HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

MIslim da jedino da prodaju vecinski udio, onda bi najvjerojatnije bila lijepa zarada;)

ako prodaju manjinski mislim da bi puno manja bila, pricam o cijeni po dionici,

tipa ja dam pare a opet mi hdz sdp vodi firmu i uhljebljuje svoje ljude, nije ko djuro i slicne firme ali slicno .

bez obzira firma je dobra , nije u fokusu ali se to promijeni .

Ali bez obzira na vlasnika i trenutnu situaciju, mislim da je neopravdano zakucana na ove razine. Puno nize mislim da nemoze, mislim da sam na onom propadu kupovao po 390, kupujem jos uvijek pomalo. A ako se otkljuca i krene moze stvarno visoko otići.

prosle godine dobit HPB 143 mlkn..ove godine mozda oko 150 mlkn..po ovome dionica svake godine je vrijednija 75 kuna...o privatizaciji mozda nekad al dividenda mslim da vec moguca sljedece godine jer državi u ovoj krizi svaka kuna je dobro dosla... pa da isplata pola dobiti a pola zadrze bilo bi o.k.,,,zivi bili pa vidjeli

E tome se i ja nadam, lako bi mogla iduce godine, obzirom na stanje u drzavnoj blagajni. A i cijena mora na prošle razine, bar približno.

evo HPB pnudija najnizu kamatnu stopu za APN kredite u EURIMA i KUNAMA po 2.12%...

ima nizu kamatU i od ZABA i od PBZ...bravo za HPB...

https://www.poslovni.hr/trzista/pristi…-kamatu-4249184

Quote from prdekalo

evo HPB pnudija najnizu kamatnu stopu za APN kredite u EURIMA i KUNAMA po 2.12%...

ima nizu kamatU i od ZABA i od PBZ...bravo za HPB...

https://www.poslovni.hr/trzista/pristi…-kamatu-4249184

najjeftinije prodali, ne vidim tu nešto jako pozitivno za dioničare, ali za korisnike kredita da, čak mislim da se takvim potezima rijetko privuče nekoga da prijeđe iz dosadašnje banke, no dobro, imaju oni svoju logiku, manje je više

moller:

Ne slazem se..primjer imamo kafic gdje kava kosta 5 kn..i odma do njega niz kafica gdje kava kosta 20kn..mislim da ce ovaj prvi prodat puno vise kava po 5 nego ovi po 20 kn i kad na kraju izracunamo vise ce zaradit ovaj od 5kn nego ovi od 20 kn..naravno prodat ce punoooo vise kava..tako je i sa kreditima manja kamata=veci broj klijenata=veca zarada

Quote from prdekalo

moller:

Ne slazem se..primjer imamo kafic gdje kava kosta 5 kn..i odma do njega niz kafica gdje kava kosta 20kn..mislim da ce ovaj prvi prodat puno vise kava po 5 nego ovi po 20 kn i kad na kraju izracunamo vise ce zaradit ovaj od 5kn nego ovi od 20 kn..naravno prodat ce punoooo vise kava..tako je i sa kreditima manja kamata=veci broj klijenata=veca zarada

to uopće nije točno, ljudi su toliko neskloni prebankariti se da to ovima što drže 60% tržišta itekako ide u prilog i to dobro znaju, osim toga oni svojim kandžama toliko čvrsto prime klijenta da ako se i pomisli isčupati ostanu mu ogrebotine, tako da ulijeće u drugi brlog sav krvav, a ni tamo ga ne čekaju da mu ližu rane

p.s. kako kafić od 20jest kuna kafa uopće radi pored ovoga od 5

Quote from barbosa

gospodo, zanemarujete da su to "subvencionirani" i stambeni krediti, dakle radi se o trž. kamati ali korisnik plaća manju kta u periodu 5 god + prolongiranje po novorođenom djetetu a država nadoknađuje banci iznos subvencije, to su krediti 20+god i nakon isteka subvencije, kta je tržišna.

i kol. moler, ne stoji ti teza, mlađa populacija koji su korisnici predmetnih kredita više gledaju kakvi su uvjeti nego koja je banka

niste u pravu, država za vas plaća određeni postotak rate ovisno u kojem ste području Hrvatske, u pravu ste da kamata nakon isteka subvencioniranog perioda može biti slijedeće dvije godine uvećana za 10% početne, te da nakon toga može biti tržišna, a ona je do sada uvijek bila samo niža od početne i mnogi se prebace u drugu banku, ako njihova matična gdje su ugovorili kredit, to nije u mogućnosti ponuditi,

u pravu ste, mlađi su ipak skloniji prebacivanju u povoljnije banke tj. s povoljnijim uvjetima

netko se okomio na bid, je li u pitanju samo "solidarnost" s ostalim bankama ili je neki drugi razlog

ima li neki drugi razlog za stagnaciju cijene ove dionice osim nelikvidnosti tržišta?

Pošto je država vlasnik, uvijek postoji mogućnost da neki kosturi ispadnu iz ormara, ali barem po pitanju švicaraca smo na miru, za razliku od ostalih banaka.

Quote from Moller

netko se okomio na bid, je li u pitanju samo "solidarnost" s ostalim bankama ili je neki drugi razlog

U ovom trenutku nije pametno ulaziti u banke jer iduci mjesec slijedi val ovrha zbog prekida moratorija pa mnogi neće moći vraćati dugove. Mislim na obične ljude. Stagnacija cijene ima smisla za sada.

Fundamentalno podcijenjena dionica.

Quote from Marielena

Quote from Moller

netko se okomio na bid, je li u pitanju samo "solidarnost" s ostalim bankama ili je neki drugi razlog

U ovom trenutku nije pametno ulaziti u banke jer iduci mjesec slijedi val ovrha zbog prekida moratorija pa mnogi neće moći vraćati dugove. Mislim na obične ljude. Stagnacija cijene ima smisla za sada.

Fundamentalno podcijenjena dioni

U gotovo niti jednoj dražbi npr. stana na ovrsi ne sudjeluje banka. Banke svoja problematična potraživanja prodaju agencijama. Koliko pratim dražbe većina stanova se proda i po većoj cijeni od procijenjene.

Quote from Laudator

Quote from Marielena

U ovom trenutku nije pametno ulaziti u banke jer iduci mjesec slijedi val ovrha zbog prekida moratorija pa mnogi neće moći vraćati dugove. Mislim na obične ljude. Stagnacija cijene ima smisla za sada.

Fundamentalno podcijenjena dioni

U gotovo niti jednoj dražbi npr. stana na ovrsi ne sudjeluje banka. Banke svoja problematična potraživanja prodaju agencijama. Koliko pratim dražbe većina stanova se proda i po većoj cijeni od procijenjene.

Kakve to veze ima kolega sa nenamjenskim kreditima?

A i kada i po koliko banke prodaju potrazivanja agencijama?

Quote from Marielena

Quote from Laudator

U gotovo niti jednoj dražbi npr. stana na ovrsi ne sudjeluje banka. Banke svoja problematična potraživanja prodaju agencijama. Koliko pratim dražbe većina stanova se proda i po većoj cijeni od procijenjene.

Kakve to veze ima kolega sa nenamjenskim kreditima?

A i kada i po koliko banke prodaju potrazivanja agencijama?

Kreditni plasmani su osigurani, osiguranje plaća klijent uz sve moguće instrumente plaćanja. Banke u najgorem slučaju prođu sa nulom ili minimalnim gubitkom. Pogledajte otplatne tablice pa vidite da vam je u prvoj rati 90% kamate.