Ovo je već Zlo. Gore od recesije. Recesija pročišćava.
Rast 2%, inflacija 10%, stagflacija.
Rat Race.
EU je rasla ugrubo 12%( nominalno) u 3Q, realno 2% (12%nominalni rast-10%inflacija).
Ovo je već Zlo. Gore od recesije. Recesija pročišćava.
Rast 2%, inflacija 10%, stagflacija.
Rat Race.
EU je rasla ugrubo 12%( nominalno) u 3Q, realno 2% (12%nominalni rast-10%inflacija).
EU je rasla ugrubo 12%( nominalno) u 3Q, realno 2% (12%nominalni rast-10%inflacija).
Može izvor/link za ovaj podatak.
Ili je to zezancija?
EU je rasla ugrubo 12%( nominalno) u 3Q, realno 2% (12%nominalni rast-10%inflacija).
Može izvor/link za ovaj podatak.
Ili je to zezancija?
Ne znam što tu ima biti zezancija ?
Nominalni bruto domaći proizvod definiran je kao mjera BDP-a, izražena u apsolutnim iznosima. Sirovi podaci o BDP-u, prije inflacije, nazivaju se nominalni BDP. To je ukupna novčana vrijednost ekonomskog učinka proizvedenog tijekom određene financijske godine, unutar državne granice. Predstavlja BDP po prevladavajućim cijenama na tržištu, tj. Trenutnoj tržišnoj cijeni.
Realni bruto domaći proizvod odnosi se na mjeru BDP-a prilagođenu općoj razini cijena u određenoj financijskoj godini. Predstavlja ekonomsku vrijednost proizvedenih roba i usluga, nakon razmatranja inflacije ili deflacije.
Ključne razlike između nominalnog i realnog BDP-a
O osnovnim razlikama između nominalnog i stvarnog BDP-a raspravlja se u odjeljku:
@ Junius
Pa daj link gdje se vidi da je nominalni rast 12%.
@ Junius
Pa daj link gdje se vidi da je nominalni rast 12%.
Evo za drugi kvartal
1.European Union's Nominal GDP Growth 2Q 22
European Union Nominal GDP Growth was reported at 9.295 % YoY in Jun 2022.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.European Union's Real GDP Growth 2Q 22
The Gross Domestic Product (GDP) in European Union expanded 4.3 % YoY in Jun 2022.
EDIT: Npr. sad će mnogi ostati šokirani da je RH u 2Q imala nominalni rast BDP od 18,3%,a realni od samo 7,7%
Znam da ja ovo džabe krečim, ali to je to.
Drago mi je da je netko postao ovaj podatak. Malo se o tome priča i za mnoge nepoznat podatak. Zato se proračun tako dobro i puni.
Display More@ Junius
Pa daj link gdje se vidi da je nominalni rast 12%.
Evo za drugi kvartal
1.European Union's Nominal GDP Growth 2Q 22
European Union Nominal GDP Growth was reported at 9.295 % YoY in Jun 2022.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.European Union's Real GDP Growth 2Q 22
The Gross Domestic Product (GDP) in European Union expanded 4.3 % YoY in Jun 2022.
EDIT: Npr. sad će mnogi ostati šokirani da je RH u 2Q imala nominalni rast BDP od 18,3%,a realni od samo 7,7%
Znam da ja ovo džabe krečim, ali to je to.
@ Junius
Pa eto, vidiš da je nominalni rast 9,259%!
To je jako, jako puno manje od onoga što si gore tvrdio da je nominalni rast 12%!
A inflacija je 9,9%, pa izračunaj koliki je realni rast GDP-a.
Znam i ja da je džaba, ali to je to!
Display MoreDisplay MoreEvo za drugi kvartal
1.European Union's Nominal GDP Growth 2Q 22
European Union Nominal GDP Growth was reported at 9.295 % YoY in Jun 2022.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.European Union's Real GDP Growth 2Q 22
The Gross Domestic Product (GDP) in European Union expanded 4.3 % YoY in Jun 2022.
EDIT: Npr. sad će mnogi ostati šokirani da je RH u 2Q imala nominalni rast BDP od 18,3%,a realni od samo 7,7%
Znam da ja ovo džabe krečim, ali to je to.
@ Junius
Pa eto, vidiš da je nominalni rast 9,259%!
To je jako, jako puno manje od onoga što si gore tvrdio da je nominalni rast 12%!
A inflacija je 9,9%, pa izračunaj koliki je realni rast GDP-a.
Znam i ja da je džaba, ali to je to!
Pa u 3Q inflacija je pojačala. Nemam što računati realni rast kad te podatke imamo i iznosi 2,1% za 3Q za cijeli EU. Vi ostanite pri svome, nema veze.
Egon von Greyerz (EvG) pohranjuje zlato za klijente u najvećem privatnom trezoru zlata na svijetu, duboko u švicarskim Alpama.
EvG objašnjava:
“Kreditiranje je skočilo u nebo s izvedenicama. Svi instrumenti koje sada izdaju banke, mirovinski fondovi, dionički fondovi su svi sintetički. Pravih osnovnih plaćanja praktički nema ni u čemu. Dakle, moja bi procjena derivata bila najmanje 2 kvadrilijuna dolara i mislim da je to vjerojatno konzervativno.
Osim toga, imamo dug veći od 300 bilijuna dolara, a imamo i nekoliko stotina bilijuna dolara neosiguranih obveza.
Dakle, govorimo o 2,5 kvadrilijuna dolara, a to je uz globalni BDP od 80 bilijuna dolara. Dakle, dolazi katastrofa, a posebno zato što sav ovaj stvoreni novac nije stvorio nikakvu vrijednost. . . .
Uvijek sam znao da će se srušiti i trebalo je dulje nego što sam očekivao, ali mislim da smo na kraju jedne važne ere. . . .
Ti će se derivati zapravo pretvoriti u dug u jednom trenutku u sljedećih nekoliko godina. Središnje banke će morati pokriti sve nepodmirene obveze komercijalnih banaka, kao što sada vidimo kod Credit Suisse, Bank of England itd.
To će se dogoditi posvuda. Bilo da se to zove derivati ili dug, što se mene tiče, to je ista stvar. Imat će isti učinak na globalni financijski sustav, koji će naravno biti katastrofalan...
EvG kaže da su tržišta izvedenica bila samo način da financijske institucije nose dug i da ga ne prikazuju u svojim bilancama.
Na kraju će sve doći u ravnotežu.
Evg dalje kaže: “Nitko ne može vratiti dug, a ne može platiti ni kamate. . . .
Dakle, kada dug pukne, rasprsnut će se i imovina koja je financirana tim dugom. Stoga bi obje strane ravnoteže trebale opadati. Hoće li pasti za 50%, 75% ili 90%, ne znam. . .
Sve o čemu razmišljam je rizik, a financijski sustav neće preživjeti ovakav kakav je. Središnje banke koriste samo jednu vrstu droge, a to je više tiskanog novca.
Sada dobivate negativan povrat na tiskani novac. Tako da neće ništa spasiti. Nažalost, vidimo situaciju da će se ovaj sustav početi urušavati. . . .
Bogati su i dalje bogati, ali siromašni su stvarno siromašni. ... Općenito, u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i većini europskih zemalja ljudi nemaju dovoljno novca za život. Ovo je ljudska katastrofa.
Uz rast cijena hrane za 25%, energije koja raste za isti iznos, kao i benzina, kamata i stanarina, ljudima nedostaje novca, a to se sada događa. Ovo je ljudska katastrofa gigantskih razmjera. To je tako tužno i vlade neće imati šanse učiniti bilo što u vezi s tim.
Evg zaključuje riječima:
“Zato dolazi vrijeme eksplozije, jer cijeli sustav to ne može podnijeti. . . . Rizik raste eksponencijalno. Zato mislim da ljudi moraju biti spremni... Većina tržišta imovine izgubila je novac i stvari će se pogoršati...
Stručnjak za plemenite metale i financijski komentator Bill Holter rekao je u lipnju da je "igra završena, oni su izvan snage." Fed je nastavio svoju agresivnu politiku podizanja kamatnih stopa i nastavlja ih podizati. Sada je ekonomija u žalosnom stanju, piše Usawatchdog.
Holter objašnjava. “Mi smo već u recesiji. U trećem smo kvartalu negativnog rasta. Smiješno mi je kad se ljudi pitaju idemo li u recesiju ili ne, jer očito je da već jesmo u recesiji."
“Rastuće stope potpuno su zamrznule tržište nekretnina. Nitko ga ne želi kupiti. Stope su porasle s 3,25% na preko 7%. Zabilježen sam čim vidimo 3% prinosa na 10-godišnje državne obveznice, počet ćete osjećati manjak kredita. Razmislite koliko je veliko tržište izvedenica.”
“Ukupni kredit u cijelom svijetu iznosi 350 trilijuna dolara, ali imate derivate u vrijednosti od 2 kvadrilijuna dolara. Cijelo vrijeme to govorim, derivati će eksplodirati. Warren Buffett nazvao ih je financijskim oružjem za masovno uništenje. One su puno više od mogućnosti da središnje banke mogu popraviti situaciju.”
nastavlja Holter.
“Prava ekonomija temelji se na kreditu. Sve što pogledate, sve što dodirnete i sve što radite svaki dan ima višestruku upotrebu za konačni proizvod ili situaciju.”
“Dakle, čim se kredit zamrzne, igra potpuno prestaje. U prošlom intervjuu rekao sam da prekidaju vezu. Moraju se isključiti jer se, matematički, dug ne može platiti.
Derivati se ne mogu izvršiti. Moraju zatvoriti financijski sustav i srušiti stol.
Nemam pojma kakvu "false flag" akciju koriste za ovo. Reći će da smo sve dobro napravili, ali ovaj događaj je sve pokvario.”
Holter smatra da su izgledi za izbore u sredini mandata za demokrate mali. Iznevjerila ih je katastrofa u gospodarstvu.
“Ako mislite da je inflacija u posljednje dvije godine loša, samo pričekajte. Uskoro će doći do golemog vala koji će trajati mnogo godina, ali početno uništenje vjerojatno će se dogoditi u kratkom vremenskom razdoblju. Vidjet ćete ogromnu deflaciju, deflaciju cijena imovine.”
“S matematičkog gledišta situacija je tako loša, a likvidnost je jednako ograničena. Čitava paklena rupa će se urušiti, a kada se to dogodi, svoje ćete bogatstvo računati u uncama, a ne u dolarima, jenima ili eurima...”
“Akcija koju sada vidite točno je ono što ste vidjeli 1987. i ono što ste vidjeli u kolovozu i rujnu 1929. To je ono što je uvijek prethodilo padovima i kvarovima. Ovo je velika volatilnost u oba smjera. .. ljudi gube u oba smjera. Duge pozicije se zaustavljaju na padovima, a kratke na usponima. Tada se cijeli pod sruši. Tu smo mi."
“Točno smo na rubu sloma zbog kojeg će 1987. i 1929. pocrvenjeti. Mnogi ljudi će izgubiti sve preko noći."
Fatih Birol is the executive director of the International Energy Agency (IEA). He’s a doctorate-level engineer with a strong background in energy, power systems and energy economics.
He has followed global energy markets for about 30 years and is worried that:
The world has never witnessed such a major energy crisis in terms of its depth and its complexity. I believe we might not have seen the worst of it yet.
That’s pretty scary coming from a true expert with over three decades of experience analyzing energy markets.
njemačka, inflacija
Priopćenje za javnost #499 od 29. studenog 2022
Indeks potrošačkih cijena, studeni 2022.:
+10,0% u odnosu na isti mjesec prošle godine (preliminarno)
-0,5% u odnosu na prethodni mjesec (preliminarno)
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena, studeni 2022.:
+11,3% u odnosu na isti mjesec prošle godine (preliminarno)
0,0% u odnosu na prethodni mjesec (preliminarno)
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zakočila inflacija u Njemačkoj u studenom skroz te iznosi 0%
Također proizvođačke cijene u Njemačkoj u listopadu su jako pale -4,2%, što u prevodu znači da će za 2-3 mjeseca u maloprodaji doći do jake deflacije
Prema preliminarnim podacima eurostat-a Izgleda da je inflacija napokon završila sa rastom:
"Euro area annual inflation is expected to be 10.0% in November 2022, down from 10.6% in October according to a flash estimate from Eurostat, the statistical office of the European Union."
Prvo što sam pomislia ka san vidia naslov
da je neko zaboravia ugasiti printer.
da li bi se ti sad zakleo da je izvor informacija istinit. npr. evo moja desna ruka da je to baš tako i nikako drugačije. živimo u svijetu laži i zašto bi vjerovali bilo kojim podatcima?
da li bi se ti sad zakleo da je izvor informacija istinit. npr. evo moja desna ruka da je to baš tako i nikako drugačije. živimo u svijetu laži i zašto bi vjerovali bilo kojim podatcima?
Nemam što vjerovat, cijena benzina plus sve režije (voda, smeće, komunalno, telefon, internet, mobiteli, dopunsko) mi je cijena ista danas u 12mjesecu, kakva je bila u prvom mjesecu ove godine, samo je struja išla gore 10% u travnju i to je prvo povećanje cijene struje mislim od 2015 godine.
Cijena hrane je šila gore cca 20%,ali zadnjih mjeseci mnoge osnovne namirnice su se jako ispuhale u cijeni. A da će do pada cijena u trgovinama doći, nam pokazuje indikator pada proizvođačkih cijena u mnogim EU zemljama.
Npr. jaja su sada 20-22kn pakiranje, sada im stoje hrpetine jaja po trgovinama i nitko ih ne kupuje, što misliš koliko će vremena proći dok se cijena jaja ne uruši???
Što je bolje? Prodat u trgovini 3 europalete jaja po 15kn, ili pola euro palete po 22kn, a ostatak baciti u smeće, jer je prošao rok???
tu i leži nekakava zamka u izračunu. jer nema veze što je nešto luksuzno poskupilo toliko i toliko kad to malo ljudi kupuje. gledao sam neki izračun za amere. znači dizel sa 1,60 na 6,60$ pa ti sad računaj. to u svaki segment poslovanja ulazi. recimo ovogodišnja cijena plina je stvorila efekat u evropi ko da kupuju barel nafte po 400$. po toj cijeni energija inflacija nikako ne može biti 8%. jedan izrael ima inflaciju preko 20%. turska ajmeee. po svim analizama oni nemaju potrebu za tolikom inflacijim. država se na taj način financira kroz siromašenje vlastitih građana. zašto je netko našao za shodno ovakakav ili onakav put u inflaciju to je velika enigma. tko je pogodio vidjet ćemo.
To što je SPOT cijena plina na nizozemskoj burzi išla gore ne znam koliko je totalno nebitno, jer se opskrba plinom obavlja preko višegodišnjih ugovora(uglavnom dvogodišnjih), koji služe upravo tome ,da se anuliraju takvi cjenovni sokovi.
kako ko je potpisao dugoročne ugovore. mnogi su bili istekli. znam samo za mađarsku 10+5 godina sa fiksnom cijenom i srbija 2/3 fiksno 1/3 uz nafnu formulu. za sve ostale pojma nemam.