Svejedno kada će sjesti divka, krajem ove ili početkom iduće godine... To je moja lova, isto kao i ona oročena... Samo mi je u ZABI čuvaju od belosvetskih lopova... Ili od mene samog 
ZABA (Zagrebačka banka d.d.)
-
-
-
- Nije svejrdno kad ce sjesti. Bolje prije nego poslije.
Nego te kamatne stope, dali je presuda okay ili nije?
-
Kol Goran, presuda je točno takva kakva treba biti. Iako sam laik (nisam pravnik) znam dosta dobro objasniti zašto.
Ugovorne odredbe koje nisu odredive (nejasne, pogrešno postavljene) ili nepoštene (jedna strana sama može mijenjati bitne odredbe, kao što su kamate odn. cijena kredita) su ništetne. Ono što je ništetno, i neodredivo, kao da nikada nije postojalo. I što sad? Sad dolazimo do sudske prakse koja je u EU već ujednačena i koja kaže da ako su glavne odrednice ugovora o potrošačkom kreditiranju poput kamate i glavnice (zbog valutne klauzule i ona nije poznata) neodredive i nepoštene, cijeli se ugovor poništava i, pazite sad, svaka strana vraća drugoj ono što joj je plaćeno. Vi banci početnu sumu a banka vama sve anuitete pa se prebijamo.
Kod recimo 30 god kredita ispada da je nakon polovice plaćanja anuiteta, čak i ranije, banka već vama dužna razliku. Plus zatezne kamate. Što idemo dalje, cifra se penje, i glanice i ztz kamate.
Nama EU odluke sudova, čiji smo sastavni dio, trebaju da bi i ovdje ujednačili praksu. I suci se utjerali u red. Približili pravo pravdi.
Na kraju, to će banke dosta koštati.
Eto ako ima koji pravnik neka me slobodno dopuni...
-
- Koliko ja znam, promjenjive kta stope si sam potpisao.
Kako moze banka da dize kamate samovoljno , ako to klijent nije prihvatio u ugovoru??
-
Display More
Kol Goran, presuda je točno takva kakva treba biti. Iako sam laik (nisam pravnik) znam dosta dobro objasniti zašto.
Ugovorne odredbe koje nisu odredive (nejasne, pogrešno postavljene) ili nepoštene (jedna strana sama može mijenjati bitne odredbe, kao što su kamate odn. cijena kredita) su ništetne. Ono što je ništetno, i neodredivo, kao da nikada nije postojalo. I što sad? Sad dolazimo do sudske prakse koja je u EU već ujednačena i koja kaže da ako su glavne odrednice ugovora o potrošačkom kreditiranju poput kamate i glavnice (zbog valutne klauzule i ona nije poznata) neodredive i nepoštene, cijeli se ugovor poništava i, pazite sad, svaka strana vraća drugoj ono što joj je plaćeno. Vi banci početnu sumu a banka vama sve anuitete pa se prebijamo.
Kod recimo 30 god kredita ispada da je nakon polovice plaćanja anuiteta, čak i ranije, banka već vama dužna razliku. Plus zatezne kamate. Što idemo dalje, cifra se penje, i glanice i ztz kamate.
Nama EU odluke sudova, čiji smo sastavni dio, trebaju da bi i ovdje ujednačili praksu. I suci se utjerali u red. Približili pravo pravdi.
Na kraju, to će banke dosta koštati.
Eto ako ima koji pravnik neka me slobodno dopuni...
Ja sam razgovarao svojedobno s jednim pravnikom iz zabe i on mi je ispričao ovako nešto kao i vi. S kreditima koji su tek krenuli u otplatu nije neki problem za banke, ali ovi koji su već dobrano otplaćeni....
-
- Koliko ja znam, promjenjive kta stope si sam potpisao.
Kako moze banka da dize kamate samovoljno , ako to klijent nije prihvatio u ugovoru??
A koliko ja znam, i neki su nogometaši potpisivali gotovo robovske ugovore s npr. Mamićem. Poznat je slučaj Dudua.
To je sve poslije palo u vodu na sudu.
Stvar je vidiš u tome da sam ja potpisao tipski ugovor bona fide, u dobroj vjeri, za potrošački kredit. Ali ti su ugovori kasnije prouzročili značajne neravnoteže nauštrb mene potrošača. Nije čudo jer je sav rizik prebačen na mene ugovorno. Banka je to znala jer je za nju to poslovni odnos i zato je složila takav ugovor / odredbe. Ja kao potrošač nisam, bilo mi je ponuđeno to u mojoj banci kao što bi mi bilo ponuđeno i u bilo kojoj drugoj. Uzmi ili ostavi.
Sad zamisli da si kupio veliki LCD televizor na 36 rata potrošačkim kreditom. I netko svojevoljno, jednostrano promjeni uvjete pa te taj tv na kraju dođe 1,5x skuplje.
Ista je stvar kad se radi o potrošačima što si kupio i kojeg si zanimanja ili struke. Niti je na meni da sam stručnjak za tečajeve valuta, niti je u redu da snosim sav rizik.
Pravnici koji su u bankama sklapali tipske ugovore, ja ne znam jesu li znali svoj posao, no sad se na sudovima ustanovljuje da baš i nisu. Povrijeđeni su osnovni postulati prava. Da se razumijemo, sve je to moglo proći lišo za sve nas da nije bilo krize 2008. i da nisu takvi ugovori došli jedan po jedan na 'test' na sudove. Tako je kako je.
I Bandić je radio kako je radio, činilo se to nekima u redu. Sad će drugi gradonačelnici za njim čistiti bilancu.
Pročitajte nekoliko bar članaka i sukus kolektivne presude suca Dobronića. I obavezno njegovo izlaganje pred saborskim odborom prije imenovanja. Onda možemo dalje razgovarati. Taj je gospodin, ne znam znate li, radio prije sudstva upravo u ZABAi pa mu je sve to bilo poznato. Upravo on kaže da je za vrijeme Juge valutna klauzula bila zabranjena.
No uspostavom nove države, uspostavljen je i El Dorado za austrijske banke. Skužile su da mogu. Pa su se jednog dana dosjetile CHFa i pritom stvorile vrlo toksičan proizvod.
-
nije se u petak ništa spekatualno desilo što bi opravdalo pad cijene. Znalo se da se vode postupci za ništavnost cijelih kredita i sudci će kao i sada oređivat malo u koristi banke malo kontra bitno je što će reć vrhovni i europski sud, očekujem cijenu brzo nazad.
-
Imam i Zabu i PBZ dionice pa ipak bih volio da ih sud odere do kože.
To što su ovi naši bankari radili klijentima u prethodnih 20-ak godina je čista pljačka.
Nadam se da će Luković uskoro rasprodavat svoje po 5x manjoj cijeni.
-
Imam i Zabu i PBZ dionice pa ipak bih volio da ih sud odere do kože.
To što su ovi naši bankari radili klijentima u prethodnih 20-ak godina je čista pljačka.
Nadam se da će Luković uskoro rasprodavat svoje po 5x manjoj cijeni.
Očito imate 3 dionice jedne i druge firme... I ja dijelim mišljenje ali nek se dogodi nakon što uzmem divku i prodam Zabu po 70
-
Display More
- Koliko ja znam, promjenjive kta stope si sam potpisao.
Kako moze banka da dize kamate samovoljno , ako to klijent nije prihvatio u ugovoru??
A koliko ja znam, i neki su nogometaši potpisivali gotovo robovske ugovore s npr. Mamićem. Poznat je slučaj Dudua.
To je sve poslije palo u vodu na sudu.
Stvar je vidiš u tome da sam ja potpisao tipski ugovor bona fide, u dobroj vjeri, za potrošački kredit. Ali ti su ugovori kasnije prouzročili značajne neravnoteže nauštrb mene potrošača. Nije čudo jer je sav rizik prebačen na mene ugovorno. Banka je to znala jer je za nju to poslovni odnos i zato je složila takav ugovor / odredbe. Ja kao potrošač nisam, bilo mi je ponuđeno to u mojoj banci kao što bi mi bilo ponuđeno i u bilo kojoj drugoj. Uzmi ili ostavi.
Sad zamisli da si kupio veliki LCD televizor na 36 rata potrošačkim kreditom. I netko svojevoljno, jednostrano promjeni uvjete pa te taj tv na kraju dođe 1,5x skuplje.
Ista je stvar kad se radi o potrošačima što si kupio i kojeg si zanimanja ili struke. Niti je na meni da sam stručnjak za tečajeve valuta, niti je u redu da snosim sav rizik.
Pravnici koji su u bankama sklapali tipske ugovore, ja ne znam jesu li znali svoj posao, no sad se na sudovima ustanovljuje da baš i nisu. Povrijeđeni su osnovni postulati prava. Da se razumijemo, sve je to moglo proći lišo za sve nas da nije bilo krize 2008. i da nisu takvi ugovori došli jedan po jedan na 'test' na sudove. Tako je kako je.
I Bandić je radio kako je radio, činilo se to nekima u redu. Sad će drugi gradonačelnici za njim čistiti bilancu.
Pročitajte nekoliko bar članaka i sukus kolektivne presude suca Dobronića. I obavezno njegovo izlaganje pred saborskim odborom prije imenovanja. Onda možemo dalje razgovarati. Taj je gospodin, ne znam znate li, radio prije sudstva upravo u ZABAi pa mu je sve to bilo poznato. Upravo on kaže da je za vrijeme Juge valutna klauzula bila zabranjena.
No uspostavom nove države, uspostavljen je i El Dorado za austrijske banke. Skužile su da mogu. Pa su se jednog dana dosjetile CHFa i pritom stvorile vrlo toksičan proizvod.
U nečemu se slažem s vama kolega accountant , a većini napisanoga ne! Nemam sada vremena obrazlagati ali evo samo jedna natuknica... dizao sam stambeni kredit od 250k eura i mogao sam uzeti u CHF kad je tečaj bio cca. 4,5kn i kamata promjenljiva i manja nego na eurski... i odustao sam i u eurima uzeo kredit! Tečaj CHF je otišao drastično gore i sada mi recite tko je kriv tome? Dakle da je banka rekla doniesite mi recimo za ratu 500CHF na pult pa ih vi kupite nabavite, dobijte gdje i kako znate, ali platite ratu 500CHF što bi bilo, isto, jer razliku u tečaju treba snositi onaj tko je pristao na valutnu klauzulu u odeđenoj valuti!
-
-
O zlatnim godinama kada su se u Jugi u dinarima dizali krediti i bez valutne klauzule a onda kad se dogodila strašna inflacija nekima je u počecima falilo od dvije plaće za ratu, nakon 6mj. ima je jedna ostajala, na kraju su za vrijednost "bombona" išli vračati cijelokupne iznose kredita!
Tako je moja starija sestra sjećam se toga za vrijednost "jedno fiće" izgradila kuću na kat sa garažom i još nekim dodatnim zgradicama!
Vraćamo mi to svi sve... nema besplatnog ručka!
-
Imam i Zabu i PBZ dionice pa ipak bih volio da ih sud odere do kože.
To što su ovi naši bankari radili klijentima u prethodnih 20-ak godina je čista pljačka.
Nadam se da će Luković uskoro rasprodavat svoje po 5x manjoj cijeni.
Pa i ti ces. Jel ti to u interesu?
-
Display More
- Koliko ja znam, promjenjive kta stope si sam potpisao.
Kako moze banka da dize kamate samovoljno , ako to klijent nije prihvatio u ugovoru??
A koliko ja znam, i neki su nogometaši potpisivali gotovo robovske ugovore s npr. Mamićem. Poznat je slučaj Dudua.
To je sve poslije palo u vodu na sudu.
Stvar je vidiš u tome da sam ja potpisao tipski ugovor bona fide, u dobroj vjeri, za potrošački kredit. Ali ti su ugovori kasnije prouzročili značajne neravnoteže nauštrb mene potrošača. Nije čudo jer je sav rizik prebačen na mene ugovorno. Banka je to znala jer je za nju to poslovni odnos i zato je složila takav ugovor / odredbe. Ja kao potrošač nisam, bilo mi je ponuđeno to u mojoj banci kao što bi mi bilo ponuđeno i u bilo kojoj drugoj. Uzmi ili ostavi.
Sad zamisli da si kupio veliki LCD televizor na 36 rata potrošačkim kreditom. I netko svojevoljno, jednostrano promjeni uvjete pa te taj tv na kraju dođe 1,5x skuplje.
Ista je stvar kad se radi o potrošačima što si kupio i kojeg si zanimanja ili struke. Niti je na meni da sam stručnjak za tečajeve valuta, niti je u redu da snosim sav rizik.
Pravnici koji su u bankama sklapali tipske ugovore, ja ne znam jesu li znali svoj posao, no sad se na sudovima ustanovljuje da baš i nisu. Povrijeđeni su osnovni postulati prava. Da se razumijemo, sve je to moglo proći lišo za sve nas da nije bilo krize 2008. i da nisu takvi ugovori došli jedan po jedan na 'test' na sudove. Tako je kako je.
I Bandić je radio kako je radio, činilo se to nekima u redu. Sad će drugi gradonačelnici za njim čistiti bilancu.
Pročitajte nekoliko bar članaka i sukus kolektivne presude suca Dobronića. I obavezno njegovo izlaganje pred saborskim odborom prije imenovanja. Onda možemo dalje razgovarati. Taj je gospodin, ne znam znate li, radio prije sudstva upravo u ZABAi pa mu je sve to bilo poznato. Upravo on kaže da je za vrijeme Juge valutna klauzula bila zabranjena.
No uspostavom nove države, uspostavljen je i El Dorado za austrijske banke. Skužile su da mogu. Pa su se jednog dana dosjetile CHFa i pritom stvorile vrlo toksičan proizvod.
- Ne bih citao presude jednog sudca vec samo prosto pitanje pitam.
Ako je u ugovoru za kredit kamata fiksna, kako ju banka moze samovoljno da promjeni?
-
Najjače je što kad sudovi ogule banke one će se namiriti tako sto će nas sve kolektivno oderati kroz provizijie, znači i mi koji nismo dizali kredite i oni koji su dizali kredite u eurima (išli su na sigurnu opciju) će ispaštati jer su ljudi išli u rizik i dizali kredite u chf i sad će još za to biti nagrađeni. Vjerujem da je neka kolektivna nagodba gdje banke vraćaju neki fer dio preplaćenih kamata puno bolje riješenje ali eto, čudan stav europe. Niie mi jasno da eu želi ugroziti bankarski sustav, to mi nema smisla no dobro...
-
Display MoreDisplay More
A koliko ja znam, i neki su nogometaši potpisivali gotovo robovske ugovore s npr. Mamićem. Poznat je slučaj Dudua.
To je sve poslije palo u vodu na sudu.
Stvar je vidiš u tome da sam ja potpisao tipski ugovor bona fide, u dobroj vjeri, za potrošački kredit. Ali ti su ugovori kasnije prouzročili značajne neravnoteže nauštrb mene potrošača. Nije čudo jer je sav rizik prebačen na mene ugovorno. Banka je to znala jer je za nju to poslovni odnos i zato je složila takav ugovor / odredbe. Ja kao potrošač nisam, bilo mi je ponuđeno to u mojoj banci kao što bi mi bilo ponuđeno i u bilo kojoj drugoj. Uzmi ili ostavi.
Sad zamisli da si kupio veliki LCD televizor na 36 rata potrošačkim kreditom. I netko svojevoljno, jednostrano promjeni uvjete pa te taj tv na kraju dođe 1,5x skuplje.
Ista je stvar kad se radi o potrošačima što si kupio i kojeg si zanimanja ili struke. Niti je na meni da sam stručnjak za tečajeve valuta, niti je u redu da snosim sav rizik.
Pravnici koji su u bankama sklapali tipske ugovore, ja ne znam jesu li znali svoj posao, no sad se na sudovima ustanovljuje da baš i nisu. Povrijeđeni su osnovni postulati prava. Da se razumijemo, sve je to moglo proći lišo za sve nas da nije bilo krize 2008. i da nisu takvi ugovori došli jedan po jedan na 'test' na sudove. Tako je kako je.
I Bandić je radio kako je radio, činilo se to nekima u redu. Sad će drugi gradonačelnici za njim čistiti bilancu.
Pročitajte nekoliko bar članaka i sukus kolektivne presude suca Dobronića. I obavezno njegovo izlaganje pred saborskim odborom prije imenovanja. Onda možemo dalje razgovarati. Taj je gospodin, ne znam znate li, radio prije sudstva upravo u ZABAi pa mu je sve to bilo poznato. Upravo on kaže da je za vrijeme Juge valutna klauzula bila zabranjena.
No uspostavom nove države, uspostavljen je i El Dorado za austrijske banke. Skužile su da mogu. Pa su se jednog dana dosjetile CHFa i pritom stvorile vrlo toksičan proizvod.
- Ne bih citao presude jednog sudca vec samo prosto pitanje pitam.
Ako je u ugovoru za kredit kamata fiksna, kako ju banka moze samovoljno da promjeni?
To ne bi moglo! Ali što je sa kunskim kreditima koji su ugovoreni uz promjenljivu kta?
Što je s NRS u kunskim kreditima?
-
Gorane i Mickey,
Vi kao da u životu kredita niste dizali i, očito, i dalje ne vidite gdje je problem
Krediti koji su podizani do 2013. godine su SVI imali promjenjivu kamatu odlukom banke (tako je pisalo, ništa određenije od toga), u SVIM bankama i SVIM valutama uklj. kunske. Dakle svi su ti krediti s ništetnim odredbama pa prema tome djelomično ili u cjelini ništetni.
Nakon toga su u ugovore stavili kamatu koju čine fiksni dio + promjenjivi parametar (euribor ili NRS)
A sad više neću spamat temu ZABAe. Vama preporučam da napravite više oko edukacije da vam se ne bi dogodilo isto što i Frankerima.
Mislim čak da neće dugo trebati čekati: kad krene rast kamata posljedično i euribora onda će i ovi novi krediti iza 2013. postati toksični proizvod, osobito oni koji imaju visok fiksni dio kamate na koju će se onda nakalemiti rast euribora.
Dakle banke su spremne na novu 'berbu' tako da ih uopće ne žalim što će za 'promjenjive' kamate masno platiti.
-
-
mislim da ništa od toga
-
Palčevi dolje! Imam samo pitanje ako je netko digao kredit u CHF ili EUR po srednjem tečaju HNB, tko bi razliku prilikom rasta vrijednosti tih valuta u odnosu na kunu trebao snositi, jel banka? To bi onda bio "kunski" kredit a ne kredit u valuti mislim ja! Onda je trebao regulator zabraniti dizanje kredita u valutama i
ne bi se ovakve stvari niti dogodile.
Ugovorene promjenljive kta. stope su pak drugi par rukava, i to nije dobro definirano u mnogim ugovorima i na štetu je korisnika kredita!
-
najbolje je da banke pokupe prnje i odu iz RH ovde je totalna pravna nesigurnost, ljudi će po kredite kod lokalnog boksača oni ziher imaju fiksnu kamatnu stopu
-
Nepročitani postovi
-
- Title
- Odgovora
- Zadnji odgovor
-
-
-
-
- Odgovora
- 3k
- Pregleda
- 1.4M
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 2.4k
- Pregleda
- 973k
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 6k
- Pregleda
- 2.1M
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 166
- Pregleda
- 75k
-
-
-
-
-
- Odgovora
- 10k
- Pregleda
- 2.5M
-