Dalekovod d.d. objavljuje da je 17. kolovoza 2021. godine primio Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu,
broj: P-1296/2021, kojim je obaviješten da su manjinski dioničari društva Davor Sinković, Ivan Tominov,
Ankica Kijajić, Ivan Đumlija, Darijan Grubišić, Mihael Brandvajner, Ivan Žgela, Dujko Grčić, Miroslav
Dedeić, Davor Horgas, Marina Sabljić, Ivica Kaurić, Antun Lojić, Terezija Mitrović, Branko Gladović,
Robert Novak, Marko Čengić i Dragan Marić, protiv Dalekovoda d.d., Zagreb, Marijana Čavića 4,
podnijeli tužbu radi pobijanja svih odluka Glavne Skupštine Dalekovoda d.d. održane 30. lipnja 2021.
godine, te Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: P-1277/2021, kojim je obaviješten da je manjinski
dioničar društva Saša Spasić, protiv Dalekovoda d.d., Zagreb, Marijana Čavića 4, podnio tužbu radi
pobijanja svih odluka Glavne Skupštine Dalekovoda d.d. održane 30. lipnja 2021. godine. Sud još nije
odredio datum za ročište, a informaciju o tome Društvo će objaviti čim je zaprimi.
DLKV (Dalekovod d.d.)
-
-
-
-
Al to ne znači da se dokap neće nastaviti. Oni će to nastaviti pobijati, a dokapitalizatori će nastaviti sa dokapitalizacijom. Zašto? Pa jer je to volja odnosno odluka kvalificirane većine dioničara kojom se nastoji štiti interes društva.
Pravo je pitanje zašto su dioničari glasali tako kako su glasali, al sud se u načelu ne bavi procjenom pojedinih interesa nego zakonitošću donesenih odluka.
-
Pozitivno je to što se pojedinci ne mire samo tako s pljačkom nego ipak pokušavaju "spasiti" svoj uloženi novac. U svakom slučaju pokazuju karakter da su spremni boriti se bez obzira na konačan ishod. Iznenađenja su uvijek moguća kao i u sportu. Nitko se ne bi trebao predavati unaprijed, bez borbe...
-
A što ako prođe? U međuvremenu se izlistaju nove dionice i s njima se počne trgovati - tko će i kako tu uspostaviti prijašnje stanje? Okolnost koju zanemarujete je potencijalna znatna odgovornost uprave u tom slučaju (makar takav slučaj bio malo vjerojatan), odnosno pitanje glasi je li ekipa potencijalno spremna staviti svoju glavu na panj kako bi vjerovnici društva profitirali. Pametnije bi im bilo da pričekaju po mom skromnom mišljenju.
Disclaimer: ne držim DLKV ali pratim situaciju za slučaj da se meni dogodi što se ovdje dogodilo
-
Ne znam što će biti, al ne očekujem ništa posebno. Ustvari očekujem da njihove tužbe budu odbačene i da se odluke upišu u sudski registar i nakon toga provedu kako je bilo planirano. Pa svako malo imaš sličnu situaciju oko dokapa, pa sud to sve gotovo redovito odbaci i ono što je upisano ostavi kao da je uklesano u kamen. Problem bi bio da sud upiše nešto protuzakonito, al obzirom da su akteri dokapitalizacije sami prirpremali "teren" i sudionike za cijeli posao, malo je vjerojatno da su učinili nešto značajno, a protuzakonito, što bi sad priiječilo upis donesenih odluka u sudski registar. Nikada ne smetnite s uma da su odluke donijeli dioničari odnosno kvalificirana većina njih, a ne uprava, NO, vlasnici dugova, prava i slično. To što se "neki drugi dioničari bune" i osporavaju odluke skupštine je njihovo pravo, al to sudu nije prioritet u odlučivanju. Već da su sve odluke donesene sukladno Zakonu i da se nastoji zaštiti interes društva. A očito se dokapom to čini.... u smislu vremenske neograničenosti poslovanja i ostalog.
Očito regulatorni okvir koji štiti interese manjinskih dioničara jest manjkav i nije adekvatan trenutku ni vremenu, ali o tome sud prilikom upisa odluka u registar, neće odlučivati. O tome odlučuju političari odnosno mi sami, birajući ih u parlament. Pa drugi puta kad pojedinici budu tvrdili da oni o ničemu ne odlučuju... na izborima.... i tako to... znamo priču.
-
Usput provjerio sam na e-Predmetu i naravno da je s tužbom podnesen i prijedlog za određivanje privremene mjere, moguće radi sprječavanja dokapa (teško bi bilo odrediti kakva bi druga mjera bila korisna tužiteljima).
Ne pravim se pametan pa ne očekujem ništa od postupaka u kojem nisam vidio nijedan papir.
-
Ne znam što će biti, al ne očekujem ništa posebno. Ustvari očekujem da njihove tužbe budu odbačene i da se odluke upišu u sudski registar i nakon toga provedu kako je bilo planirano. Pa svako malo imaš sličnu situaciju oko dokapa, pa sud to sve gotovo redovito odbaci i ono što je upisano ostavi kao da je uklesano u kamen. Problem bi bio da sud upiše nešto protuzakonito, al obzirom da su akteri dokapitalizacije sami prirpremali "teren" i sudionike za cijeli posao, malo je vjerojatno da su učinili nešto značajno, a protuzakonito, što bi sad priiječilo upis donesenih odluka u sudski registar. Nikada ne smetnite s uma da su odluke donijeli dioničari odnosno kvalificirana većina njih, a ne uprava, NO, vlasnici dugova, prava i slično. To što se "neki drugi dioničari bune" i osporavaju odluke skupštine je njihovo pravo, al to sudu nije prioritet u odlučivanju. Već da su sve odluke donesene sukladno Zakonu i da se nastoji zaštiti interes društva. A očito se dokapom to čini.... u smislu vremenske neograničenosti poslovanja i ostalog.
Očito regulatorni okvir koji štiti interese manjinskih dioničara jest manjkav i nije adekvatan trenutku ni vremenu, ali o tome sud prilikom upisa odluka u registar, neće odlučivati. O tome odlučuju političari odnosno mi sami, birajući ih u parlament. Pa drugi puta kad pojedinici budu tvrdili da oni o ničemu ne odlučuju... na izborima.... i tako to... znamo priču.
Ovo su čista naklapanja i špekulacije.
Ajde navedi parem jednu od ovih "svako malo" gdje je bilo nešto slično?
Zar to što je za to glasala većina a priori znači da je po zakonu?
A i u prijašnjih par postova isto tako si iznosio čiste neosnovane špekulacije.
Ispada kao da je sve riješeno, tužbe će biti odbačene, a ovi koji na sudu brane svoje interese su u stvari jadnici koji nemaju nikakve šanse protiv "velikih"?
Pa dokle više?
-
Ok, evo priznajem iznosio sam čiste neosnovane špekulacije.
Kad završi proces i sud upiše ili ne upiše skupštinske odluke onda ćemo vidjeti kako se sve skupa odigralo i tko je špekulirao, a tko naklapao.
-
nadam se da je također uložena prijava i/ili tužba radi
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju
Članak 246. kz(1) Tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i na taj način pribavi sebi ili drugoj osobi protupravnu imovinsku korist te time ili na drugi način onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzroči štetu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka i. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
-pogotovo stoga jer je konsolidator na gs 30.06. podržao prijedloge smanjenja i povečanja tem kapitala uz isključenje prava prvenstva postoječih dioničara iako je netom prije sporne gs. za račun fgs-a, povečao, odnosno, okrupnio udio fgs-a u konsolidatoru sa 66,6% (100m kn) na 100% (150 m kn) zamjenom udjela sa fortenovom za 33,3% udjela dalmarine za udjele u profitabilnoj tvrtci energija gradec koja osim što ostvaruje dobit, ima i preko 200m kn tužbi za naknadu štete prema toj istoj fortenovi
nadalje, time je sa svojom novom dominantnom pozicijom od 3/4 glasova na gs. samostalno podržao i izglasao smanjenje temeljnog kapitala na gs u omjeru 100/1 sa nominale 10kuna na 10 lipa te spajanje 100 dionica u jednu novu i dokapitalizaciju izdanjem novih dionica čime je pogodovao novim investitorima i lešinarskoj strukturi dok je sve ostale dioničare doveo u zabludu pogotovo one koji su 2015. pristali sa velikim gubitkom u postupku psn pretvarati potraživanja u kapital te svojom odlukom obezvrijedio predmetne dionice i sveo imovinu kako fgs-a kojom upravlja na banalan iznos sa 150m kn na 15m kn, 1% od uloženog tako i svih ostalih manjinskih dioničara i time prouzročio nemjerljivu materijalnu štetu svim dioničarima tvrtke dlkv kao i samom fgs-u kojime upravlja a u kojemu drž. habor ima/o ulog od 75m kn
-
-
prevareni smo svi ali ovi iz prošlog dokapa specijalno. Tu možda postoji neka mala šansa da se pobije odluka.
-
Pozitivno je to što se pojedinci ne mire samo tako s pljačkom nego ipak pokušavaju "spasiti" svoj uloženi novac. U svakom slučaju pokazuju karakter da su spremni boriti se bez obzira na konačan ishod. Iznenađenja su uvijek moguća kao i u sportu. Nitko se ne bi trebao predavati unaprijed, bez borbe...
Da su pojednici pokušavali spasiti svoj kapital onda ne bi špekulirali na dokap i preuzimanje. Tim više jer su prethodno višekratno bili upozoreni putem javnih medija i objava iz Predstečajne nagodbe i poslovanja na burzi... ne upitnost vremenske neograničenosti poslovanja. Svi smo pametni i sve znamo gledajući u retrovizor. Kod ulaganja i općenito u životu treba znati gledati unaprijed i formirati realna i racionalna očekivanja. Ili barem to pokušavati činiti i ne biti u krivu.
Što se tiče pravosudnog "karanja". Sud ne radi na principu... moj gubitak nekome je dobitak i slično. Pogotovo kada su u pitanju poslovni i komericjalni odnosi, ulaganje i zaštita ulagatelja.
-
također, nisam pravnik ali ako se netko razumije...kako je zamjenom udjela fgs-a sa fortenovom u 3-4mj 2021., odnosno udio dalmarine33,3% u konsolidatiru je zamjenjen za energiju gradec,čime je kontrola fgs-a u dionicama dlkv u konsolidatoru povečana sa 10m dionica na 15 m dionica, nije li to posredno stjecanje na koje se primjenjuju odredbe zpdd-a jer je fgs pod upravom konsolidatora tom akcijom stekao kontrolu sa 40,2% na 60,68% udjela u tem. kapitalu dlkv dd ćime je prešao večinski prag od 50%...nije li to možda posredno stjecanje kojime nastaje obveza objave ponude za preuzimanje po najmanje 3mj ponderu cijena na tk prije nastanka obveze isto kao i što je na sl način nastala obveza inspire inv. (koji također upravlja konsolidatorom) na slavonskom zif-u???
-
također, nisam pravnik ali ako se netko razumije...kako je zamjenom udjela fgs-a sa fortenovom u 3-4mj 2021., odnosno udio dalmarine33,3% u konsolidatiru je zamjenjen za energiju gradec,čime je kontrola fgs-a u dionicama dlkv u konsolidatoru povečana sa 10m dionica na 15 m dionica, nije li to posredno stjecanje na koje se primjenjuju odredbe zpdd-a jer je fgs pod upravom konsolidatora tom akcijom stekao kontrolu sa 40,2% na 60,68% udjela u tem. kapitalu dlkv dd ćime je prešao večinski prag od 50%...nije li to možda posredno stjecanje kojime nastaje obveza objave ponude za preuzimanje po najmanje 3mj ponderu cijena na tk prije nastanka obveze isto kao i što je na sl način nastala obveza inspire inv. (koji također upravlja konsolidatorom) na slavonskom zif-u???
I da jest, mislim da se javna ponuda odnosi na situaciju preuzimanja kontrole, a kontrola je odavno stečena. Dodatno stjecanje odnosno prelaženje nekog drugog praga nije uvjet za "novu" javnu ponudu. To je tako nekada bilo prema "starom" ZPDD, al više nije. 50% nikad nije bio kvalifikacijski prag za to, nego 25%, pa tek onda 75%, ako me sjećanje ne vara.
-
da li je baš tako jednostavno...i sam si pisao da je konsolidator pod izv. upravom po zakonu o sistemski važnim tvrtkama koji se još uvjek primjenjuje na su/vlasništvo 25%+ bivšeg agrokora tj. fortenove...ako je konsolidator bio pod izvanrednom upravom zbog 33,3% udjela agrokorove dalmarine, nije li onda predmetnom transakcijom zamjene udjela i izlaskom dalmarine iz suvlasništva kontrolu nad konsolidatorom te posredno i nad dlkv stekao upravo fgs u ime kojega je novoselac podržao sporne odluke na gs
-
Pa fond je već imao kontrolu, a na sistemski važne kompanije i povezana društva se zakon o PJDD ne primjenjuje.
GLAVA VI. NAMIRENJE VJEROVNIKA NAGODBOM
POGLAVLJE 1. NAGODBA
Nagodba između dužnika i vjerovnika
Članak 43.
(1) U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom.
(2) Rok od 12 mjeseci iz stavka 1. ovoga članka sud će produljiti za daljnja tri mjeseca na zahtjev izvanrednog povjerenika. Rok od tri mjeseca računa se od isteka roka od 12 mjeseci.
(3) Izvanredni povjerenik predlaže vjerovničkom vijeću i vjerovnicima nagodbu ako procijeni da je reguliranje odnosa vjerovnika i dužnika nagodbom svrsishodno uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja.
(4) U ime vjerovnika u izradi nagodbe sudjeluje vjerovničko vijeće.
(5) Nagodbom se, među ostalim, može:
– prenijeti dio ili sva imovina dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru
– ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika
– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba
– prodati sva imovina ili dio imovine dužnika, raspodijeliti sva imovina ili dio imovine dužnika između vjerovnika
– smanjiti ili odgoditi isplata obveza dužnika
– obveze dužnika pretvoriti u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital novoosnovanih društava
– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika
– urediti odgovornost dužnika nakon nagodbe.
(6) U postupku izvanredne uprave koji se provodi nad dužnikom te povezanim i ovisnim društvima podnijet će se jedinstven prijedlog nagodbe.
(7) Nakon usuglašavanja teksta nagodbe između izvanrednog povjerenika i vjerovničkog vijeća izvanredni povjerenik dostavlja prijedlog nagodbe svim vjerovnicima putem objave na e-Oglasnoj ploči suda.
(8) Protekom tri dana od objave prijedloga nagodbe na e-Oglasnoj ploči suda smatrat će se da je prijedlog nagodbe uredno dostavljen svim vjerovnicima.
(9) Vjerovnici glasuju na ročištu koje zakazuje sud u roku ne kraćem od pet i ne dužem od 15 dana od dana kada sud zaprimi obavijest izvanrednog povjerenika i vjerovničkog vijeća da su suglasni oko sadržaja nagodbe koja će biti predložena vjerovnicima.
(10) Sud na prijedlog izvanrednog povjerenika utvrđuje popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju na ročištu.
(11) Radi provedbe ročišta određenog stavkom 9. ovoga članka, smatra se da pravo glasa imaju svi vjerovnici čije su tražbine utvrđene.
(12) Pravo glasa nemaju povezane osobe nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave.
(13) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na ročištu za glasovanje o nagodbi izvanredni povjerenik i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje sud na ročištu rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.
(14) Nagodba se smatra prihvaćenom ako je za nju glasovala većina svih vjerovnika i ako je u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu veći od zbroja tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja nagodbe. Iznimno, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako ukupni zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu iznosi najmanje dvije trećine od ukupnih tražbina.
(15) Nagodbu koja je prihvaćena od strane vjerovnika sud će potvrditi rješenjem o potvrdi nagodbe. Takvo rješenje ima snagu ovršne isprave.
(16) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe:
1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju nagodbe i postupanju prilikom njezine izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika, osim ako se ti nedostatci mogu otkloniti ili
2. ako je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način.
(17) Nagodba ili sažetak njezinog bitnog sadržaja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Podatak o sklapanju nagodbe upisat će se u sudski registar u kojem je dužnik upisan.
(18) Nagodba ima pravni učinak od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe prema svim vjerovnicima pa i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove osporene tražbine se naknadno utvrde.
(19) Ako je određeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu, smatrat će se da su u nagodbi sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku. Navedeno na odgovarajući način vrijedi i za nagodbom obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. U slučaju da je za provedbu nagodbe potrebno donošenje odluka bilo koje treće osobe ili tijela, uključujući, ali ne i ograničeno na članove i/ili dioničare dužnika i povezanih i ovisnih društava, prihvaćena nagodba će na odgovarajući način zamijeniti takve odluke i predstavljati valjani pravni temelj za provedbu potrebnih promjena pri nadležnim tijelima, registrima, javnim knjigama, upisnicima i očevidnicima.
(20) Stjecatelji dionica dužnika i/ili njegovih ovisnih i povezanih društava koje sukladno nagodbi stječu neposredno ili posredno nisu obvezni objaviti ponudu za preuzimanje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava.
(21) Na odnose koji nisu regulirani odredbama ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o stečajnom planu.
(22) U postupanju koje bi eventualno sadržavalo davanje državne potpore primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje područje državnih potpora i s tim povezana pravila o državnim potporama uvažavajući činjenicu funkcije i uloge Europske komisije koja je nadnacionalno tijelo u području državnih potpora.
-
Svi se žale na stanje u hrvatskom pravosuđu, a onda kada se zapravo ukaže prilika za nekim konkretnim landmark caseom kojim bi se dala određena sigurnost ulagačima kako trenutnim tako i potencijalnim (kao potencijalno ovdje) , onda se mijenja film u "di ćeš protiv velikih samo gubiš vrijeme i novce". Neovisno o ishodu te priče zar nije pozitivno za svih na ovoj burzi da se "mali" počnu zauzimati za svoje interese pravnim putem?
-
Gledajući unazad jasno je da je sve isplanirano puno ranije uz široki konsenzus političke, poslovne i fondovske zajednice.
Samo će najmanji FGS biti ugašen u rokuwww.poslovni.hr"Neslužbeno, u razgovorima o konzorciju za Dalekovod navodno sudjeluju Končar, mirovinski fondovi i još jedna velika domaća kompanija."
Pazite, ovo je članak još iz siječnja.
Čak je u tu svrhu i pridužen životni vijek fgs-ova. Doduše, nije bilo spomena o modelu kojim bi se sve to izvelo pa je očito krivim tumačenjem došlo do povećanja očekivanja kod većine umjesto obrnuto.
Inače moje je skromno mišljenje da ovakva ekstremna nulovanja malih dioničara trebalo regulirati i definirati minimalan postotak vlasništva do kojih mogu ići jer su već postali praksa koja dodatno urušava ionako već urušeno tržište kapitala. To je Dalićkin model iz lex Agrokora koji je onda premijerno primijenjen na Petrokemiji, zatim neuspješno u Đuri gdje je stvar spasio Bakić i sad u Dalekovodu. Zanimljivo da se u sva četiri slučaja pojavljuje isti predator a nije teško pogoditi o kome je riječ. Da je u onom članku iz poslovnog odmah navedeno o kome se radi vjerojatno bi svi odmah bježali iz dionice.
-
Pozitivno je to što se pojedinci ne mire samo tako s pljačkom nego ipak pokušavaju "spasiti" svoj uloženi novac. U svakom slučaju pokazuju karakter da su spremni boriti se bez obzira na konačan ishod. Iznenađenja su uvijek moguća kao i u sportu. Nitko se ne bi trebao predavati unaprijed, bez borbe...
Da su pojednici pokušavali spasiti svoj kapital onda ne bi špekulirali na dokap i preuzimanje. Tim više jer su prethodno višekratno bili upozoreni putem javnih medija i objava iz Predstečajne nagodbe i poslovanja na burzi... ne upitnost vremenske neograničenosti poslovanja. Svi smo pametni i sve znamo gledajući u retrovizor. Kod ulaganja i općenito u životu treba znati gledati unaprijed i formirati realna i racionalna očekivanja. Ili barem to pokušavati činiti i ne biti u krivu.
Što se tiče pravosudnog "karanja". Sud ne radi na principu... moj gubitak nekome je dobitak i slično. Pogotovo kada su u pitanju poslovni i komericjalni odnosi, ulaganje i zaštita ulagatelja.
Ako je tebi normalno napraviti dokapitatlizaciju da pri tom izbacis postojece dionicare iz vlasnistva i sudjelovanja u dokapitalizaciji sa minimalnim pragom nauštrb trece strane koja nema nikakvog udjela u kompaniji.... onda nemamo o čemu dalje pričati.
-
Svi se žale na stanje u hrvatskom pravosuđu, a onda kada se zapravo ukaže prilika za nekim konkretnim landmark caseom kojim bi se dala određena sigurnost ulagačima kako trenutnim tako i potencijalnim (kao potencijalno ovdje) , onda se mijenja film u "di ćeš protiv velikih samo gubiš vrijeme i novce". Neovisno o ishodu te priče zar nije pozitivno za svih na ovoj burzi da se "mali" počnu zauzimati za svoje interese pravnim putem?
Apsolutno podržavam. Neće nam (mali dioničari) biti bolje dok ne shvatimo da ipak imamo neku moć promjene i dok se ne borimo za svoja prava. Neće uvijek biti pozitivno, no treba se boriti. Čestitke kolegama koji su podnijeli tužbu.
-
-