Nekretnine opcenito u HR

  • Pozdrav,


    Volio bi cuti Vase misljenja u svezi nekretnina u HR


    Svi smo svjesni situacije oko korone kao i stanja u drzavi po pitanju prikupljanja kunelica u drzavnu blagajnu.


    Vec duzi period se raspravljalo o uvodenju poreza na nekretnine, a trenutna situacija u drzavi je idealna da se uvede navedeni porez. Cini mi se kako je i E Komisija predlagala isto ali se stalno odgadalo i pokusavalo pronaci tajming i nacin.


    Potres u ZG, slaba nadolazeca turisticka sezona, nezaposlenost ce rasti, turisticke kompanije pune zemljista koje koriste a trenutno se ne naplacuje, koncesije koje ce drzava jos vise morati plasirati na trziste pa i prodavati, kreditno optereceni gradani itd. To su samo od nekih primjera koji su mi brzinom prosli kroz glavu a volio bi cuti misljenje i od Vas.


    LP

  • Indirektan porez na nekretnine vec postoji kroz kominalnu naknadu- moje misljenje.

    Porez na najam se takodjer placa po stopi 12%. Dakle kuzi Novi Stan za najam, drzavi Sam 25% pdva, najamopromac placa kominalnu naknadu a ja Jos porez na najam. Smatram da je I ovo dosta. U vecini gradova postoji prirez Koji je u zg najveci. Svi preoo 4000 neto ga placaju a vecina I'ma preko 4000 place.. netko kom je bas Sila radi za menj...

  • Po meni, porez na nekretnine kako je najavljivan kod nas, bi bio odličan potez; za državu, za građane, za tržište nekretnina.

    Po meni, porez na nekretnine kako je najavljivan kod nas, nikada neće proći iz jednog jednostavnog razloga - vlasnika nekretnina koji bi dobili po džepu.


    A tu su prvenstveno banke s hrpom stanova po Zagrebu i obali koji godinama stoje prazni.

    A teško da nešto u Hrvatskoj može proći, a da banke opali po džepu.

  • Po meni, porez na nekretnine kako je najavljivan kod nas, bi bio odličan potez; za državu, za građane, za tržište nekretnina.

    Po meni, porez na nekretnine kako je najavljivan kod nas, nikada neće proći iz jednog jednostavnog razloga - vlasnika nekretnina koji bi dobili po džepu.


    A tu su prvenstveno banke s hrpom stanova po Zagrebu i obali koji godinama stoje prazni.

    A teško da nešto u Hrvatskoj može proći, a da banke opali po džepu.

    Samo pitanje kako bi taj porez funkcionirao ?

    Netko moze imat nekoliko nekretnina u slavoniji, lici, zagorju i imat vrijednost manju od nekoga tko ima jedan stan u Zg, ili netko moze imat tri stana u Zg a netko jedan stan u Zg ali taj jedan moze bit tri puta skuplji nego necija tri.

    Ako ga uvedu onda bi najpostenije bilo po vrijednosti svih nekretnina, stanova, kuca , zemlja....

  • Pa naravno, mora se napraviti izračun vrijednosti i prema tome obračunavati.

    Postoje neke norme i jasno je da nije isto ima li netko stan viška u Brodu, Zagrebu ili Zadru.


    Iskreno, čak ne bih ni obračunavao porez na stanove koji se iznajmljuju, jer se na njih (ako je sve po zakonu) već plaća porez na dohodak, bitno je da su legalno na tržištu. Tako da bih porez udarao samo na one nekretnine koje stoje prazne ili se ilegalno rentaju.

  • ma taj porez na nekretnine je čisti politički populizam koji je u praksi neprovediv.

    primjera imate koliko hoćete.

    u nekim malim sredinama jednostavno nema nikakvih nekretninskih transakcija po kojima bi porezna uprava mogla taj porez razrezati po nekoj realnoj tržišnoj cijeni, jer ista ne postoji.

    pa npr. za nekretninu u Trogirskoj zagori, gdje bog svoga nema, razrežu Vam porez kao da ste istu kupili u samom centru grada.

    a ako bi vještak za građevinu išao to procjenjivati po cijeni uloženog materijala i trenutnom stanju nekretnine to isto ne bi bila realna tržišna cijena ako ni po toj cijeni kupca nema.

    u Iloku se ljudi ne prihvaćaju nasljedstva pa te kuće onda ostanu gradu/općini koja to poslije nekome proda za 1kn i još mu daje bespovratno dio sredstava za uređenje, samo da se tu naseli.

    jedini porez na nekretnine koji bi se trebao uvesti je porez na nekretnine koje nisu privedene namjeni (ruševine, nedovršene zgrade, neobrađeno poljoprivredno zemljište) kako bi se ljude prisililo da o svojim nekretninama vode brigu i kako bi se spriječila bjesomučna betonizacija svega.

    a ove priče sa nekretninama banaka.

    pa da svi navalimo dignuti štednju, ostala bi im rupa na jednoj strani bilance koju bi trebali popuniti, a jedan od načina je prodaja imovine.

    samo kod nas ekipa krca novac na banke iako su kamate 0%, a onda se čude što im banka hoće stan prodati po balonskim cijenama.

    kad prestanete krcati novac na bankovne račune, oni će biti prisiljeni prodavati nekretnine u svom vlasništvu.

    i eto Vam korekcije tržišta.

    Pretpostavka je majka svih za*eba - Few understand this

  • da, ali u zagori ili slavoniji ljudi nemaju po pet nekretnina koje se ne koriste, a cilj je takve oporezovati, a ne one u kojima se živi.

    kolega, nitko nema na sebi 5 nekretnina (osim banaka).

    ako mislite na fizičke osobe, to se isprebacuje na ženu, djecu, itd., ili se otvori nekoliko firmi pa se te nekretnine stave na njih.

    pitajte Bandića i kumove kako se to radi, oni iz toga mogu doktorat napisati.

    po meni jedino može proći varijanta A: porez na nekretnine koje nisu privedene namjeni (ruševine, nedovršene zgrade, neobrađeno poljoprivredno zemljište).

    ili varijanta B: dignuti štednju s banaka, pa da oni prodaju nekretnine u svom vlasništvu, kako bi iznivelirali bilancu, što uopće i ne bi bilo loše, jer bi se onda prisilili plasirati kredite u gospodarstvo, a ne u beton.

    Pretpostavka je majka svih za*eba - Few understand this

  • da, ali u zagori ili slavoniji ljudi nemaju po pet nekretnina koje se ne koriste, a cilj je takve oporezovati, a ne one u kojima se živi.

    Ma imaju, znam neke ljude koji su porjeklom iz takvih krajeva, pa su kupili stan u Zg , ali su u nasljedstvu od svojih i zeninih nasljedili neka zemljista , stare kuce , stale, kaj ja znam , prodat kako je cini mi se st brajo napisao nemaju kome, jer se ljudi masovno iseljavaju iz takvih krajeva, samo imaju trosak kakvog takvog odrzavanja. Sretni su ako im netko od onih koji su ostali hoce obradjivat zemlju i kosit travu da ne nastane sikara. A da iz zg idu 300 kilometara dalje pokosit travu , ne znam.

    Ocigledno nije tako jednostavno . Ja prvi da mi netko hoce prodat kucu u slavoniji u nekom selu za 100 eura, pitao bi se pa kaj ce mi ta kuca .

    Mozda ce na kraju drzava otkupljivat takve kuce i naseljavat izbjeglice iz arapskih i drugih zemalja sta me nebi zacudilo, nista se vise ne prica o kvotama koje su za svaku clanicu eu donesene .

    Zahebano jednostavno .

  • Prva opcija mi je posebno interesantna i mislim da ako poreza bude da će ići u tom smjeru.


    Protiv takvog poreza nemam ništa protiv. Mislim da bi mnogi internetski nomadi (kojih je zbog korone sve više) volili živjeti u nekom manjem kraju bez mnogo stresa i buke. Na kraju krajeva; svatko od nas prije ili kasnije poželi izaći iz vreve "metropole". Na ovaj način bi se dosta toga u takim sredinama stavilo na prodaju i baš po povoljnim cjenama.

    Ovdje sam dosta subjektivan, ali mene bi tako nešto stvarno razveselilo.

  • Prva opcija mi je posebno interesantna i mislim da ako poreza bude da će ići u tom smjeru.


    Protiv takvog poreza nemam ništa protiv. Mislim da bi mnogi internetski nomadi (kojih je zbog korone sve više) volili živjeti u nekom manjem kraju bez mnogo stresa i buke. Na kraju krajeva; svatko od nas prije ili kasnije poželi izaći iz vreve "metropole". Na ovaj način bi se dosta toga u takim sredinama stavilo na prodaju i baš po povoljnim cjenama.

    Ovdje sam dosta subjektivan, ali mene bi tako nešto stvarno razveselilo.

    ma naši ne razumiju da tim ljudima treba samo dovesti kvalitetnu infrastrukturu da imaju brzi internet i to je to.

    neko je vrijeme je baš bio trend da se oni u Kaliforniji iz gradova sele u predgrađa i tamo se bave sitnom organskom poljoprivredom za svoj račun kao neki vid razbibrige da malo odmore oči od ekrana.

    cijela Slavonija bi mogla od takvih stvari profitirati, jer bi ti ljudi tamo uplaćivali poreze, doprinose i sve ostalo, a zemlja i sela ne bi ostajala pusta.

    Pretpostavka je majka svih za*eba - Few understand this

  • Poslovne nekretnine ne prodaje njihova lokacija već cash flow koji donose ili ne donose.

    Beograđanka, kao i recimo Vjesnikov neboder u Zagrebu, je prastara zgrada koja ne donosi cash.


    Sama nekretnina kao takva, ne vrijedi baš ništa.

  • Poslovne nekretnine ne prodaje njihova lokacija već cash flow koji donose ili ne donose.

    Beograđanka, kao i recimo Vjesnikov neboder u Zagrebu, je prastara zgrada koja ne donosi cash.


    Sama nekretnina kao takva, ne vrijedi baš ništa.

    Dakako da direktna poveznica ne vrijedi. Ali ono što vrijedi je da i nekretnina može i gubi na vrijednosti. Prastari neboder sa lošom izolacijom je svakako lošiji za život u njemu nego novi neboder sa dobrom izolacijom. Tako da na taj način treba gledati i vrednovati nekretninu. Dok recimo na njuškalu, cijena stana u zgradi staroj 60 godina je svega 10-15% niža od novogradnje...

  • Njuškalo, odnosno prodavači starogradnje na njemu, su apsolutno nerealni i zbog toga oni ne žele prodati nego prodavati, ali to je priča za sebe...


    Naravno da nekretnina može gubiti na vrijednosti, ako je prazna ili ima loše zakupnike.

    U zadnjih par godina je kod nas realizirano nekoliko transakcija u kojima su prodane velike nekretnine, na odličnim lokacijama, ali za mizerne novce jer nekretnine nisu donosile cash. Isto tako, bilo je ogromnih transakcija za nekretnine na katastrofalnim lokacijama, ali koje su pune odličnih zakupaca...

  • Njuškalo, odnosno prodavači starogradnje na njemu, su apsolutno nerealni i zbog toga oni ne žele prodati nego prodavati, ali to je priča za sebe...


    Naravno da nekretnina može gubiti na vrijednosti, ako je prazna ili ima loše zakupnike.

    U zadnjih par godina je kod nas realizirano nekoliko transakcija u kojima su prodane velike nekretnine, na odličnim lokacijama, ali za mizerne novce jer nekretnine nisu donosile cash. Isto tako, bilo je ogromnih transakcija za nekretnine na katastrofalnim lokacijama, ali koje su pune odličnih zakupaca...

    Čini se da smo govorili identično ali iz različitih uglova:)

  • od nekretnina, jedino što vrijedi su tereni, sve ostalo je perskupa investicija za puno muka a za malo novaca ili ćak i ništa novaca nego samo teret...


    kol. st-brajo, dajte već jednom shvatite -banke NISU najveći vlasnici nekretnina niti to one mogu biti, ne brkati vlasništvo i hipoteku...banke imaju instrumente osiguranja tj. zabilježbe kroz založna prava radi osiguranja tražbine a nekretnina-e se do okončanja ovršnog ili postupka prodaje radi podmirenja tražbine banke vodi isključivo na vlasnika nekretnine za kojiu je digao kredit i/ili ju kao osiguranje dao u zalog

  • Poslovne nekretnine ne prodaje njihova lokacija već cash flow koji donose ili ne donose.

    Beograđanka, kao i recimo Vjesnikov neboder u Zagrebu, je prastara zgrada koja ne donosi cash.


    Sama nekretnina kao takva, ne vrijedi baš ništa.

    Dakako da direktna poveznica ne vrijedi. Ali ono što vrijedi je da i nekretnina može i gubi na vrijednosti. Prastari neboder sa lošom izolacijom je svakako lošiji za život u njemu nego novi neboder sa dobrom izolacijom. Tako da na taj način treba gledati i vrednovati nekretninu. Dok recimo na njuškalu, cijena stana u zgradi staroj 60 godina je svega 10-15% niža od novogradnje...

    Slažem se s ovima, ali i te nove cijene su nerealno visoke.

    U zemlji u kojoj je prosječna plaća cca 6800 kn(frizirana) znači nekih 900€, davati za kvadrat novogradnje 2500-3000 € je suludo.

    Gledam te novogradnje to su sve male parcele na kojima se diglo objekt od 300- 350m2 i 5 stanova.

    Parkirnog mjesta okolo nema, sve nagruvano, zamislite djeliti tako mali objekt s 5 obitelji?

    Sad zamislite da za stan od 60 m2 uzmete 150.000. € kredita što ljudi rade u trenucima kad su kamate povijesno niske, a plaće bi mogle dolje.

    Što u najboljem slučaju ispada 1.500.000 kuna. Rata cca 830€.

    Osobno mislim da je ovo balončina koja mora puknuti.


    Čitam ovo dolje da ne povjeruješ...


    https://www.vecernji.hr/biznis…-pale-oko-4-posto-1429938


    Što se tiče poticaja za APN toliko su dobri uvjeti da Vam ih banka i inače nudi, ali minimalno trebate 15 godina se kamatariti:



    Uvjeti ugovaranja

    OTP banka d.d. nudi različite kamatne stope ovisno o tome jeste li se odlučili za kredit u kunama ili u eurima. Banka tako nudi kamatnu stopu od 2,09 posto za kredite u eurima, a 2,19 posto za one u kunama, za obje varijante kredita fiksnu za prvih sedam godina otplate. Kod kredita u eurima za preostali period otplate kamatna stopa je promjenjiva 2,19 posto (EKS 2,22), dok je kod kunskih kredita po završetku perioda primjene fiksne kamatne stope ona 2,29 posto (EKS 2,32 posto).

    Krediti se u oba slučaja odobravaju na rok otplate od 15 do 30 godina. Ukoliko se odlučite za ugovaranje police osiguranja života nudi vam se posebna pogodnost gdje prve tri mjesečne premije plaća OTP banka d.d., a na policu osiguranja nekretnine klijenti koji ugovore ovaj kredit dobivaju 30 posto popusta. Za kredite u ovoj ponudi OTP banka d.d. ne naplaćuje trošak procjene nekretnine, naknadu za obradu kredita, ni naknadu za prijevremeni povrat kredita, a za iznose kredita preko 100.000 eura nudi financiranje uz istu kamatnu stopu!

    Važno je istaknuti da ukoliko aplicirate za subvencionirani stambeni kredit u suradnji s APN-om, a ne uspijete dobiti subvenciju APN-a nudi vam se odobravanje redovnog stambenog kredita po kamatnim uvjetima za subvencionirane stambene kredite.

  • Ovaj članak je potpuno promašan; koga zanima, Colliers je izbacio zadnje podatke za H1 2020 gdje se može vidjeti i ogromna razlika između traženih i realiziranih cijena, ali i ogroman pad broja transakcija, ponajprije u Zagrebu, uz zadržavanje približno jednakih cijena.


    Nadalje, pravi tsunami tek dolazi kada Vlada kaže STOP svim subvencijama koje trenutno dijele. Realno, mi nismo vidjeli ni 10% krize koja se već osjeti u svijetu na stopi nezaposlenosti. Nije za usporedbu, ali u SADu je broj nezaposlenih s 5 milijuna u veljači, narastao na 36 milijuna u svibnju, odnosno 620% više nezaposlenih. Kod nas je taj broj skočio sa 139 na 158 tisuća u istom periodu, odnosno 13% više. NB: srpanj smo zatvorili na 151k...


    Ono što je također zabrinjavajuće je rast NPL kredita u bankama, poglavito nenamjenskih i minusa po računima. U zadnje dvije i pol godine (do 30.6.2020.), ukupna suma nenamjenskih kredita i minusa po računima je porasla s 50,3 na 59,9 mlrd kuna, odnosno 19%. U istom periodu, količina istih tih kredita, ali nenaplativih, je porasla 31%, s 3 na 3,99 mlrd kuna. To samo znači da sva ona nenormalna potrošnja u zadnje tri godine polako dolazi na naplatu, a sve još bez jakog utjecaja korone.


    Svaki porast NPL kredita i stope nezaposlenosti vodi prema povećanju broja ovršenih, bez iznimke. Što više blokiranih i ovršenih, to manja potražnja za stanovima. Što manja potražnja, to... Pa u normalnim državama to bi vodilo padu cijena, ali zahvaljujući turizmu i APNu, to se kod nas možda i neće dogoditi, iako bi po svoj logici trebalo. Jasno, onaj tko je već bio na ivici bankrota/ovrhe, nije vjerojatno ni razmišljao o kupnji stana, ali sada "neki novi klinci" dolaze na tu ivicu i prijete skokom/kreditom.


    Iskreno, cijene nekretnina su apsurdno previsoke, jednostavno ih ekonomija ne prati. Hoće li to pući ove, iduće ili za pet godina, nemam pojma, ali hoće svakako.