinske energije pa si računajte koliko je to struje ako trebaš npr 10 m drva godišnje za grijanje uz uvijet da nije -20 jer onda ni to nije dovoljno.
Prijelaz na električno grijanje nema smisla ako objekt nije dobro izoliran, a starije kuće to uglavnom nisu, znači toplinski gubici su veliki i onda je struja neisplativa kako god okreneš. U takvoj situaciji to košta znatno više jer moraš prvo riješiti taj faktor.
No dok god si potrošač bilo kojeg energenta - svaki poremećaj te košta. Ako si proizvođač onda je to druga priča. Pa ako proizvodiš energiju kojoj cijena raste onda to dugoročno postaje brže isplativo u odnosu na početnu računicu. Tako da to treba dobro odvagnuti jer sama solarna elektrana je samo dio troška.
Moja namjera je - iskustvo. Da vidimo kako to u praksi stvarno funkcionira, da li je to stvarna snaga ili fikcija. Jesu li te toplinske pumpe stvarno dobre ili će i dalje drva biti neophodna itd. Ne gledam isplativost kao jedini kriterij zato i planiram manji zahvat (koji uključuje i djelomično poboljšanje toplinske izolacije), pa ako se u praksi pokaže da to ima smisla onda se može nastaviti. Bumo vidli.
Još uvijek je nepoznanica trošak papirologije, HEP-a, dvosmjernog brojila i tih detalja jer vidim sa se tu priča o nekakvih 7-20 tisuća kn što mi zvuči nerealno i u tom smisllu totalno neisplativo, ali saznati će se i to s vremenom.
-
jedan moj poznanik u portugalu podmiri svoje potrebe i još proda struje za 120€ mj. to već ima smisla. ako trošiš 20 metara drva nešto ti je totalno neefikasno. preporučujem polijepiti stiropol na strop jer su tu najveći gubitci i takozvano narodno grijanje alfa plam 100 koja se loži unutar kuće i grije radijatore. cjepanica 33cm krupno cijepana. kuhaš na njoj i ušteda na rerni je značajna. kotlovnica sama po sebi može isto biti problem.
-
Pogledao video - u suštini to je svuda više manje ista priča. Uvođenje solara ima smisla ako se prelazi na električno grijanje i ima u planu električno vozilo jer to višestruko podiže potrošnju iznad ovog prosjeka od 200-tinjak kW mjesečno. Inače nije isplativo - gledano iz trenutne perspektive. Bez subvencija treba puno više od onih 5-7 godina za povrat tih sredstava.
E sad - grijanje na drva (još uvijek najjeftinija opcija grijanja) samo ove godine postalo neusporedivo skuplje nego što je bilo. Prošle godine sam metar drva plaćao 280 kn, a sada je 450 i nastavlja rast. Cjepanica za loženje standardnog kamina (25 cm duljine) koja izgori za 2h daje oko 4 kW toplinske energije pa si računajte koliko je to struje ako trebaš npr 10 m drva godišnje za grijanje uz uvijet da nije -20 jer onda ni to nije dovoljno.
Prijelaz na električno grijanje nema smisla ako objekt nije dobro izoliran, a starije kuće to uglavnom nisu, znači toplinski gubici su veliki i onda je struja neisplativa kako god okreneš. U takvoj situaciji to košta znatno više jer moraš prvo riješiti taj faktor.
No dok god si potrošač bilo kojeg energenta - svaki poremećaj te košta. Ako si proizvođač onda je to druga priča. Pa ako proizvodiš energiju kojoj cijena raste onda to dugoročno postaje brže isplativo u odnosu na početnu računicu. Tako da to treba dobro odvagnuti jer sama solarna elektrana je samo dio troška.
Moja namjera je - iskustvo. Da vidimo kako to u praksi stvarno funkcionira, da li je to stvarna snaga ili fikcija. Jesu li te toplinske pumpe stvarno dobre ili će i dalje drva biti neophodna itd. Ne gledam isplativost kao jedini kriterij zato i planiram manji zahvat (koji uključuje i djelomično poboljšanje toplinske izolacije), pa ako se u praksi pokaže da to ima smisla onda se može nastaviti. Bumo vidli.
Još uvijek je nepoznanica trošak papirologije, HEP-a, dvosmjernog brojila i tih detalja jer vidim sa se tu priča o nekakvih 7-20 tisuća kn što mi zvuči nerealno i u tom smisllu totalno neisplativo, ali saznati će se i to s vremenom.
Pozdrav,
nisam prije stigao pisat.
Ja sam sad dobio ugovor od fonda za realizaciju FN elektrane snage 4,08 kWh. Što se tiče papirologije treba ti glavni elektrotehnički projekt. Njegova cijena se kreće između 3000-5000 kn sa PDV-om. Ako ideš na neki natječja za subveciju (fond, lokalna samouorava) tu ti treba energetski certifikat. Njega sam prošle godine platio 1500kn. Dvosmjerno brojilo trofazno ti košta 3287,50kn. Tu su mogući još neki troškovi ako slučajno nemaš trenutno brojilo na fasadi ili na međi. To se odnosi na stare kuće. Što se tiće cijene FN elektrane meni su prošli mjesec ponude bile oko 14kn/W. Znaći elektrana od 4,07 kWh i inverter od 5kw (imam jači inverter nego trenutno trebam, zbog planirane nadogradnje) cca. 60000kn. Ali mene ipak bude došla manje od toga jel sam s jednim instalaterom imao dogovor od prošle godine pa sam uspio dobit cijenu prije ovogodišnjih poskupljenja.
Na kraju bi po zakonu trebao imati nadzornog inženjera, a to je trošak između 1500-2500 kn.
-
Zna li se koliki su okvirno ti troškovi brojila i papira. Mala elektrana je samo za probu, postoji prostor za 10x veću. Ali ako pogledam moje troškove el.energije onda je tih 3,6 kw taman ono što mi treba za početak.
Neki dan se baš raspitivao u dućanu,kompletni troškovi oko 45000kn,sve naprave i papire.Bilo mi je usput pa sam stao ,/https://www.solarno.hr/.Tih 3,6 kw ti je dovoljno ako imaš mjesećni račun oko 250-300kn.
-
Najveća debilana koju su smislili ENERGETSKI CERTIFIKAT za solarne panele?? ono helouu proizvodiš struju, apsolutno svejedno u kojem si energetskom razredu.
Druga je priča ako griješ vodu, stavljaš fasadu, izolaciju, nove prozore.... ali za solarne fotonaponske panele ? Ti koji su to propisali su diplome kupili vjerovatno u BH
-
Evo najnoviji info što se tiče ove moje zamisli - zvao Solarno i projektanta u ZG.
Elektrana od 3,6 kW bi bila oko 40.000, ali meni realno za grijanje i potrošnju od oko 500-600 kW mjesečno ipak treba 6 kw na krovu koja košta oko 60.000. Projekt je oko 2.400kn, brojilo oko 3.200. Okvirno ispada 10.000 kn po kW elektrane.
Obračun potrošnje/proizvodnje se radi na mjesečnoj osnovi i za svaki potrošeni kWh HEP (navodno) priznaje 90% onoga što vratite u mrežu, znači (koliko kužim) za 100kWh potrošnje trebate proizvesti 111 kWh da bi bili na nuli, a ako imate veći povrat od toga onda za taj višak plaćaju mizernih 0,35kn po kWh.
E sad na tu investiciju u mojem slućaju još dodajte troškove izolacije objekta, instalacije toplinskih pumpi (ili klima uređaja) i naravno troškove održavanja svega toga tijekom perioda vraćanja uloženih sredstava, a to je još 20-30.000 kn. A sve to nije garancija da vam neće biti zima ako odvali -20 ili nešto krepa. Kamin je ipak kamin, dok ima drva i fizičke radne snage on - radi. Naravno i on treba svakih 5-7 godina generalku - presložiti i očistiti i to je to. A to mogu i sam napraviti, ako budem morao.
Ako mene pitate - bez poticaja i Čačićevog opraštanja PDV-a previše. Ali kako se kreću cijene energenata moglo bi ispasti da se za 5 godina to sve ipak otplati. Projektant kaže - ako imate viška novaca (ne preporuča kreditiranje tog posla) onda je to isplativo jer će definitivno cijena energije samo rasti. Međutim iz perspektive nekoga tko svaki dan prati stanje na burzama ne isplati se sasuti 90.000 kn u takvo nešto dok se za te novce može na burzi u periodu od 5-7 godina poprilično zaraditi. Naravno može se i izgubiti, ako tako okrene priča.
Suma sumarum - vrlo vjerojatno se to ove godine ipak neće raditi. Nego pare u "rotaciju" pa zaraditi na drugim investicijama osim ako nam Rusi ne isporuče svoje "Sarme" - onda nam je svejedno. Ali ipak će se raditi na aktivnostima poboljšanja izolacije jer ionako imam standardnog posla oko održavanja kuće (nakon potresa) pa kad se već radi...
-
-
Evo situacije kod mene. Ja uređujem kuću bez centralnog grijanja. Ako se ide na klime za grijanje onda to mora biti gornja srednja klasa japanskih uređaja. U mojem slučaju 6 x toshiba shorai edge 2.5 kw, to je 40 000 kn plus 6 000 kn ugradnja, morao sam bušit cestu i ugradit novi ormar - 10 000 kn, 50 m kabla 5x10 - 2 500 kn, ruke i sitni materijal 3 500 kn, 10 kw elektrana plus brojilo 90 000 kn, - 36 000 kn povrata od države za brojilo i SE. Ispada cca 115 000 kn kad se dobije povrat od države. S obzirom da bi me i plinska kotlovnica i radijatori prilično koštali, ovo se čini donekle isplativo, tko ima jednofaznu struju u kući, ograničen je s 3,4 kw i za tak malo stvarno nema isplativosti ulazit u proceduru.
-
Zasto nisi isao na dizalicu topline kad imas toliko klima? Dosta skupe klime si stavio ako su samo 2,5 kw svaka?? Neznam koliko se isplati toliko puno davat za klimu od 2,5 kw… ako krepa nakon garancije stavis novu sa novom tehnologijom. Tko zna sta ce slozit za 5 -10 godina..
-
Jel uopće split sistemi imaju mogućnost grijanja prostora ako je vanjska temp. niža od 0 stupnjeva?
Ja u stanu imam dvije Toshibe, jednu od 3,5 kW i drugu od 2,5 kW. Uglavnom ih koristim za hlađenje. Rijetko za grijanje. Al nisam siguran mogu li te klime radit kontinuirano i grijat prostor ako je vani debeli minus i tako tjednima...
-
Ja u Dalmaciji se grije putem Glamox konvektora sa ugrađenim termostatom jako zadovoljan, ljeti proizvedem onoliko struje koliko mi je potrebno za grijanje zimi. Elektrana je 6,1kWh
-
Evo situacije kod mene. Ja uređujem kuću bez centralnog grijanja. Ako se ide na klime za grijanje onda to mora biti gornja srednja klasa japanskih uređaja. U mojem slučaju 6 x toshiba shorai edge 2.5 kw, to je 40 000 kn plus 6 000 kn ugradnja, morao sam bušit cestu i ugradit novi ormar - 10 000 kn, 50 m kabla 5x10 - 2 500 kn, ruke i sitni materijal 3 500 kn, 10 kw elektrana plus brojilo 90 000 kn, - 36 000 kn povrata od države za brojilo i SE. Ispada cca 115 000 kn kad se dobije povrat od države. S obzirom da bi me i plinska kotlovnica i radijatori prilično koštali, ovo se čini donekle isplativo, tko ima jednofaznu struju u kući, ograničen je s 3,4 kw i za tak malo stvarno nema isplativosti ulazit u proceduru.
od tih japanskih dajkin je najbolji. daleko od tog da je tošiba loša-
p.s. maratonac ide do -15 ali to je ekstremno. nula ide o pjeva.
-
Zasto nisi isao na dizalicu topline kad imas toliko klima? Dosta skupe klime si stavio ako su samo 2,5 kw svaka?? Neznam koliko se isplati toliko puno davat za klimu od 2,5 kw… ako krepa nakon garancije stavis novu sa novom tehnologijom. Tko zna sta ce slozit za 5 -10 godina..
Nisam išao na dizalicu topline jer nemam ništa, ni radijatore ni cijevi. A kuća je već ima podove, znači morao bih ići s bakrenim instalacijama i radijatorima, a to u današnje vrijeme puno košta i ruke puno koštaju. A ovako imam i grijanje i hlađenje, ako jedna krepa, tu zamijenim, ostalih 5 radi. Navedena klima u grijanju je 3.2 kw i ima jako dobru efikasnost. Mislim da je cop 4.8. Zanimljivo je da slabije klime imaju puno bolju efikasnost od većih. Ne znam tehnički objasnit zašto je to tako, ali to je činjenica. Dvije klime od 2.5 su puno štedljivije od jedne od 5 kw. Isto tako i dizalice topline imaju efikasnost rangu velikih klima od 6 ili 7 kw stoga su 30 ili više posto neefikasnije od klima koje sam ugradio. Ova toshiba po karakteristikama je jako dobra klima, ali nisam baš zadovoljan s plastikom unutarnje jedinice i sa daljinskim, zato je valjda jeftinija od daikina i mitsubishia. Druga bi stvar bila da sam već imao radijatore postavljene i cjevologiju. Ovo je brže, jeftinije i efikasnije rješenje, plus imam u svakoj sobi autonomiju i hlađenje. Sve to sam već isprobao na druga dva objekta i ova klima stvarno može dobro grijat na - 7, a vjerojatno i niže. Pokušao sam s ulaznim modelom toshiba seiya i sve dobro radi do oko 0 stupnjeva. Kada temperatura padne na - 4 ili 5, jednostavno ne može zagrijat. Radijacija hladnoće iz zidova se poveća, a seiya ugrubo smanji u pola snagu u odnosu na 0 stupnjeva. Jednostavno ne može, nije za to napravljena. I sve ove skuplje klime koje mogu grijat na većim minusima imaju veću vanjsku jedinicu i više koštaju. U jedan stan od 55 kvadrata sam stavio shorai edge 4.2 i 2.5 kw u kojem su mi zimogrozni roditelji od preko 80 godina i bilo im je vruće. Znači, isprobano je, radi dobro, ali s jeftinom klimom, nema šanse.
-
Pardon, nije 4,2 kw nego 4,6 kw.
-
Aha. I ja imam vise razlicitih klima od 2 Fujitsu jer sam ih prije stavljao … do ovih jeftinijih novijih. Sve rade top, ako je izolacija dobra. Cak ovim LG zadnjim sam zadovoljniji, valjda zato sto su novije, nova tehnologija, nadzor, daljinska kontrola…
-
U procesu sam potpisivanja ugovora s opskrbljivačem. Jel netko istraživao koji je najpovoljniji?
-
Sve je to tu negdje bilo u par lipa pred malo vise od 2 godine kad sam ja gledao
-
-