Mislim da INGR-a kao gradjevinska firma vise ne postoji niti ima interesa to ponovno pokretat (pa vidi gdje ih je to dovelo)...
Ovdje se sve vrti oko "Arene" i prakticki se radi o nekretninskom fondu s preplacenom Upravom i jednom vrijednom nekretninom koja nema "ciste papire"...
Tu nikog vise ne zanima gradjevina sto se vidi i po poslovnim prihodima...
Volio bih da sam u krivu i da na burzi dobijemo jos jednog gradjevinara...
Mislim da INGR-a kao gradjevinska firma vise ne postoji niti ima interesa to ponovno pokretat (pa vidi gdje ih je to dovelo)...
Ovdje se sve vrti oko "Arene" i prakticki se radi o nekretninskom fondu s preplacenom Upravom i jednom vrijednom nekretninom koja nema "ciste papire"...
Tu nikog vise ne zanima gradjevina sto se vidi i po poslovnim prihodima...
Volio bih da sam u krivu i da na burzi dobijemo jos jednog gradjevinara...
gledam ove građevince (DLKV, IGH, INGR), i svi se trže čak i iznad multiple preuzimanja.
ako ćemo provesti neku usporedbu, DLKV i IGH imaju pune knjige narudžbi, ali i dug koji im visi kao mač iznad glave.
s druge strane, koliko sam ja shvatio poteze nove uprave, cilj je da dugove prebiju/otplaćuju sa najmom od Arene, al od novih ugovora nema ni slova.
prednost DLKV i IGH je što već imaju hrpu novih ugovora, a prednost INGR je što dugovi nisu problem.
prema tome, u sva tri slučaja, po ovim cijenama, kupuje se nada u bolju budućnost.
problem je što je, po ovim cijenama, bolja budućnost već uračunata u cijenu 
Ovakve firme doživljavam kao plinovite planete koje su mutne i maglovite i nemaju ništa u što se može realno zabiti čavao, a eto opet postoje i imaju svoje mjesto u svemiru. I očito nude priliku za igre bez granica. Zato je ovdje teško procijeniti bilo kakvu stvarnu vrijednost jer većinu ne zanima koliko firma vrijedi nego činjenica da se tu možda može dobro zaraditi. Stoga su onda i procjene jako nezahvalna stvar.
Mala je vjerojatnost da će Ingra više ikada biti ono što je nekada bila, ali dok firma postoji sve je moguće. I biti će zanimljivo vidjeti što i kako nova uprava misli zapravo napraviti. Realno nitko ne vjeruje u to što pričaju, ali i čuda se ponekad dogode.
kako vam se čini ovo izvješće laništa... https://zse.hr/UserDocsImages…NotREV-N-HR.pdf
ovo mi je najbitnije...
1.2. Financijski položaj Neto dug na dan 30. lipnja 2020. godine iznosi 628 milijuna kuna (31. prosinca 2019. godine: 559 milijuna kuna). Od ukupnog iznosa financijskih obveza (glavnica uvećana za kamate) u iznosu od 636 milijuna kuna na dan 30. lipnja 2020. godine (31. prosinca 2019. godine: 562 milijuna kuna), iznos od 316 milijuna kuna odnosi se na obveze prema Matici (31. prosinca 2019. godine: 118 milijuna kuna).
3 Porast neto duga na dan 30. lipnja 2020. godine i porast financijskih obveza koje drži Matica posljedica je financijskog restrukturiranja provedenog na temelju kreditnog aranžmana s bankom koja je financirala izgradnju Arene Zagreb. Sukladno potpisanom kreditnom aranžmanu, banka je u svrhu refinanciranja obveza odobrila Grupi kredit u visini od 20 milijuna eura. Odobrena sredstva namijenjena su refinanciranju postojećih kreditnih obveza Društva prema banci i otkupu obveznica koje je Društvo izdalo tijekom 2015. godine u svrhu namirenja obveza iz predstečajne nagodbe Matice. Prema odredbama kreditnog aranžmana, osnovni uvjet za isplatu sredstava je potpisivanje ugovora o kupoprodaji obveznica, koji zajedno obuhvaćaju najmanje 21,6 milijuna obveznica (39,2% ukupnog izdanja). Uz navedeno, uvjet za isplatu sredstava je i realizacija predviđenih instrumenata osiguranja. Transakcija otkupa obveznica realizirana je putem Matice. Direktni korisnik odobrenih kreditnih sredstava je Društvo, koje sredstva namijenjena za otkup obveznica odobrava Matici putem dugoročnih zajmova. Matica je tijekom lipnja 2020. godine stekla približno 23,5 milijuna obveznica, što čini približno 43% ukupnog izdanja. Nakon provedenog otkupa u lipnju 2020. godine, Matica je na dan 30. lipnja 2020. godine imala u vlasništvu približno 69% ukupnog izdanja. Na dan 28. rujna 2020. godine Matica je imatelj ukupnog iznosa od 46,5 milijuna obveznica, što čini približno 85% ukupnog izdanja. Odobrenim kreditnim sredstvima ujedno je refinancirana i postojeća kreditna obveza Društva prema banci u ukupnom iznosu od 3,9 milijuna
dakle, ingra je dug prebacila na lanište i još ga opteretila sa 200M u 2020. i još digla kredit 150M za iskup obveznica i refinancuranje dospjelih obveza 30etak M kuna...fakat su kreativni ovi ingrini menađeri
još neka i Arenu prebace na neko od povezanih društava i dioničari če biti ponosni vlasnici mačka u vreči kao i dioničari Vira......
Sto se tu dogadja. Ima tu neki FI? Neki novi ugovor potpisan?
Display MoreMislim da INGR-a kao gradjevinska firma vise ne postoji niti ima interesa to ponovno pokretat (pa vidi gdje ih je to dovelo)...
Ovdje se sve vrti oko "Arene" i prakticki se radi o nekretninskom fondu s preplacenom Upravom i jednom vrijednom nekretninom koja nema "ciste papire"...
Tu nikog vise ne zanima gradjevina sto se vidi i po poslovnim prihodima...
Volio bih da sam u krivu i da na burzi dobijemo jos jednog gradjevinara...
gledam ove građevince (DLKV, IGH, INGR), i svi se trže čak i iznad multiple preuzimanja.
ako ćemo provesti neku usporedbu, DLKV i IGH imaju pune knjige narudžbi, ali i dug koji im visi kao mač iznad glave.
s druge strane, koliko sam ja shvatio poteze nove uprave, cilj je da dugove prebiju/otplaćuju sa najmom od Arene, al od novih ugovora nema ni slova.
prednost DLKV i IGH je što već imaju hrpu novih ugovora, a prednost INGR je što dugovi nisu problem.
prema tome, u sva tri slučaja, po ovim cijenama, kupuje se nada u bolju budućnost.
problem je što je, po ovim cijenama, bolja budućnost već uračunata u cijenu
Meni se cini da su na Ingr, Dlkv i Igh cijenu odradili vlakici. Ljudi su kupovali skuplje jer ce biti jos skuplje. Gdje ce to zavrsiti, vidjeti cemo.
Na Viru je pokusan vlakic bez pokrica.
Na Viro bi rast imao smisla da cijena secera ozbiljno naraste, a oni se restrukturiraju i reprogramiraju dug. Za sada je to sve na dugom stapu.
Vlakica ce sigurno jos biti.
hugh - za sada je nekakav zaštitni osigurač to što bi u tom slučaju uprava kao dioničar onda bila u istom problemu osim ako ne misle svoje dionice žrtvovati kao kraljicu u šahu u ime "viših" ciljeva. Ali nažalost kod nas je sve moguće. Mislim da neće baš to napraviti jer tu bi svakako bilo negativnih posljedica po njih same iz kojih bi se teško mogli neokrznuti izvući tako da mislim da im to nije primarni cilj.
A s druge strane zašto stvarno ne bi kad već imaju priliku za to napravili i nešto korisno za firmu (i sebe kao dioničare), pa možda na neki pametan način unovčili Arenu i riješili se tih dugova, a onda krenuli u nove projekte s Ingrom kao što su i najavili. To nije nemoguća misija. Ne znam kako je to izvedivo i isplativo, ali nije i nemoguće da se Arena nekako upotrijebi kao poluga za dalje i da se ne čeka idućih xx godina da se to razriješi po trenutnom ugovoru kako sada stvari stoje. Vjerujem da se i o tome razmišlja u Ingri između svih ostalih opcija.
Nitko od nas tko nije IN realno ne zna što se tu događa, ali čisto logički ne bi imalo smisla sada ubiti Ingru kada postoje izvrsne prilike da se na njoj dobro zaradi ako se tako poslože karte. A ovi iz uprave mi ne izgledaju tako bedasti da ne bi toga bili svjesni. A slično vrijedi i za ostale u branši jer tu sada zbilja ima puno toga što se može eventualno dobro iskoristiti ako se dobro odigra.
Marielena - na zapadu (još) ništa novo, barem ništa javno poznato, a igara će ovdje zasigurno još biti, pa tek su počele uvodne predstave, gdje je tu još zaplet, vrhunac i kraj. Treba građevince pošteno iskoristiti za to i vjerujem da ima ekipa koja i o tome vodi računa. Do sada je uvijek tako bilo. Možda naša burza izgleda bedasto, ali ima tu puno igrača koji jako dobro znaju što rade. Pitanje je samo koliko od toga koristi mogu imati mali neupućeni igrači.
toluen ,
I ja vjerujem da ce u vremenu pred nama biti vlakica 
Da, ima puno inside igraca koji znaju dobro sto rade i muljaju. Mulja se i sa doziranim pustanjem info van. Primjer na Djurici i Opte nedavno.
harpun : a sada mi to provedite ? Što to znači za dioničare ?
SKDD d.d. obavještava javnost da je korporativna akcija ponude za kupnju obveznica oznake LNGU-O-31AE društva LANIŠTE d.o.o., OIB: 37553848651 dovršena 6. listopada 2020. godine preknjižbom pohranjenih obveznica na račun ponuditelja INGRA d.d., OIB: 14049708426 i isplatom novčanih sredstava ulagateljima koji su prihvatili ponudu za kupnju.
Vjerujem kako je to nešto dobro za nas dioničare! Koliko je tu Ingra onda na kraju zaradila? Još kad od posla nešto zaradi ja ću biti jako bogat!
Ne shvaćam. Ovi suim bili dužni a sad ništa od toga. To je loše a ne dobro za Ingru.
Bilo bi dobro čuti nekoga tko ovo dobro razumije što se sad opet iskemijalo jer bez poznavanja knjigovodstvenih pravila o izvanbilančnim stavkama ovo teško može razumjeti onaj tko se time ne bavi. Vjerujem da ima pozitivan efekat - ali ...?
Realno ne znam i ne kužim što je pisac htio reći i volio bih to naučiti. Neki primjer ako je netko to voljan malo bolje pojasniti pogotovo kod građevinaca? Možda negdje ima neki link na netu na kojem je to pojašnjeno - tražio sam ali nisam našao, a očito fali da se bolje razumije taj dio priče. Hvala unaprijed
Kako god ovo djelovalo na poziciju firme činjenica je da se ne miruje nego evidentno rade na svojim dugovima s ciljem da se iz toga što prije izvuku. Pozitivno, ali i dalje nema novih poslova. I dok je tako za mene osobno je to i dalje - magla. IGH i DLKV stalno nešto ugovaraju, a ovi stalno "još malo pa sad će" i nikako. Poslova, poslova amo jer utjehe nema u vodi.
I kad već komentiram - iako se ova uprava daleko više trudi od prethodne (odlično), ali realno i dalje su netransparentni tako da prosječan ulagač ne može ni na koji način zaključiti na čemu je osim da je rizik da ostane bez ičega velik. A znamo kako to na ZSE funkcionira - nema previše svijetlih primjera.
Imam dosta dionica Ingre u portfelju, očekujem da narastu i ne prodajem ih taman sve propale jer vjerujem da neće.
Ali sve dok se ovako to vrti s povremenim objavama bez jasno razumljivog financijskog učinka na prihode firme (kroz novi posao) to mi realno više ne znači ništa. Sorry. To tada - čekanje Godoa ko na OPTE. I vjerujem da nisam jedini koji se tako osjeća u ovoj dionici Veliki potencijal rasta ali i veliki 
Info kaze da prestaju obveze po kontragarancijama.
Znaci da nema opasnosti da se te kontragarancije aktiviraju jer onda banka mora platiti i dug se knjizi u bilanci prema banci.
Znaci i da je za navedeni iznos smanjeno potencijalno zaduzenje sto banke gledaju kao izlozenost. Smanjilo se zaduzenje kod banaka. Jako dobra informacija. Oslobadaju se mogucnosti za nove okvire za garancije a i kolaterali ako je bilo čvrstih.
Super. Ali ako može malo pojašnjenje što su te kontragarancije zapravo. Neki jednostavan primjer da se to malo bolje razumije. Maglovito mi je to jasno, ali ne dovoljno da stvarno mogu razumjeti prirodu tih transakcija. A za sada ne nalazim na netu neki suvisao primjer da si to razjasnim - pogotovo te izvabilančne stavke kako one u praksi funkcioniraju. Ali definitivno 100-tinjak milja nečega što je otpisano nije malo love.
Ostaje nejasno i zašto su uopće postojale, ako ih netko (pogotovo banka) sada samo tako otpisala - zašto to onda već nije prije riješeno kad su to poslovi iz sad već daleke prošlosti? Puno pitanja, a malo suvislih i logički razumljivih odgovora. I naravno hvala na pojašnjenjima Možda sam dosadan i naporan, ali znanje nikada nije lako steći bez tog daveža.
Ako mi dozvolite pokušat ću ja:
U svim poslovima koji traju duze bilo proizvodnja ili gradjevina Naručitelji/Investitori zahtijevaju tri vrste bankovnih garancija:
- garancija za plaćeni predujam u iznosu plaćenog predujma, obično bez PDV-a, sa rokom valjanosti do datuma povrata predujma ili primopredaje, odnosno završetka izvršenja ugovorne obveze
- garancija za dobro izvršenje posla, uobičajeno 10% Neto ugovorene vrijednosti posla, sa rokom valjanosti do datuma primopredaje
- garancija za garantni period, 5-10% ukupne ugovorne vrijednosti sa rokom valjanosti do isteka garantnog perioda, uobičajeno 24 mjeseca sa mogućnošću produljenja u slučaju nedostataka ili opravki u toku garantnog perioda ...
Vrlo često strani Naručitelji /Investitori traze da gore navedene garancije izda njegova lokalna banka zbog lakše eventualne naplate ili kreditnog rejtinga naših banaka. U tom slučaju lokalna banka Investitora izdaje garanciju Investitoru a lokalna banka Izvodjača (npr. ZABA) izdaje konragaranciju prema lokalnoj banci Investitora. Troškovi su naravno u tom slučaju dupli i iznose od 1,2-1,5% iznosa bankovne garancije.
To da su te garancije poslije 30 i više godina isknjizene / otpisane je svakako pozitivno ali jako, jako čudno da je toliko vremena bilo potrebno!!! Zamislite samo koji su to troškovi I koja je to muljaza!
O čemu se u konkretnom slućaju radi ostaje nejasno i zahtijeva dodatno pojašnjenje od strane INGRA-e jer se radi o garancijama iz 80. i 90. godinama. Čudno je da te garancije nisu davno isknjizene i da su uopće vodjene u poslovnim knjigama.
Koliko se sjećam ostalo je svuda nedovršenih i nenaplaćenih poslova koji su prekinuti zbog rata kod nas a i u drugim zemljama i koji su završili na arbitrazama i/ili sudskim sporovima. Koliko se sjećam i Mesić je se bavio tom naplatom tako da me ovdje ništa ne čudi!
Muljaza i lopovluk na 7 kat!
Što je sa potrazivanjima koja je iINGRA imala u navedenim zemljama ostaje nejasno!
.
Ostaje za odgonetnuti akciju otkupa obveznica izdavatelja Lanište doo:
Koliko vidim INGRA je otkupila 84% tih obveznica od ZABA po prosječnoj cijeni od 37 kuna komad!
Koja je namjera i što stoji iza tog manevra mogu samo maštati ali se ne usudjujem bilo što nspisati!
Toliko o transarentnosti!
.
