Tko je bio na skijanju, zna da pivo košta 4,9EUR.
I zašto toliko ne bi koštalo i na Braču ili u Rovinju?
razlika je sto "na skijanju" ljudi ne zive
nakon sto odu turisti u rovinju ostanu i penzici, i bolesni, i siromasni, i djeca, i tinedjeri, itd itd
a skijaliste se zatvori i ceka drugu sezonu
Ocito nikad niste bili ljeti na planinama...
Ocito nikad niste bili ljeti na planinama...
Da, točno. Ja sam još u davna vremena, kao teen i mladić, čitao o tome kako Austrijanci van skijaške sezone zarađuju jednako ili možda čak i više nego tijekom zime.
Kod nas je turizam oduvijek bio usmjeren gotovo isključivo na more i tu je bio uglavnom - kraj. Zašto se u turizam ne bi uključivale i planine? Ako ne žele domaći turisti jer im je lijepo "toćat" noge u plićaku, postoje strani turisti koji će rado jedan dan planinariti ili voziti brdski bicikl, a drugi dan se kupati. Ili čak u jednom danu dvije stvari. Osobno sam to ponekad činio. Planinariš u šumi ili voziš bicikl, a onda na povratku, onako umoran, baciš se kasno poslijepodne ili predvečer, osvježiš se....hmmm....super!
Tko je bio na skijanju, zna da pivo košta 4,9EUR.
I zašto toliko ne bi koštalo i na Braču ili u Rovinju?
U Kranjskoj Gori ima Lasko od 3-4Eura pol litre 
Hladno pivo bilo je u pravu – turizam je procvjetao
Autor: Karlo Vajdić
14. ožujak 2023.
- Valamar riviera lani je dosegnula 2,5 milijardi kuna prihoda
- Prihodi turističkih kompanija rasli su između 25 i 75 posto
- Impresivne rezultate imale i male i velike kompanije
Prije dvadeset godina punk-rock bend Hladno pivo objavio je album Šamar na kojem je pjesma naslovljena Zimmer frei počinjala utopijskim stihovima: "Kad jednoga dana turizam procvjeta…" Možda su trebala dva desetljeća, ali – procvjetao je. Barem ako je suditi po odličnim lanjskim rezultatima najvećih domaćih turističkih kompanija.
Maistra, Arena hospitality, Valamar, Plava laguna, Turisthotel, Liburnia riviera… svi su 2022. godinu završili s impresivnim financijskim uspjehom. Samo spomenutih šest turističkih "teškaša" imalo je prihode od sedam milijardi kuna, dvije milijarde više nego godinu prije, pokazuju njihovi financijski izvještaji.
Pojedinačno, prihodi su im lani porasli između 25 i 75 posto. Jasno, za takav visoki skok zaslužan je općeniti oporavak turizma u odnosu na anemičnu 2021. godinu, kad je sezona još uvijek pokazivala nuspojave pandemije. Ali, i isključivo lanjske brojke pokazuju da nam turistički sektor, usprkos vječitim kritikama svega – od tržišta rada, preko poreza do infrastrukture i samih vremenskih prilika – posluje pozitivno.
Još impresivnija bila je Valamar riviera. Kompanija koja se hvali s dvadesetak tisuća smještajnih jedinica u hotelima i kampovima lani je imala 2,5 milijarde kuna prihoda, gotovo 50 posto više nego u 2021. godini. Profit je također porastao po sličnoj stopi, sa 109 na 160 milijuna kuna.
Tržišna vrijednost Valamara, koji je također kroz godine rastao objedinjavajući niz manjih turističkih tvrtki (poput nekadašnje Riviere Poreč, Dubrovnik-Babin Kuka, Zlatnog otoka itd.) ovih se dana kreće oko 570 milijuna eura, odnosno 4,3 milijarde kuna. Za razliku od naših klasičnih turističkih kompanija, Valamar je proširio poslovanje i na hotele za zimsku sezonu u Austriji.
To bi se moglo pokazati kao korak u dobrom smjeru jer se barem dio zaposlenika unutar same kompanije lakše može premjestiti s ljetnih kapaciteta na hrvatskoj obali na zimske kapacitete u Austriji. Valamar se nominalno nalazi pod kontrolom dviju austrijskih obiteljskih kompanija, Goldscheider Keramika i Wurmböck Beteiligungsa, povezanih s investitorima Peterom Goldscheiderom i Gustavom Wurmböckom, odnosno njihovom investicijskom tvrtkom EPIC.
Prihode veće od milijardu kuna lani je imala i Plava laguna. Pod kontrolom Adriatic Investment grupe, odnosno čileansko-hrvatske poduzetničke obitelji Lukšić, tvrtka sa sjedištem u Poreču upravlja s 30-ak hotela i odmarališta, a lani je imala poslovne prihode od 1,41 milijarde kuna, 40 posto više nego u 2021. godini. Neto dobit skočila je sa 153 na čak 509 milijuna kuna, ali to je dijelom bilo zbog izvanrednih prihoda od oko 312 milijuna kuna. Čak i ako se izuzme utjecaj tih prihoda na dobit, ona je u 2022. povećana za 30-ak posto.
Upola manji rast dobiti, od 15 posto, imala je lani Arena hospitality grupa. Neto profit porastao je s 31,5 na 36,2 milijuna kuna. No zato je rast prihoda bio više nego impresivan. Poslovni prihodi Arene, čija se tržišna vrijednost kreće oko 185 milijuna eura, odnosno 1,4 milijarde kuna, lani su skočili za više od 75 posto, s 470 milijuna u 2021. na 825 milijuna kuna u 2022. godini.
Arena hospitality grupa nastala je na temeljima pulskog Arenaturista. U većinskom je vlasništvu investicijske tvrtke Dvadeset osam, uz značajne manjinske dioničare u obliku domaćih mirovinskih fondova, a upravlja s blizu 30 hotela u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Kompanija je nositelj prava za upravljanje hotelima pod brendom Park Plaza u 18 država Srednje i Istočne Europe.
I nešto manji domaći turistički igrači ne zaostaju previše. Zadarski Turisthotel koji, recimo, upravlja kampom u Zatonu i nizom ugostiteljskih objekata u Zadru lani je prihode uspio povećati za 28 posto, na 323 milijuna kuna. Neto dobit je porasla za osam posto, što može izgledati nešto skromnije u odnosu na druge spomenute kompanije, dok se ne primijeti da je neto dobit iznosila gotovo 81,5 milijuna kuna.
To znači da je marža koju ostvaruje ova kompanija prilično impresivna. Ranije navedena Valamar riviera je za tek dvostruko višu dobit trebala gotovo osam puta više prihode. Turisthotel se trenutno nalazi unutar vlasničke transformacije. Tankerska plovidba odnedavno kontrolira 39 posto dionica, a objavila je i javnu ponudu za ostale dionice, no proces se zakomplicirao nakon narušenih odnosa između čelništva dviju tvrtki.
Miljenko Klepac/Hina
I opatijski Liburnia riviera hoteli, također jedan od nešto manjih igrača na domaćem turističkom tržištu, lanjsku su godinu završili s pohvalnim brojkama. Prihodi su porasli za više od 50 posto, s 249 na 381 milijun kuna, a i gubitak od gotovo 92 milijuna kuna iz 2021. godine gotovo je u potpunosti eliminiran. Neto rezultat poslovanja prošle je godine bio manjak od 4,2 milijuna kuna.
U izjavama o očekivanjima za ovu turističku sezonu koji u proteklih nekoliko tjedana dolaze s vrha državne turističke piramide, iz Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, ne manjka optimizma i ambicija. Prve turističke brojke, za siječanj i veljaču, iako ne znače puno unutar naše cjelokupne sezone, također obećavaju. No, čak i ako se ne nadmaši legendarna sezona iz 2019. godine, lanjske brojke svakako pokazuju da bismo se bez previše brige mogli vratiti Hladnom pivu. Koji u svojoj pjesmi poručuju da sada možemo sjesti pod palmu i uživati.
https://hr.bloombergadria.com/biznis/kompani…rocvjetao/news/
dionice sam uglavnom pokupovao,
a zaboravio kupiti palmu,
jel sada kasno
zaboravio kupiti palmu,
jel sada kasno?
Ako si zaboravio kupiti pravu palmu, nema veze, za utjehu ćeš u konačnici ionako dobiti - zlatnu. 
dionice sam uglavnom pokupovao,
a zaboravio kupiti palmu,
jel sada kasno
Lakše će biti kupiti otok s palmom nego se maltretirati transportirati palmu 😉😙
Stižu nam Kinezi. Ako još i oni dođu na sav taj iskazani interes u EU, tražit će se soba više, a ni popusta neće biti u izobilju.
https://www.poslovni.hr/hrvatska/vjeta…m-broju-4381473
S obzirom na spomenute komparativne prednosti domaćeg turizma (blizina, sigurnost, rastuća second-home destinacija), turizam je vjerojatno taj zračni jastuk protiv udara recesije u euro području. U 2023. očekujemo rast inozemnih prihoda od turizma za dodatnih milijardu eura na EUR 14 milijardi.
Da se oni straše pada kupovne moći ostali bi kod kuće a ne prosipali eure po skupoj hrvatskoj obali u najskupljem periodu sezone.
Nisam znao da toliko zaostajemo u hotelima. Iz ovoga proizlazi da posjedujući turističke dionice sjedimo u dobrom vlaku...
“Sve dok u Hrvatskoj nema dovoljno hotela, u čemu za mediteranskom konkurencijom zaostajemo dva do tri puta, obiteljski ili privatni smještaj će imati jako važnu ulogu u turističkoj ponudi”, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević
Hina
16:09, 16. ožujka 2023.
Ilustracija: Grgo Jelavic/PIXSELL
HRVATSKA odlično stoji na austrijskom turističkom tržištu, druga je najpopularnija inozemna destinacija za odmore, iza Italije, te se s tog tržišta ove godine očekuju rezultati bolji i od 2019. godine, istaknuto je na turističkom sajmu Ferien-Messe u Beču otvorenom danas, na kojemu je Hrvatska zemlja-partner. (...)
(...) "Hrvatska ove godine priprema sezonu s puno optimizma, investicije se ponovo vraćaju u objekte i povećanje kvalitete te smo sigurni da imamo puno toga za ponuditi i stranim tržištima koja nas već dobro poznaju, među kojima je i austrijsko, koje je na trećem mjestu po rezultatima, iza Njemačke i Slovenije. Već prošle 2022. smo s tog tržišta za oko 5 posto premašili 2019., a samo u prva dva mjeseca ove godine promet je za 30 posto veći nego 2019., pa iako je još rano za predviđanja cijele godine, vjerujemo da možemo to ponoviti ove godine", naglasio je Staničić. (...)
https://www.index.hr/vijesti/clanak…ja/2447105.aspx
IZVJESTILA HTZ
Veliki interes francuskih turista za Hrvatsku
Objavljeno 21.03.2023
Francusko turističko tržište ove godine pokazuje veliki interes za Hrvatskom, čija je turistička ponuda u programima najvećih i najznačajnijih francuskih touroperatora i agencija, a raste i interes za uvođenjem novih redovnih zračnih linija, izvijestili su u utorak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Dobre vijesti za hrvatski turizam dolaze s nedavno održanog najvećeg međunarodnog turističkog sajma u Francuskoj "Salon Mondial du tourisme" u Parizu te s prateće poslovne radionice koja je u organizaciji predstavništva HTZ-a u Parizu okupila više od 60 francuskih organizatora putovanja i turističkih agencija.
O poslovnim mogućnostima i suradnji s njima su na radionici razgovarali predstavnici Croatia Airlinesa, Maistre, Falkenstainera, Hiltona te agencija iz gotovo svih dijelova Hrvatske.
"Sudjelovanje na "Salon Mondial du tourisme" odlična je podloga za dodatno isticanje Hrvatske i turističkih atrakcija u Francuskoj. Hrvatska je ponuda odlično zastupljena kod najznačajnijih francuskih organizatora putovanja, a daljnji rast specijaliziranih ponuda s naglaskom na eno-gastronomiju, poslovni, kulturni i nautički turizam zasigurno može biti dodatni motiv dolazaka turista iz Francuske u Hrvatsku“, poručila je direktorica predstavništva HTZ-a u Parizu Danijela Mihalić Đurica.
Napominje da se o hrvatskoj turističkoj ponudi dosta piše i u francuskim medijskim izdanjima, a porast zanimanja s tog tržišta potvrđuje i to što turistički promet iz Francuske stalno raste.
Tako je bilo i do sada ove godine, kada su po podacima iz eVisitora francuski turisti u Hrvatskoj ostvarili 54 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2019., iznose iz HTZ-a.
Na valu borbe protiv masovnog turizma zajahala je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja je obnovila stari zahtjev za smanjenje poreznog opterećenja na plaće dodatkom da se novac za to smanjenje namakne jačim oporezivanjem privatnog najma u turizmu. Ista organizacija i ljudi koji su do prije nekoliko tjedana grmjeli i protiv poreza na ekstraprofit velikih kompanija te navodili brojne razloge zašto bi on bio loš, sada predlaže da se pojača porezni pritisak na stotinu tisuća privatnih iznajmljivača, za koje se procjenjuje da godišnje zavrte blizu dvije milijarde eura, piše Večernji list.
Ako trgujuci papirima placamo porez na dobit, zasto to isto ne bi placali i izajmljivaci ?
Odnosno, zasto vec odavno to ne placaju ?
Pa jer jednostavno nije isto. Ne mozes imat isti porezni tretman za razlicite aspekte. To je valjda svima normalno.
Ti kupis vrijednosni papir iz vlastitog doma, sa novcima, i ne radis ama bas nista nego cekas da se tom papiru vrijednost poveca.
Ako se poveca, prodas, i na to platis porez. A ako taj papir drzis dulje od dvije godine, ne platis ni to.
Kako mozes to usporedti sa gradnjom nekretnina, dizanjem kredita, primanjem gostiju, opremanjem apartmana, ciscenjem, odrzavanjem, popravljanjem ostecenih stvari, prijavljivanjem i odjavljivanjem ljudi na dnevnoj bazi, i da ne nabrojim jos sto sve ne.
Uz sve to imas vrlo mali period kada sve to mozes obavljati od 90ak dana koliko nama traje zapravo sezona.
Napisao sam vec na drugom postu, po statistici je prosjecnost popunjenost apartmana samo 55 dana (ili tako nes).
Jel znas kolko tu imas truda, i posla, i moras imat srece da bi na kraju izasao sa pozitivnom nulom?
A placas i porez, i pdv na usluge, i turisticke clanarine, i PDV na sve sto kupis za apartmane, itd itd
Dok ti koj imas taj vrijednostni papir pijuckas limunadu i mirno spavas.
Nebo i zemlja.
I upravo radi toga, porezni tretman bi trebao biti drugaciji. To je svima koji imaju zrnce logike jasno. I koji potrose 30 sekundi da probaju zamisliti racunicu od jednog malog iznajmljivaca, a da ne procitaju gluposti od portala gdje svake godine se kupuju mercedesi i novi apartmani jer je netko iznajmio turistima 30 dana nocenja.
Turizam je okosnica hrvatske i radi njega cijela hrvatska moze funkcionirat.
Ako opterete male iznajmljivace, profitirati ce samo hoteli i veliki konglomerati, a onda ce sav taj novac koji se zaradi, umjesto da se lokalno potrosi jer iznajmljivaci to koriste za zivot, otici izvan hrvatske.
Jel' ti znas koliko je znanja i bavljenja potrebno za zaraditi novac na burzi ? 
Al uvijek je valjda teze cistiti nego bilo sto nauciti, pa je ciscenje i bolje nagradjeno.
Mislim da se to koketiranje sa porezom zove udvaranje birackom tijelu.
Kojeg nitko ne tjera da gradi i iznajmljuje. Neka uloze taj novac na burzi
Turisticke dionice ce bit bb
Jel' ti znas koliko je znanja i bavljenja potrebno za zaraditi novac na burzi ?
Al uvijek je valjda teze cistiti nego bilo sto nauciti, pa je ciscenje i bolje nagradjeno.
Mislim da se to koketiranje sa porezom zove udvaranje birackom tijelu.
Kojeg nitko ne tjera da gradi i iznajmljuje. Neka uloze taj novac na burzi
ukoliko ne pricamo ovdje o day tradingu ili aktivnom ulaganju, potrebno je vrlo malo znanja za zaradit
zelis reci da ciscenje apartmana je isto posla kao i kada ja kliknem jedan dugmic da kupim dionicu? jel ti znas kolko posla imas oko jednog apartmana? naspram dionice koju kad kupis ne radis ama bas nista.
ja upravo radi tog razloga se nisam upustio u apartmanske vode, jer nemam vremena, a prinos vs ulozeno vrijeme i zivci nisu vrijedni. vise dobijem od dionica. iako bih zelio i to probat, ali previse posla i rada za malo veci prinos nego sto sada dobijem od dugorocnog najma (gdje placam dobit od 10%)
pa dobro si i rekao, postat ce se bavit malim iznajmljivaljem neisplativo, i kapital ce otici drugdje, jednim dijelom i u burzu a ostati ce veliki hoteli gdje ce se kapital odlijevat iz hrvatske, i to je problem.
zelis reci da ciscenje apartmana je isto posla kao i kada ja kliknem jedan dugmic da kupim dionicu?
Samo ostavljam jednu kratku pricu iz dana prije Interneta i vremena kad si sa 2$ dnevno mogao bogato zivjeti u New Yorku.
Henry Ford once balked at paying $10,000 to General Electric for work done troubleshooting a generator, and asked for an itemized bill. The engineer who performed the work, Charles Steinmetz, sent this: "Making chalk mark on generator, $1. Knowing where to make mark, $9,999." Ford paid the bill.
