Just for the record:
10.07.2020
s današnjim danom nadzor nad hrvatskim bankama preuzela Europska središnja banka!
Kojim hrvatskim? Pa ima samo jedna...
Just for the record:
10.07.2020
s današnjim danom nadzor nad hrvatskim bankama preuzela Europska središnja banka!
Kojim hrvatskim? Pa ima samo jedna...
Preuzela je u suradnji sa lokalnim nadzornim tijelom, supervizijom HNB-a. Postajemo dio SSM-a pa u skladu s time konačno regulatorno tijelo je ono ECB-a, al ionako su i banke i sustav prilagođeni za to (obzirom da se matice i majke ionako uglavnom nadziru od ECB-a zbog sistemskog znacaja) pa to defacto i ne predstavlja neku novinu osim činjenice da ECB može lokalno intervenirati kad ocijeni da je to potrebno.
https://www.bankingsupervision.europa.eu/about/thessm/html/index.en.html
zahtjev za pristup ERM II je svakako interesantniji za pročitati od ovoga što pišu citirani mediji gore.
Zahtjev se nalazi OVDJE
"Pozivajući se na pravno shvaćanje Vrhovnog suda, Županijski sud u Puli odbio je žalbu dužnika koji je konvertirao kredit uz argument da nema pravo na daljnje obeštećenje jer je njegov položaj nakon konverzije izjednačen s korisnikom kredita u eurima."
Ustavni sud odbacio 450 tužbi
"Nakon posljednje odluke Vrhovnog suda u oglednom sporu na inicijativu Općinskog suda u Pazinu veliki broj građana obratio se Ustavnom sudu. Međutim, on je proteklih dana odbacio oko 450 ustavnih tužbi uz obrazloženje da ogledni postupak ne predstavlja pojedinačni akt protiv kojeg bi Ustavni sud bio nadležan pružiti ustavnosudsku zaštitu."
Iz ovoga slijedi da konvertirani krediti nemaju pravo na obeštećenje.
http://www.index.hr/Vijesti/clanak…ci/2196963.aspx
Stvari polako idu u smjeru koji bi nekolicinu banaka moglo koštati.
VSRH je nakon rješavanja oglednog spora u kojem je riješio sve, ali dvosmisleno, stvorio prostor bankama za manevar, barem nakratko (6 mjeseci), no, nakon ovog gore, banke će morati pokleknuti.
Očekujem nagodbe uskoro. To bi bilo najmanje bolno za banke.
Zdenko Adrović, glavni direktor Hrvatske udruge banaka, naglašava da će banke izgubiti nekoliko milijardi prihoda godišnje na ime prihoda od transakcijskih međuvalutnih procesa, ali da će koristi za čitavo gospodarstvo, a na kraju i za banke, biti višestruko veće. On je ponovio da će prelaskom na euro nestati valutni rizik za kredite u eurima, kao i transakcijski troškovi, te da država, poduzeća i građani mogu očekivati niže kamate.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvats…-erm-2-15007675
Jel moze netko malo stručniji prokomentirati ovo...
https://zse.hr/userdocsimages…NotREV-K-HR.pdf
Huh, dobit u privh pola godine u usporedbi sa 2019 pala za 19,5% što je podosta, međutim vidim drastično povećanje rezervacija za gubitke, kako kaže izvješće zbog Covida, tako da je neto dobit pala čak za 38,6%. Moram priznati da sam očekivao manji pad. Vidjet ćemo kako će reagirati burza.
Zdenko Adrović, glavni direktor Hrvatske udruge banaka, naglašava da će banke izgubiti nekoliko milijardi prihoda godišnje na ime prihoda od transakcijskih međuvalutnih procesa, ali da će koristi za čitavo gospodarstvo, a na kraju i za banke, biti višestruko veće. On je ponovio da će prelaskom na euro nestati valutni rizik za kredite u eurima, kao i transakcijski troškovi, te da država, poduzeća i građani mogu očekivati niže kamate.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvats…-erm-2-15007675
Jel moze netko malo stručniji prokomentirati ovo...
Mogu ja probati...
sjetite se kako im je dobra berba bila na CHF kreditima: potrošača zadužili u valuti, isplatili mu kune, oni u međuvremenu kad je krenula panika napravili valutni swap u knjigama (CHF u EUR), potrošača i dalje vode u CHF i šamaraju ga kamatama, tečajnim razlikama pa čak i opomenama (kasnije su opomene proglašene nevaljanom praksom, pa su ostale samo za gospodarske subjekte)
eto, malo manje stručno ali bit sam rekao
guess what, toga više biti neće
kamatni prihodi padaju, prihodi od naknada stagniraju, fintech i sl. kompanije još nisu kod nas prisutne toliko ali neke već i jesu (CorvusPay, AirCash, PayPal, ApplePay, GPay, Revolut etc.)
dakle banke se moraju reinventirati inače ništa od njih
prošlo je vrijeme kad su ljudi zbog straha ili neznanja parkirali novac u banku, a nije baš da su im i banke pomogle u svojoj politici pasivnih kamatnih stopa
Display MoreMogu ja probati...
sjetite se kako im je dobra berba bila na CHF kreditima: potrošača zadužili u valuti, isplatili mu kune, oni u međuvremenu kad je krenula panika napravili valutni swap u knjigama (CHF u EUR), potrošača i dalje vode u CHF i šamaraju ga kamatama, tečajnim razlikama pa čak i opomenama (kasnije su opomene proglašene nevaljanom praksom, pa su ostale samo za gospodarske subjekte)
eto, malo manje stručno ali bit sam rekao
guess what, toga više biti neće
kamatni prihodi padaju, prihodi od naknada stagniraju, fintech i sl. kompanije još nisu kod nas prisutne toliko ali neke već i jesu (CorvusPay, AirCash, PayPal, ApplePay, GPay, Revolut etc.)
dakle banke se moraju reinventirati inače ništa od njih
prošlo je vrijeme kad su ljudi zbog straha ili neznanja parkirali novac u banku, a nije baš da su im i banke pomogle u svojoj politici pasivnih kamatnih stopa
ima još do uvođenja Eura.
pričekajte dok im bilancu zveknu ovi moratoriji na kredite + pribrojite na to eventualan pad vrijednosti nekretnina.
vani već dulje vremena komercijalne banke jedva drže glavu iznad vode, za razliku od investicijskih banaka koje okreću novac.
uh veliki pad dobiti...u prvih 6 mjes prosle god dobit 1262 milkn...a u prvih 6 mjes 2020 775milkn....pad dobiti od 487 milkn il u postocima 38%..
ispravak....dobit 2020g je 633 milkn a 2019 1262milkn....gubitak 629 milkn...pad dobiti 50%......nije dobro..lose
Da, izgleda puno slabije od prošle godine.
Display MoreDisplay MoreMogu ja probati...
sjetite se kako im je dobra berba bila na CHF kreditima: potrošača zadužili u valuti, isplatili mu kune, oni u međuvremenu kad je krenula panika napravili valutni swap u knjigama (CHF u EUR), potrošača i dalje vode u CHF i šamaraju ga kamatama, tečajnim razlikama pa čak i opomenama (kasnije su opomene proglašene nevaljanom praksom, pa su ostale samo za gospodarske subjekte)
eto, malo manje stručno ali bit sam rekao
guess what, toga više biti neće
kamatni prihodi padaju, prihodi od naknada stagniraju, fintech i sl. kompanije još nisu kod nas prisutne toliko ali neke već i jesu (CorvusPay, AirCash, PayPal, ApplePay, GPay, Revolut etc.)
dakle banke se moraju reinventirati inače ništa od njih
prošlo je vrijeme kad su ljudi zbog straha ili neznanja parkirali novac u banku, a nije baš da su im i banke pomogle u svojoj politici pasivnih kamatnih stopa
ima još do uvođenja Eura.
pričekajte dok im bilancu zveknu ovi moratoriji na kredite + pribrojite na to eventualan pad vrijednosti nekretnina.
vani već dulje vremena komercijalne banke jedva drže glavu iznad vode, za razliku od investicijskih banaka koje okreću novac.
prekjučer je bilo u Otvorenom, tema potres i zakon o obnovi, pa je Togonal natuknuo pitanje je li istina da u RH poreza na nekretnine nema zato jer su pretežiti vlasnici upravo banke
dodao bih još i Kaptol
https://www.poslovni.hr/trzista/kredit…oravaju-4243695
Iako je kreditiranje i tijekom vrhunca pandemije nastavilo rasti, financijski stručnjaci upozoravaju da taj rast primjetno usporava.
Rast kreditiranja banaka pada ali je i dalje rast što zvuči dobro s obzirom o situaciju od 3. mj pa na dalje. Zanimljiv bi bio podatak koliki je udio odgode plaćanja kredita u ovom bruto gubitku od 19,5% kod zabe. Nakon toga ogromnu rupu u neto prihodima su napravile rezervacije. Što očekivati sada od Q3 i Q4?Nekakv rast bruto prihoda te manje izdvajanja za rezervacije ili još goru situaciju od prve polovice godine? Nisam baš sklon vjerovanju da zaba zbog prirode posla (dugoročnih pružanja usluga) može imati ovako nagle padove.
Netko je odjednom pobrstio dionice u vrijednosti od 300 000 kn.
UNICREDIT neto dobit pala 77%..onda nasa podruznica pala samo 50% jos se dobro i drzimo..al gledajuci sve skupa nije dobro..
UNICREDIT neto dobit pala 77%..onda nasa podruznica pala samo 50% jos se dobro i drzimo..al gledajuci sve skupa nije dobro..
Očajan rezultat iako su Talijani realno najviše pogođeni Coronom.
Ali eto razloga više da matica iznudi dozvolu isplate dividende u 2021, oku vidljivim i nevidljivim kanalima.
Vidim da se na ovoj temi jednom mjesečno stavlja novi post pa eo da vas riješim muka za rujan.
https://www.poslovni.hr/trzista/polugo…go-lani-4248829
Čujemo se u listopadu...
Vidim da se na ovoj temi jednom mjesečno stavlja novi post pa eo da vas riješim muka za rujan.
https://www.poslovni.hr/trzista/polugo…go-lani-4248829
Čujemo se u listopadu...
Najbolje bi bilo da se čujemo tamo negdje oko 25-30 kn......😂😄
Vidim da se na ovoj temi jednom mjesečno stavlja novi post pa eo da vas riješim muka za rujan.
https://www.poslovni.hr/trzista/polugo…go-lani-4248829
Čujemo se u listopadu...
Najbolje bi bilo da se čujemo tamo negdje oko 25-30 kn......😂😄
Inače jako loše prognoziram cijene pa me nemojte uzeti za ozbiljno ali čisto sumnjam da zaba može past na te grane. Morali bi poslovati s minusom da bi došli na te razine. Poznati su da isplaćuju hrpu dividende, dok god isplaćuju dividendu držat će cijenu.
PRAVOMOĆNA PRESUDA U GOSPIĆU ZA CHF KREDIT VEĆ NAKON 15 MJESECI OD PODIZANJA TUŽBE!
ZAGREBAČKA BANKA MORA ZAJEDNO SA ZATEZNIM KAMATAMA PLATITI DARIJU DOMAZETU IZ VUKOVARA OKO 150.000 KUNA ZA CHF KREDIT PODIGNUT U IZNOSU OD 225.000 KUNA!
Zagreb, 22. rujna 2020.
Obavještavamo javnost o pravomoćnoj presudi za nekonvertirani CHF kredit, koja je karakteristična zbog brzog zaključenja cijelog postupka. Tužba je podnesena na Općinskom sudu u Vukovaru 6. lipnja 2019., sudac Branko Fabec donio je prvostupanjsku presudu 5. lipnja 2020. te je sutkinja Milka Vraneš na Županijskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, potvrdila pravomoćnost presude 15. rujna 2020.
U roku od 15 mjeseci završen je kompletan sudski postupak. Zastupnica tužitelja Darija Domazeta iz Vukovara bila je poznata vukovarska odvjetnica Martina Alagić, koje je dobila već čitavi niz presuda i za konvertirane, i za nekonvertirane CHF kredite. Dokaz je to da pravosuđe može biti brzo i učinkovito te da nema niti jednog razloga da se odugovlači s postupcima u kojima je ništetnost ugovornih odredaba o valuti CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi već utvrđena prije nekoliko godina kolektivnom presudom, zbog čega u takvim postupcima nije potrebno provesti niti jedan dokazni postupak osim financijskog vještačenja.
Dario Domazet dobit će od Zagrebačke banke zajedno sa zateznim kamatama oko 150.000 kuna (74.000 kuna jest iznos preplaćenih anuiteta), dok će Zaba morati platiti još i 16.000 kuna sudskih troškova. Napominjemo da nema nikakve sumnje da će Zaba taj novac platiti, jer ukoliko odbije plaćanje, bit će ovršena jednako onako kako i ona ovršuje svoje dužnike.
Ukratko je presudom potvrđeno sve ono što je već utvrđeno kolektivnom presudom u slučaju franak, a to je da su ništetne i valutna klauzula CHF i odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi, pa je financijskim vještačenjem utvrđena razlika između naplaćenih anuiteta i onih anuiteta koji su trebali biti naplaćeni po početnom otplatnom planu.
Procjenjujemo da još uvijek nije tužilo ukupno 90.000 potrošača iz CHF kredita koji imaju pravo na tužbe, od kojega broja se ukupno 60.000 potencijalnih tužbi odnosi na potrošače koji nisu konvertirali kredite, za čije tužbene zahtjeve u vezi s isplatom nema baš nikakvih dilema.
Ponavljamo još jednom, svi potrošači koji su ugovorili CHF kredite u osam osuđenih banaka imaju pravo na tužbe, a ako nisu konvertirali svoje kredite na temelju zakona, onda su njihove tužbe potpuno nedvojbene i možemo tvrditi da će dobiti sve preplaćene iznose anuiteta. Vrlo jednostavno je zaključiti i to koliko novca je moguće dobiti u tužbi, to su uglavnom iznosi koji se zajedno sa zateznim kamatama kreću oko polovice iznosa plasiranog kredita u kunama, pa tako ako je netko podigao 100.000 kuna, banka mu zajedno sa zateznim kamatama duguje oko 50.000 kuna, a ponekad je to čak i više, posebice kada se radi o kreditima iz 2007. godine, kao što vidimo iz ovdje prikazanog konkretnog primjera.
Pozivamo sve potrošače koji su ugovarali CHF kredite, ali i pravne osobe koje su ugovarale kredite s promjenjivom kamatnom stopom prije 2013. godine, u bilo kojoj valuti, da se jave radi potrebnih informacija o tužbama na mail adresu: