HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Pomalo, bit će. Ove godine rast cijene od odprilike 50%, dogodine bi mogli opet toliko s obzirom na značajan prostor za rast dividende.

    A vidiš i da NLB ispipava tržište i najavljuje ulazak u naše krajeve. Sigurno to neće biti otvaranjem poslovnica jednu po jednu. Krenuti će u akvizicije, samo moramo vidjeti koja banka im je meta.

    Mislim da to sasvim sigurno neće biti HPB. Niti vidim da će politika HPB prepustiti slovensko-srpsko-balkanskoj banci. S obzirom na to, rekao bih da će NLB gledati na RBA (koji se želi riješiti SEE i manjih tžrišta) i slično.

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Quote from Junius
    Quote from harpun

    Sve će biti dobro

    https://www.poslovni.hr/hrvatska/marko…flacije-4418109

    Usto, nismo imali odljev za vrijeme upisa trezorskih zapisa, nego rast.

    Znaci sve u svemu ispada da i im je ovaj potez od 3% kamata za sada bio dobar potez, ako u kontekst uzmemo i ovo dogadjanje s trezorcima i mogucim buducim izdanjima

    Negativna strana kako je izgledalo na prvu je bio gubitak zarade s obzirom na kamate centralne banke, medjutim taj gubitak se djelomicno anulirao rastom depozita zbog potraznje, pozitivnim utjecajem na smanjenje depozita koji je mogao ici u trezorce, te pozitivnim smanjem rizika odljeva depozita zbog ugovorene rocnosti depozita s cime se smanjuje buduci odljev u slucaju novih izdanja te na isti nacin smanuje se rizik naglih odljeva depozita nego u slucaju kada se radi o a vista depozitima u bilo kojim drugim slucajevima-razlozima, dodatni rizik moze jedino bit smanjenje kamata centralnih banaka sad koliko je to moguce i u kojoj mjeri je stvar osobne procijene, ali zasigurno ce ovo sve utjecat i na odredjeni postotak rasta kamata na kredite u naredno periodu sta ce isto biti dodatni prihod.

    Quote from StatusQuo

    ali zasigurno ce ovo sve utjecat i na odredjeni postotak rasta kamata na kredite u naredno periodu sta ce isto biti dodatni prihod.

    Kad smo kod kamata, sada znamo kolike će biti kamate (varijabilni dio) od 01.01.2024( 6M EURIBOR)

    11/20/20234.058 %


    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Imamo rast 6M EURIBOR-a od 0,371%, što znači da od NG novi krediti poskupljuju taj iznos, kao i oni već uzeti uz 6M EURIBOR.


    Sad čekamo podatke za NRS tj. koliko je ona rasla.

    Bankama u Hrvatskoj jako skočila dobit, pogledajte kojoj najviše
    www.poslovni.hr

    "Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 65,5 milijuna eura, što je za 48,7 milijuna eura ili čak 290,4 posto više nego u prvih devet mjeseci ove godine. No, taj je rast posljedica i pripajanja Nove hrvatske banke početkom srpnja. Tako su iz HPB-a i u devetomjesečnom financijskom izvješću naveli kako su ostvarili neto dobit 65,5 milijuna eura, što je gotovo četverostruko više u odnosu na isto razdoblje lani, uz rekordnu profitabilnost i razinu imovine, čemu je pridonio i završetak pripajanja Nove hrvatske banke."

    Gospon Badurina kaže: U posljednjem kvartalu 2023. ‘Super Štednja’ je donijela gotovo pola milijarde eura novog novčanog toka u banku, od ukupno nešto više od 800 milijuna eura koliko je dosad ugovoreno ovog štednog proizvoda

    -----------------------------------------------------------------------------------------------------

    Bez Super štednje, HPB drži 300 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama 0.6%.

    Neto kamatni prihod banke na ovom novcu je na godišnjoj razini 10 milijuna eura.

    -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Sa Super štednjom banka drži 800 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama od 3%.

    Neto godišnji kamatni prihod banke na ovih 800 milijuna eura je 8 milijuna eura.


    Ako gledamo učinak Super Štednje na 4Q23 i 1Q24 onda će banka imati kvartalno 5 milijuna eura više kamatnog prihoda, dok će se kamatni rashod za oročenu štednju pripisivati štedišama(i postati trošak za banku) najranije tek u 4Q24.

    Quote from Junius

    Malo samo čačkao po domaćim obveznicama i naišao na jednu lijepu vijest, a tiče se HPB-a.

    Radi se o domaćoj obveznici H23BA, koja dospijeva 27.11.2023, i koja ostvaruju kamatu od mizernih 1,75%.

    U toj obveznici HPB vlastitog kapitala ima 3,49% iliti 52,25 milijuna €. E sad ovaj novca će ili odmah parkirati u HNB-u pri kamati od 4% ili će opet uložit u državni dug pri kamatu 3.5-4%.


    Kako bilo ovih 52 milijuna eura će donositi banci već ZA TRI TJEDNA umjesto 1,75%, 3.5 do 4% kamatnog prihoda.

    Još malo dobrih vijesti (kako sam i pretpostavio prije koji tjedan), već sam pisao o ovoj gore obveznici koja dospijeva 27.11 i koja je ostvarivala za HPB mizernih 1,75% kamate na 52 milijuna uloženih €.

    Evo izgleda da je HPB poprilično uložila u novu obveznicu H33BA i to brutalnih 108 milijuna eura pri kamati od 3,75%. Prva uplata kamate će biti za 6 mjeseci točnije u 2Q24.

    Izvrsno.:thumbup:

    Nisam popratio zasto bi knjigovodstveni trosak nastao tek u 4Q24 ako se rashodi i prihodi moraju priznavat vremenski razgraniceno, trosak po CF da ali po RDIG bi se trebao knjizit ?

    Kamatni trošak (prijepis kamate) za banku pri oročenom depozitu nastaje na datum kada je naveden u ugovoru o depozitu, a za depozite oročene na godinu i više to je u pravili nakon 12 mjeseci, te za depozite oročene na manje od godine na dan isteka depozita.

    Poneke banke tipa Erste pripisuju kamatu jedanput mjesečno na svoju oročenu štednju.

    Ovo je što ste tiče kamatnih prihoda, a ovo što se tiče rashoda:

    Depoziti pri HNB-u se gledaju kao a vista depoziti i prijepis kamate je (vjerojatno) na mjesečnoj bazi.

    P.S. ostavljam mogućnost da griješim. Ali ovo mi govori logika.

    -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Evo pravilnik od jedne banke:

    razdoblje obračuna kamata ugovara se na jedan od sljedećih načina:  na ugovoreni ili na drugi način utvrđeni datum - kamata se obračunava odgovarajućom učestalošću sukladno ugovoru, odnosno na drugi način utvrđene datume:

     kod mjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u mjesecu za prethodno mjesečno obračunsko razdoblje (npr. 16.2. za razdoblje od 16.1. do 16.2.)

     kod tromjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u kvartalu za prethodno tromjesečno obračunsko razdoblje (npr. 15.3. za razdoblje od 15.12. do 15.3.)

     kod šestomjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u polugodištu za prethodno polugodišnje obračunsko razdoblje (npr. 26.8. za razdoblje od 26.2. do 26.8.)

     nekom drugom učestalošću na utvrđeni dan u obračunskom periodu (dvomjesečno, godišnje, jednokratno i slično).

    Da ali to se radi o prijepisu kamate na ugovatelja i obracunu, govorimo o racunovodstvenim standardima kako se nesto biljezi, pitanje je kako se to knjigovodstveno vodi u RDIG, za banke nisam siguran postoji li razlika, ali mislim da ima logike da se vodi kao i za svako drugo poduzece da se prihodi i rashodi moraju vremenski razgraniciti, jer logika mi kaze da ako je trosak nastao recimo na kraju jednogodisnjeg ugovora o depozitu, a ugovor traje godinu dana da se onda vremenski u rdig ta kamata mora razgraniciti jer tereti cijelo razdoblje iako je isplata na kraju, moze se jedino diskontirati taj trosak kroz vremensko razdoblje zbog odredbi ugovora ako netko raskine i gubi opravo na kamatu ali za to se uzima neki postotak diskonta koji je statisticki ocekivan ?

    Mislim da niste u pravu, jer onda bi u bilanci vidjeli uz kamatni prihod i smanjenje tog istog prihoda(za prijevremeno razročene depozite), kao što imamo kod rezervacija i porezne obveze.


    Evo od jedne banke, gdje decidirano kaže kako se kamatni trošak vodi u knjigama banke:


    Kamatni trošak na oročenu štednju obračunava se i evidentira u poslovnim knjigama Banke sukladno obračunskom razdoblju na koje se odnose: posljednji dan u mjesecu za protekli mjesec i po dospijeću (po isteku ugovorenog roka oročenja) i za kratkoročne i dugoročne oročene depozite stanovništva.


    Ukratko, ako ti oročena štednja ističe 11.12.23, banka to vodi u svojim knjigama kao kamatni trošak na dan 31.12.23

    U bilanci nema kamatnog prihoda, samo u RDG-u, ako je nesto diskontirano za nesto onda nema smisla da se knjizi posli ako je vec uracunato prilikom priznavanja


    Al evo pise u izvjescu vezano za kamate

    https://www.hpb.hr/UserDocsImages/Financijska-izvjesca/Godi%C5%A1nje%20izvje%C5%A1%C4%87e%20-%2031.12.2022..pdf?vel=10025520

    Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine


    Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne
    financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer
    vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.
    Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični
    troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od
    naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i
    ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta
    i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod
    od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.
    Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna
    stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:
    (a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imo-
    vinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog priznavanja primjenjuje efektivnu
    kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik;
    (b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne
    gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne gubitke. Za takvu financijsku
    imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak financijske imovine primje-
    njuje efektivnu kamatnu stopu.
    Modifikacija ugovorenih novčanih tokova
    Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi
    način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske
    imovine, Banka i Grupa ponovno obračunavaju bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u
    računu dobiti i gubitka priznaju promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske
    imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih ugo -
    vornih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno
    za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke, po efektivnoj kamatnoj stopi
    usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena
    vrijednost promijenjene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amor-
    tiziraju tijekom preostalog razdoblja promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta
    ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imo-
    vine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o
    otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovini (tzv. POCI). Imovina jedanput klasificirana
    u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek

    Znam da nema kamatnog prihoda u bilanci, već samo u RDG-u. To sam naveo zato, jer tvrdite da se kamatni rashod po oročenom depozitu knjiži postepeno, a ne po dospijeću oročenog depozita.

    Da je tako kako vi tvrdite, onda bi se takve kamate kao obveza vidjele u bilanci(dok se ne isplate na račun vlasnika depozita, a ne vide se), isto kao što se vide rezervacije i porezna obveza. Ovo mi govori logika, jelte.

    Quote from Junius
    Quote from StatusQuo

    U bilanci nema kamatnog prihoda, samo u RDG-u, ako je nesto diskontirano za nesto onda nema smisla da se knjizi posli ako je vec uracunato prilikom priznavanja

    Znam da nema kamatnog prihoda u bilanci, već samo u RDG-u. To sam naveo zato, jer tvrdite da se kamatni rashod po oročenom depozitu knjiži postepeno, a ne po dospijeću oročenog depozita.

    Da je tako kako vi tvrdite, onda bi se takve kamate kao obveza vidjele u bilanci(dok se ne isplate na račun vlasnika depozita, a ne vide se), isto kao što se vide rezervacije i porezna obveza. Ovo mi govori logika, jelte.

    Jesi procitao sta pise ovdje gore, mozda jos bolje sta pise tocno u bilanci na poziciji 52 ?

    Quote from StatusQuo

    Jesi procitao sta pise ovdje gore, mozda jos bolje sta pise tocno u bilanci na poziciji 52 ?

    Što da pročitam??? Pozicija 52 nema veze sa nedospjelim kamatama, tzv. ostale obvezu su ovo:

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Obveze po nedospjelim kamate su 21M kuna na kraju pošle godine, a te nedospjele kamate su moguće jedino kod višegodišnjih oročenja, kad se pripiše kamata nakon 12 mjeseci od početnog dana oročenja ili na kraju kalendarske godine( ovisno od banke), te ta ista nedospjela kamata postane dospjela nakon isteka oročenja od npr. dvije ili 3 godine.

    I baš se lijepo ovo vidi na donjoj slici, gdje se jasno vidi da su nedospjele kamate isključivo od ex Sberbank, koja je nudila za tadašnje uvijete primamljiva kunska oročenja na 2 do 3 godine, gdje je kamata bila između 1-2%(i otud te kamate), pripis u prvoj ili drugoj godini oročenja, a kamata nije dospjela, jer oročenje nije isteklo.

    Sve sam lijepo objasnio u prethodnim postovima, koga zanima neka pročita.


    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Eto sam si nasao kako si u postu prije rekao da bi onda trebala biti obveza po nedospjelim kamatama u bilanci ako se knjizi postepeno, a placa po dospjecu znaci postoji ta stavka ipak ali ni to sad ne odgovara nego se mora neka metologija izmislit da to opravda zasto ima obveza za nedospjele kamate, jer ne bi trebala biti da se kamata knjizi kroz prihod onda kad se placa po dospjecu po tvojoj racunici to si sam zakljucio da je logicno, izmisljas metologiju, a pise ti gore povise koja je metodologija.


    Ne citas sta sam gore citirao iz dokumenta kako se priznaje prihod i rashod kamata, pozicija 52 iz excel dokumenta ne iz pdf-a jasno kaze kao i ovaj gore dio koji sam linkao s tim da je jasno vidljivo iz excel dokumenta da su depoziti "Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku" Sta znaci da se u bilanci mjeri bruto vrijednost obveza, a kamate se amortiziraju tokom vremenskog perioda trajanja do vrijednosti neto obveza i zato imas nedospjele obveze jer si proknjizio prihod ili rashod od kamata po amortiziranom trosku primjenom efektivne kamatne stope tokom referentnog razdoblja. Sve pise ako citas.

    "Iz HPB-a podsjećaju da je Vlada početkom studenoga donijela odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun za 2023., pri čemu je Hrvatska poštanska banka, u kojoj država ima više od 60 posto vlasništva, obvezna uplatiti 30 posto svoje dobiti nakon oporezivanja iz 2022. godine"


    Da li je ovo pošteno prema malim dioničarima da većinski vlasnik najprije odluči sebi isplatiti 30%, a onda svima ostalima podijeli mrvice u iznosu od 2,61 €?

    Mogu li tako raditi i svi ostali koji su u većinskom vlasništvu u drugim DD?