Dioničar br. 2 na KODT-P-A je povećao broj dionica za 211 komada i preskočio udio od 5%.

Nažalost, nadnevku se obično ne daje neki značaj tako da ne znam(o) od kada je ova informacija:

(...) Tako smo sa tvrtkom Končar D&ST d.d., našim dugogodišnjim poslovnim partnerom, ugovorili opremanje njihovog skladišnog prostora paletnom i konzolnom regalnom konstrukcijom.

Kombinacijom ovih različitih regalnih sustava u pojedinim zonama skladišnog prostora postignuto je optimalno rješenje kojom je tvrtki Končar D&ST d.d. omogućen brži i jednostavniji pristup robi te su im time stvorene podloge za sprovođenje kvalitetnije organizacije skladišta. (...)

https://www.primatlogistika.hr/reference/skla…ansformatori-dd

MOJPOSAO

Tražite posao u IT-ju? Evo tko nudi plaću od 1.500 eura

Končar D&ST, regionalni lider u proizvodnji distributivnih, srednjih energetskih i specijalnih transformatora, zapošljava Administratora DMS sustava (m/ž). Motviranost za učenjem, organiziranost i odgovornost te iskustvo u radu s DMS sustavima i programskim jezicima (Java,PHP ili C#) odlike su idealnog kandidata (...).

https://www.tportal.hr/tehno/clanak/t…-20220829/print

Evo, vratili su se s dopusta i djeluju optimistično.

NOVI LOGO I IDENTITET

Nakon tridesetak godina naš crno-narančasti logotip (p)ostaje dio naše povijesti.

Dodajući nešto novo i nešto plavo, zadržavajući nešto staro predstavljamo naš novi logotip u plavoj i narančastoj boji.

Nešto staro i narančasto simbolizira našu narančastu boju koja je tijekom svih ovih godina postala neodvojivi dio našeg brenda, postala je obećanje, nešto poput osobne iskaznice. Nešto novo i plavo predstavlja nastavak uspješne zajedničke budućnosti te plavo ujedno simbolizira vjernost i pouzdanost.

Kao dio Grupe Končar ovom modernizacijom loga i identiteta uskladili smo se s ostatkom grupe. Redizajnom i svojevrsnom sintezom krovnog logotipa Grupe Končar i logotipa Končar D&ST-a nismo izgubili na svojoj prepoznatljivosti i snazi već ćemo zajedno predstavljati novu energiju za novo razdoblje pred nama.

U poslovnom i vlasničkom smislu nije bilo promjena, samo nastavljamo dalje u drugim bojama! S obzirom na opsežnost promjena, iste će se provoditi postupno.

1. rujna 2022.

https://koncar-dst.hr/2022/09/01/novi-logotip/

Više igrača...pardon...izvršitelja.
Drugim riječima, okupljanje tima za novu sezonu Lige prvaka.

Revizija dioničkih indeksa

08.09.2022.

Sukladno članku 4. Poslovnika o radu Odbora za indekse od 3. rujna 2019. godine, Odbor za indekse na svojoj je sjednici dana 08. rujna 2022. godine izvršio redovnu reviziju indeksa CROBEX®, CROBEXtr®, CROBEX10®, CROBEX10tr®, CROBEXprime®, ADRIAprime©, CROBEXplus® i sektorskih indeksa. Revizija je izvršena na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju od 1. ožujka 2022. do 31. kolovoza 2022. godine.

CROBEX® i CROBEXtr®

Iz sastava indeksa CROBEX® i CROBEXtr® isključuju se dionice društava:

• ALPHA ADRIATIC d.d. (trgovinski simbol ULPL, ISIN HRULPLRA0002)
• Dalekovod d.d. (trgovinski simbol DLKV, ISIN HRDLKVRA0006)
• LUKA PLOČE d.d. (trgovinski simbol LKPC, ISIN HRLKPCRA0005)
• Saponia d.d. (trgovinski simbol SAPN, ISIN HRSAPNRA0007)

U sastav indeksa CROBEX® i CROBEXtr® uključuju se dionice sljedećih društava:

• FTB TURIZAM d.d. (trgovinski simbol LRHC , ISIN HRLRHCRA0008)

CROBEX10® i CROBEX10tr®

U sastavu indeksa CROBEX10® i CROBEX10tr® nema promjena.

CROBEXplus® i sektorski indeksi

Iz sastava indeksa CROBEXplus® i pripadajućeg sektorskog indeksa isključuju se dionice društava:

• Čakovečki mlinovi d.d. (trgovinski simbol CKML, ISIN HRCKMLRA0008) - CROBEXnutris®
• HTP KORČULA d.d. (trgovinski simbol HTPK, ISIN HRHTPKRA0002) - CROBEXturist®
• INSTITUT IGH d.d. (trgovinski simbol IGH, ISIN HRIGH0RA0006) - CBXkonstrukt
• KRAŠ d.d. (trgovinski simbol KRAS, ISIN HRKRASRA0008) - CBXnutris
• LUKA PLOČE d.d. (trgovinski simbol LKPC, ISIN HRLKPCRA0005) - CROBEXtransport®
• LUKA RIJEKA d.d. (trgovinski simbol LKRI, ISIN HRLKRIRA0007) - CBXtransport
• MAISTRA d.d. (trgovinski simbol MAIS, ISIN HRMAISRA0007) - CBXturist
• Saponia d.d. (trgovinski simbol SAPN, ISIN HRSAPNRA0007) - CBXindustrija

U sastav indeksa CROBEXplus® i pripadajući sektorski indeks uključuju se dionice društava:

• Dalekovod d.d. (trgovinski simbol DLKV, ISIN HRDLKVRA0006)- CBXkonstrukt
• KONČAR D&ST d.d. (trgovinski simbol KODT2, ISIN HRKODTPA0009) - CBXindustrija
• FTB TURIZAM d.d. (trgovinski simbol LRHC , ISIN HRLRHCRA0008) - CBXturist
• SLATINSKA BANKA d.d. (trgovinski simbol SNBA, ISIN HRSNBARA0003

CROBEXprime®

U sastavu indeksa CROBEXprime® nema promjena.

ADRIAprime©

Iz sastava indeksa ADRIAprime® isključuju se dionice:

• INTEREUROPA (trgovinski simbol IEKG, ISIN SI003110009)

Redovna revizija indeksa CROBEX®, CROBEXtr®, CROBEX10®, CROBEX10tr®, CROBEXprime®, ADRIAprime©, CROBEXplus® i sektorskih indeksa provest će se nakon završetka trgovine dana 16. rujna 2022. godine, a indeksi će se računati s novim sastavom počevši od 19. rujna 2022. godine.

Revizija dioničkih indeksa

Koja počast , predivno. Bitno je da na burzi imamo sentiment anksioznost i da možemo očekivati još nižu cijenu dionice, vrlo skoro, po mom skromnom mišljenju.

PS

Nemam dionica, zasad.

Ugovoreno u studenome 2021., preuzeto u srpnju 2022. - čisto da dobijemo osjećaj koliko je potrebno vremena od sklapanja ugovora do preuzimanja.

Transformatori za projekt izgradnje litavskog sustava pohrane energije

U Litvi je u tijeku implementacija baterijskog sustava za pohranu električne energije kojim će se osiguravati pouzdanost i stabilnost njezina prijenosnog sustava. Riječ je o jednom od najvećih projekata te vrste u Europi i najvećem u Baltičkim zemljama za koji je društvo KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) u studenome 2021. godine ugovorilo isporuku četiriju transformatora snage 55 MVA, napona 115/20 kV.

Četiri skladišta energije bit će instalirana u transformatorskim podstanicama u Vilniusu, Šiauliaiju, Alytusu i Uteni. Ukupna kombinirana snaga i kapacitet skladišnih objekata bit će 200 megavata (MW), odnosno 200 megavat-sati (MWh), što je minimalna rezerva aktivne snage koju treba osigurati tijekom izoliranog rada. U slučaju potrebe, rezervni skladišni objekti moći će započeti s isporukom električne energije unutar jedne sekunde i osigurati pouzdanu opskrbu mreže energijom, dok drugi izvori proizvodnje električne energije ne počnu raditi.

Naime, za Litvu koja se priprema za pridruživanje kontinentalnim europskim mrežama (CEN) 2025. i odvajanju od BRELL prstena (Bjelorusija, Rusija, Estonija, Latvija i Litva), važno je osigurati rad trenutačne rezerve električne energije i mogućnost rada u izoliranom načinu te osigurati pouzdan i stabilan elektroenergetski sustav za sinkronizaciju s kontinentalnim europskim mrežama.

Kako se sve više električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, nakon sinkronizacije s mrežom kontinentalne Europe skladišta će moći pohraniti i isporučiti električnu energiju proizvedenu u sunčanim i vjetroelektranama u mrežu kad je to potrebno. Ujedno, to će pridonijeti litavskim ciljevima u ublažavanju klimatskih promjena smanjenjem potrebe za energetskim postrojenjima koja koriste konvencionalne izvore energije za rad prijenosnog sustava.

U srpnju 2022. godine kupac je u D&ST-u preuzeo transformatore nakon uspješno provedenih završnih ispitivanja, a već do kraja kolovoza sva četiri transformatora stigla su na krajnja odredišta ugradnje u Litvi.

https://www.koncar.hr/wp-content/upl…srpanj_2022.pdf

Prije neki dan sam se pitao zašto je u CROBEXplus te posljedično tome u sektorski indeks CBXindustrija ušla povlaštena dionica (KODT2), a ne redovna (KODT). Sada vidim da je kriterij za ulazak u indeks bio puno veći free float pri KODT2.

Daljnji kriteriji je broj trgovinskih dana veći od 60% ukupnog broja trgovinskih dana unutar zadnjih 6 mjeseci. Dakle, prosječna likvidnost je (u okvirima ZSE) sve bolja i bolja.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kriteriji za odabir dionica koje ulaze u sastav indeksa CROBEXplus®

Članak 2.

(1) Prilikom odabira dionica koje će ući u sastav indeksa CROBEXplus®, u obzir se uzimaju samo dionice
uvrštene na uređeno tržište koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

• broj trgovinskih dana veći od 60% ukupnog broja trgovinskih dana u šestomjesečnom razdoblju
koje prethodi reviziji

• free float tržišna kapitalizacija veća od 10 milijuna kuna.

(3) Ako izdavatelj ima više rodova dionica koje ispunjavaju uvjete za ulazak u sastav indeksa CROBEXplus®,
u indeks će se uključiti samo jedan rod dionica i to onaj s većom free float tržišnom kapitalizacijom.

(4) U sastav sektorskih indeksa mogu ući samo dionice uključene u indeks CROBEXplus®.

https://zse.hr/UserDocsImages/index_documents/CROBEXplus_20200120153441-2020-CROBEXplus-Odluka.pdf

U D&ST-u se za ravoj proizvodnje koriste 3D pisačima. Prate svjetske trendove u razvoju i proizvodnji.

Testimoniali - 3DPrintaj

Quote from Normani

U D&ST-u se za ravoj proizvodnje koriste 3D pisačima. Prate svjetske trendove u razvoju i proizvodnji.

https://www.3dprintaj.com/testimoniali/

Brrrrrutalno; sad će moć sami raditi one stolne mekete transformatorčića.

Sezona kiselih krastavaca na ovakvim dionicama traje stvarno dugo. Imateljima nisu potrebne neke senzacionalističke vijesti, FI su dovoljno dobri pokazatelji da bih i dalje držao ovu dionicu, a tko je ovih dana proda vao je valjda morao...

Quote from tenchi0110

Brrrrrutalno; sad će moć sami raditi one stolne mekete transformatorčića.

Svaka informacija, koliko god se tebi ova konkretna činila, mala, izlišna ili "beznačajna", govori o poslovanju i stvara sliku poduzeća u cjelini.

Nadalje, s obzirom da se sve više vodećih svjetskih poduzeća tipa BMW, Black & Decker, proizvođači chipova itd. koristi 3D tehnologijom u razvojnom, projektnom te također sve više u proizvodnom dijelu, sumnjam da je glavni razlog za korištenjem 3D tehnologije i zapoljavanjem inženjera izrada suvenira.

Evo nekoliko random poveznica, a dalo bi se navesti tisuće i tisuće raznih primjera i primjena:

https://new.siemens.com/global/en/comp…ufacturing.html
https://3dprintingindustry.com/news/new-abb-r…ramming-167317/
https://www.additivemanufacturing.media/articles/how-s…ration-and-more
https://www.automationworld.com/factory/3d-pri…abb-3d-printing

Sve 5 ali ja želim čuti koliko KODT mjesečno troši plina, i koja je ulazna cijena, rekli su da solarna elektrana pokriva 30% potrebe za energijom.

Quote from plavi05

Sve 5 ali ja želim čuti koliko KODT mjesečno troši plina, i koja je ulazna cijena, rekli su da solarna elektrana pokriva 30% potrebe za energijom.

Nova solarna elektrana je vjerojatno već u radu, zar ne? 30% je prilični doprinos uštedi u budućem razdoblju. Što se tiče plina, ako se koristi (ne znam koristi li se), trebalo bi prije svega utvditi koliki je udio zauzimao u ukupnoj potrošnji prije puštanja nove solarne elektrane u rad.

Mi ne znamo kakav je odnos struje i plina u potrošnji energenata, a da bi se ovako velika proizvodnja održala mislim da je plin bitna stavka, i u kontekstu akcije od nekih članica EU da se cijena plina zamrzne kako proizvodnja u EU nebi patila

Quote from plavi05

mislim da je plin bitna stavka

Ne znam ništa o uporabi plina u industriji. Zašto baš plin? Je li plin konkretni, specifični i nezaobilazni energent za neki proizvodni proces u industriji ili je plin samo jedna od općih energetskiih alternativa?

Koliko sam negdje nedavno pročitao, RH 80% energije dobiva iz vlastitih izvora, dok iz ekoloških izvora poteže oko 2/3. Ispravite ako nije točno.

S druge strane, sudeći po onome što sam pratio u stranim medijima, Njemačka naveliko koristi plin, kako u industriji tako i građani za grijanje. Stoga ne znam je li mjerodavno uspoređivati RH s Njemačkom i ostalim zemljama koje favoriziraju plin kao energent. Možda netko o tome može reći više?

Mi u KODTu moramo pratiti vijesti iz Njemačke, Češke, Slovačke, Mađarske jer kod njih su najvažnije vijesti o cijeni plina za poduzetništvo i industriju, a kod nas se samo priča koliko je u zemlju ušlo turista, koliko ih je prošlo autocestama i kolike su cijene apartmana

Quote from Normani

Quote from plavi05

mislim da je plin bitna stavka

Ne znam ništa o uporabi plina u industriji. Zašto baš plin? Je li plin konkretni, specifični i nezaobilazni energent za neki proizvodni proces u industriji ili je plin samo jedna od općih energetskiih alternativa?

Koliko sam negdje nedavno pročitao, RH 80% energije dobiva iz vlastitih izvora, dok iz ekoloških izvora poteže oko 2/3. Ispravite ako nije točno.

Sad generalno govorim iz svog iskustva, u proizvodnji se najčešće koristi električna energija za razne strojeve npr. rezanje, tokarenje, glodanje, cnc, aparate za zavarivanje, mosne dizalice, rasvjetu...

Plin se koristi u specifičnim industrijama npr. gdje je potrebna visoka temperatura za nekakve peći, gdje je potrebna vodena para (toplane, kogeneracijska postrojenja..), u kotlovima i kotlovnicama. Npr kakvo god gorivo (biomasa, otpad, ugalj...) za kotao imao, uvijek ili velikom većinom imaš plinske brenere koji to kontinuirano pale. Postoje i postrojenja npr. u HEPu gdje ti je plin baš primarno gorivo i od njega preko kotla i turbine dobivaš el. energiju. Nedavno je bila takva investicija u ZGu. Vjerujem da je to sada zbog cijene plina čista pushiona

Generalno, vjerojatno je grijanje hala i ureda na plin.

E sad kakve sve strojeve i aparate končar većinom koristi ne znam, ali pretpostavljam da je dosta toga na struju. Vjerujem da neka lijevana kućišta i možda keramičke izolatore i sl. vjerojatno kupuju kao gotove proizvode ali ja stvarno nisam upućen u konkretne detalje. Eto ako netko zna malo detaljnije o njihovim pogonima neka se nadoveže.

G. Roki hvala vam na vašem doprinosu temi, mislim da ne troše puno plina jer nemaju potrebe u svojem procesu proizvodnje za visokim temperaturama kao neki kotlovi i sl.

Quote from plavi05

Mi u KODTu moramo pratiti vijesti iz Njemačke, Češke, Slovačke, Mađarske jer kod njih su najvažnije vijesti o cijeni plina za poduzetništvo i industriju.

Kao što sam naveo gore, situacija kod spomenutih zemalja vjerojatno iz više razloga nije ista kao kod nas i pitanje je koliko koja zemlja koristi i za što sve struju dobivenu iz kojih izvora. Da Njemačka intenzivno koristi plin poslovno i u privatne svrhe, to stoji jer inače ne bi bilo toliko frke s cjevovodom itd. Nijemci su, pretpostavljam, svoju računicu gradili na tome da je cijena plina kao energenta (bila) jeftinija od cijene struje dobivene iz drugih (u prethodnom razdoblju) skupljih i ekološki manje prihvatljivih izvora kao što je ugljen i sl.

Pretpostavljam da su se shodno tome godinama usmjeravali na plin. Novi plinovod iz Rusije prema Njemačkoj govori tome u prilog. No, nisu ozbiljno računali s time da bi moglo doći do rata, a time i do problema.

Iz dosadašnje diskusije i podataka imam osjećaj da niti RH u cjelini ne ovisi značajno o plinu, pogotovo ne o onome iz Rusije, niti plin u KODT-u igra neku značajnu ulogu. Tim više što 30% električne energije dobivaju iz vlastitog izvora tj. iz sunčane elektrane.

Roki - hvala na korisnom pojašnjenju.