KABA (Karlovačka Banka)

Igrice oko ponude i delistiranja se zaoštravaju.

Članak u VL pokazuje da će se ponuditeljima netko i suprotstaviti.

Zakon je takav da većinski vlasnici sa 75% glasova mogu izglasati delistiranje, ali ne mogu prisiliti manjinske dioničare da prodaju svoje dionice.

Ako nitko ne prihvati ponudu većinski vlasnici će i dalje imati oko 75 % vlasništva.

Delistiranjem ( ako uspiju povući i povlaštene dionice sa ZSE ) dobivaju samo mogućnost manje transparentnosti u obavještavanju o poslovanju banke.

U poslovanju je možda došlo do jednog značajnog događaja.

Najvrijednija nekretnina koju KABA godinama prodaje ( zemlja u Ičićima ) je nestala iz kataloga nekretnina, a i agencija koja je posredovala u prodaji oglasila je da nekretnina više nije dostupna.

Nekretnina je godinama oglašavana po cijeni od 10 000 000 EUR.

Ako je zemljište prodano, slijedeći FI bi mogao biti jako zanimljiv.

Zakonskim odredbama KABA je bila prisiljena godinama otpisivati vrijednost zemljišta i to je stvaralo knjigovodstvene gubitke zbog visokih rezerviranja za gubitke. Ta rezerviranja za gubitke su KABU činile gubitašem, a posredno su dovela i do prisilnih dokapitalizacija.

Iz starih GFI se moglo vidjeti koliki dio vrijednosti nekretnina je na taj način umanjen i direktno pretvoren u gubitak.

Sada se to sve akumulirano vraća i moglo bi biti velike jednokratne dobiti od tog posla. Moglo bi se raditi o dobiti od nekoliko miliona EUR.

Posebno je zanimljiva pozicija starih dioničara ( onih prije dolaska sadašnjh većinskih vlasnika ).

Banka nije mogla naplatiti potraživanja, pa je preuzela zemljište kao kolateral.

To je stvorilo gubitke, pa su dioničari izvršili dokapitalizaciju po nominali od 50 Kn.

Ta dokapitalizacija nije bila dovoljna pa su došli novi ( sadašnji ) vlasnici i dokapitalizirali banku, ali po 10 Kn/dionica.

Ni to nije bilo dovoljno, pa je za dodatne dokapitalizacije iskorištena zakonska mogućnost pretvaranja novca štediša banke u dionice. Sve po 10 KN/dionica.

I sada se to sve vraća, ali većinski bi htjeli i dionice i dobit za sebe. Sve po 6.51 Kn.

Quote from naim

Pojedinci ovdje konstantno izvrću činjenice. Banka je bila u vise navrata dokapitalizirana radi vođenja loše poslovne politike od strane prethodnih uprava odnosno kljucnih vlasnika, zatim zbog ulaganja u neprihodujuce plasmane odnsono zbog gubitaka koji su iz toga proizašli. Obzirom da banka nije dugi vremenski period udovoljavala kapitalnim zahtjevima dokapitalizacije su bile nužne inače bi HNB, banku poslao u likvidaciju.

Nekakvo gatanje iz graha da će banka nešto zaraditi od prodaje dijela imovine je u najmanju ruku suspektno. Banka je svela imovinu na procijenjenu vrijednost i ukoliko je u eventualnoj prodaji postignuta cijena u skladu sa tom procjenom banka neće vidjeti velike koristi od te prodaje, ali će se rijesiti dijela spornih potraživanja odnosno slabolikvidne imovine. Dakle, kredit po kojem je ta imovina bila zalog je otpisan na teret RDiG odnsono kapitala no to ne znaci da banka preuzetu imovinu vodi po “nuli” nego je vrednuje nekom od metoda prihvatljive procjene koju joj nalazu zakoni i pravila poslovanja.

Dionicari nemaju izbora ili su oni vrlo ograničeni. Ukoliko se banka delistira i eventualna kasnija prodaja banke za njih nece značiti obvezu preuzimanja njihovih dionica od novih vlasnika. Dakle, ako sada prodaju diojice moguće su se riješili, kasnije nelikvidne (nekotirajice) dionice, a ako ne prodaju onda na sebe prihvaćaju rizik mogućeg dugotrajnog čekanja neke varijante u kojoj bi unovčili vlastite uloge odnosno varijante u kojoj bi većinski vlasnici kroz neki vid dobrovoljne ponude dioničarima ponudili otkup njihovih dionica. Taj se može i ne mora nikad dogoditi.

Slažem se sa dijelom posta o mogućnosti zadržavanja ili prodaje dionica po ponuđenoj cijeni i rizika koji iz toga proizlaze.

Ipak, ovo što sam napisao je bazirano na zakonu koji je definirao postotke otpisa vrijednosti po godinama kada su u pitanju nekretnine u vlasništvu banaka namjenjene za prodaju. Pravilno provođenje otpisa - umanjenja vrijednosti kontrolira HNB i ima mogućnost sankcija.

Tako se dogodilo upravo kod KABE da su krivo izvršili rezerviranje za gubitke - umanjenje vrijednosti tih nekretnina na što je HNB reagirala i sudski su kažnjeni Banka i odgovorni u banci ( novčane kazne ).

Kada se to događalo prvo je u GFI prikazana pristojna dobit i cijena dionice je skočila na oko 9 Kn, a poslije reakcije HNB-a cijena je pala na oko 5 Kn i mislim da je tada izvršena i zadnja prisilna dokapitalizacija po 10 Kn.

Osim toga, iz pouzdanih izvora znam da je postojala ponuda za kupnju tog zemljišta i prije, ali iz KABE nisu pristajali prodati po cijeni "daj što daš" nego su maksimalizirali vrijednost parcele dobivanjem dozvole za izgradnju hotela najvećih dopuštenih gabarita.

Ja sam svoje zaključke donio iz poznatih informacija, a zadnja poznata informacija je bila da se zemljište do zadnjeg dana prodavalo za 10 000 000 EUR, a ne za neku vrijednost iz "metode prihvatljive procjene", ili za bilo kakvu vrijednost umanjenu za prisilan otpis vrijednosti propisan zakonom.

Quote from naim

Znaci iz “pouzdanih izvora” ti imaš saznanja o prodaji dijela imovine?! 😁

Pa ja ti prilično pouzdano mogu procijeniti da ovdje vise nema nist dobroga za manjinske dioničare, ukoliko se dionica delista.

Krivo interpretiraš napisano.

Iz pouzdanih izvora znam da je ponuda za zemljište postojala prije nekoliko godina. Banci je bila neprihvatljiva.

Prodaju nekretnina Banke pratim godinama.

Ako je ovo zemljište prodano bez knjgovodstvene dobiti za KABU radi se o teškoj muljaži.

Za KABU ne treba game-changer, a ja nisam niti napisao da je ova ( moguća ) prodaja game-changer.

KABA dobro posluje već godinama.

Ubijale su ih velike rezervacije za gubitke ( glavni razlog sam napisao - preuzeta imovina ).

Game-changer za ovu banku je potpuno ignoriranje ponude za preuzimanje od strane svih manjinskih dioničara.

Kada ovom ponudom ne uspiju dobiti dionice ponuditi će prihvatljiviju cijenu u slijedećoj ponudi, ili neće postići ništa.