Posts by mitkko

Quote from BudFox

Quote from Junak

Kolega, nije istina sto pricate. Projekcija kolega sa foruma je bila 22.5 mil kuna - prosjecna. Realnos je upola manja, nazalost.

A ovo sto pricate da su ljudi placali dionicu i puno vise, pa da, jesu, ali od tada se jako puno stvari promijenilo, od korone i najnizih vozarina (ne zaboravite samo sell and lease back na koliko ono brodova? ), da ne pricamo o ne placanju komunalija itd.... tako da.... da.

Kolega, nema smisla pisati istinu. Samo te ekipa napada bez razloga.

Evo mitkko mi nije odgovorio ni na pitanje o bareboat charter party, jer

pretpostavljam ne želi slušati kritike (NE moje, već od svih ostalih, na što se već žalio ako prelistate unazad)

i dobivati dislajkove kao ja (nije da me to nešto dira ). Mitkko mi je inače super lik i prošli četvrtak

smo pili pivu i visili na forumu i zezali se do 2 ujutro.

Znači bareboat charter brodovi(2 komada) su prodani (ali baš prodani prije 4-5 godina, ne leasing) i sada su u najmu od vlasnika, za što se plaća godišnja najamnina, a AP upravlja tim brodovima.

Ne da mi se više pisati, vidim da nema smisla, pa nastavite svoj party na brodu - dok traje.

Display More

Danas mi je bila guzva na poslu pa ne pratim forum. Odgovor na tvoje pitanje ti je vec navedeno u tom mojem postu. To su brodovi u najmu - pogledaj definiciju bareboat chartera - a prema MSFI 16 se ti najmovi vode pod imovinom u vrijednosti najma. Sve ti pise u tekstu mog posta i u fusnoti tablice, a uostalom, sve to pise i u revizorskom izvjescu.

Quote from BudFox

Mitkko, ako ja dobro shvaćam ovo gore, to znači da i sa povećanjem vrijednosti brodova oni i dalje tržišno vrijede cca 170 milijuna kuna manje nego ih ATPL vodi u kjnigama?

Vrijede 80m manje. Uprava obrazlaze da je od buducih novcanih tokova (buduca zarada tih brodova) ta vrijednost nadoknadiva. Radi se o istoj stvari koju sam racunao na temi JDPL pa su me tamo ismijavali.

Evo mojeg viđenja.

Vidjeli ste na temi JDPL da radim tablice gdje procjenjujem vrijednost brodova. Radim to i za ATPL ali nisam objavljivao jer bih pobrao salve kritika. Sada kada je objavljeno revizorsko izvješće, možemo konkretno komentirati.

Prilažem dvije tablice - u prvoj tablici su vrijednosti brodova prema prosječnim vrijednostima brodova iz tablice Cleavesa na dan 30.11.2020. i usporedba sa vrijednosti brodova prema procjeni procjenitelja iz revizorskog izvješća na taj isti dan. Može se primijetiti da je procjena temeljem podataka Cleavesa veća za cca 5% od procjene procjenitelja, što mi zapravo govori da se procjena Cleavesa dovoljno dobra i možemo ju uzeti kao orijentir u budućim projekcijama.

Onda sam u drugoj tablici opet ažurirao podatke sa podacima od Cleavesa od 26.04.2021. Te dobivene vrijednosti sam također reducirao za 5% da budu usporedive sa prošlom godinom i bliže stvarnoj vrijednosti, sve kako se pokazalo za vrijednost u 2020. Može se vidjeti veliko povećanje vrijednosti, 146m kn, iako je knjigovodstvena vrijednost i dalje veća od tržišne za 80m kn.

U obje tablice sam vrijednost za ove brodove koji su u bareboat charteru uzeo ukupnu vrijednost od 18,5m USD jer je tolika vrijednost njihovog najma prema podacima iz FI, a prema MSFI 16 se ti brodovi tako knjiže u imovini.

Mnogi ovdje još uvijek ne razumiju što je NAV, to nije samo tržišna vrijednost brodova. Pogledajte šta piše u revizorskom izvješću.

Quote from Flight

Ma prouči slučaj Kraš. Znam da nije usporedivo vis a vis branše, no to je ogledni primjer (dogovora ispod stola) kako napraviti dokap potreban za ovladavanje kontrolom i kasnijim preuzimanje firme. Zanemari kasniju Šaranovićevu ponudu.

Ako predstavnik države podrži takav model privatizacije, bit će kako je on glasao i odlučio.

Nisam pratio Kras pogledat cu.

Quote from Flight

Ma jesu Mittko, al tamo je ekipa u NO i Upravi Bože me sačuvaj uz patronat Države.

Pa dokapitalizacija će sigurno ići po nominali (odnosno procjeni koja će biti blizu te vrijednosti) ako je ima, al onda vjerojatno pro-rata. Ja ti ne vjerujem u perspektivu Jadroplova u ovom izdanju. Naprosto zato što ne vjerujem u oporavak vozarina nit sektora, kakvom smo svjedočili prije 15-tak godina. Mogli bi sad nadugo i naširoko, kako, zašto i gdje, al ne mislim da je trenutno bulk brodarstvo postavljeno za to.

Znam da se ti baviš argumentima, al ja imam i neka iskustva s tim likovima, tako da znam o čemu pišem. Dokap čak i ne bi bio loša stvar kada bi taj neki novi vlasnik bio player iz branše, al opet JDPL je toliko malen da bi ga utopili u neki veći 'vehicle'.

Slazem se, pro-rata jedino ima smisla, pa onda i nije bitno je li po nominali. A slazem se i da bi bilo najbolje za firmu da se drzava makne i da ju preuzme netko veci iz branse, to bi dionicarima donijelo dodatnu vrijednost.

Quote from harpun

država kao većinski vlasnik i stoji iza svih ovih prijedloga, zar misliš da uprava radi na svoju ruku

Država se želi riješiti vlasništva a dokapitalizacija je najelegantnije rješenje

Naravno, sve to stoji, ali kazem, okolnosti su se sada bitno promijenile. Vjerujem da ce dokapitalizacija i dalje ici, ali ne po.tim uvjetima kojih smo se svi pribojavali. Jednostavno ne vidim za to opravdanje.

Quote from Flight

Ma sve to stoji, al ak ćeš “sutra” imati 5,6 milijuna dionica mjesto 1,6 milijuna dionica to značajno smanjuje taj potencijal per share, a k tome i mijenja odnose snaga u vlasništvu gdje te taj novi vlasnik može istiskivati kroz dokape. Ne kažem da će to raditi, ali mislim da stoji, sve dok nije jasno da li će ili neće biti dokapa, da je taj potencijal narušen. Onaj tko preuzme ako preuzme kontrolu diktira nove uvjete poslovanja i dioničarstva. A mi za sada ne znamo ni hoće li se dokap dogoditi, a kamoli tko je mogući dokapitalizator?!

Sve stoji, ali ja hoću reći da sa ovakvim vozarinama ta dokapitalizacija u takvom obliku postaje nepotrebna. Ne znam kako bi uprava i nadzorni odbor dioničarima sada u ovakvim tržišnim uvjetima objasnili taj potez, pogotovo ako dokapitalizacija bude išla po nominali čime bi ozbiljno oštetila postojeće dioničare.

Vidi moje viđenje tih stvari:

11.11.2019. - Skupština - daje se ovlast upravi da kroz izdavanje novih dionica i povećanjem temeljnog kapitala provedu dokapitalizaciju

Ciljevi plana restrukturiranja: sanacija gubitaka, restrukturiranje obveza, ulaganje u imovinu

Način postizanja ciljeva: dokapitalizacija ili drugi pogodni načini

Razlozi: sanirati obveze na način da iste budu podnošljive iz aspekta prihoda i dobiti, jer se isto ne može postići dodatnim zaduživanjem

To se događa krajem 2019. godine, tada su uvjeti na tržištu bili takvi da nije bilo realno očekivati neke velike zarade od poslovanja kojima bi se pokrpale rupe i jedina realna mogućnost je bila dokapitalizacija. Kako je nekoliko ranijih pokušaja dokapitalizacije bilo neuspješno, uprava je predložila ovakav modus kako bi jednostavnije došla do strateškog partnera.

Navode da će tražiti najbolju opciju za društvo i voditi računa o interesima društva i njegovih dioničara.

Jako su važne i sljedeće konstatacije - ovo ne znači da će se iz procesa dokapitalizacije isključiti postojeći dioničari, iskljucuje se samo pravo prvenstva.

Pravno uporište ovih odluka pronalaze u Zakonu o trgovačkim društvima, čl. 304, 305, 308. st.4, te čl. 323-327.

Čl. 323, st. 3. je zanimljiv - na svaku odluku uprave suglasnost mora dati i nadzorni odbor. Tako, ako je uprava i mislila nekako oštetiti društvo muljanjem u svoju privatnu korist, odgovornost nije samo na upravi (koja broji dva člana), već će se na odgovornost u tom slučaju prozivati i nadzorni odbor (još 5 ljudi). Ako su jedan ili dva čovjeka korumpirani i spremni riskirati zatvor u slučaju donošenja štetne odluke po društvo, njih sedam će se već teže upustiti u to.

Quote

Članak 323.

(3) Nominalni iznos odobrenoga kapitala ne može preći polovinu nominalnog iznosa temeljnoga kapitala u vrijeme davanja ovlasti. Uprava može izdati nove dionice samo uz suglasnost nadzornog odbora. Na odgovarajući način primjenjuje se članak 304. stavak 1. rečenica 5. ovoga Zakona.

Zanimljivi su čl. 305 i čl.326 - moguće je dionice izdati i za uloge u stvarima ili pravima. Skeptik u meni govori da je cijela ova ideja dokapitalizacije išla u smjeru da su kredit onog tajanstvenog američkog fonda namjeravali pretvoriti u vlasništvo, a sve naravno uz dobru privatnu financijsku korist uprave - tako se to kod nas radi. Takve poteze mozes raditi kada je firma u dubiozi, tada te nitko nista puno ne pita, a i sve mozes obrazloziti da radis u interesu firme jer je to valjda jedini izlaz. Inače ne vidim razlog da skrivaju podatak o kojem se to fondu radi.

Quote

Članak 305.

(1) Ako se ulažu stvari i prava (članak 176. stavak 1. i 2.), u odluci o povećanju temeljnoga kapitala društva moraju se navesti predmet ili pravo koje društvo stječe ulaganjem, osoba od koje ih društvo stječe i nominalni iznos dionica koje se stječu takvim ulaganjem. Odluka o tome može se donijeti samo ako su ulaganje stvari i prava te navedena utvrđenja bili izričito i uredno objavljeni, a ako se izdaju dionice bez nominalnog iznosa, samo njihov broj.

Članak 326.

(1) Dionice se mogu izdati za uloge u stvarima ili u pravima samo ako je to predviđeno u ovlasti.

(2) Ako to u ovlasti nije određeno, uprava, odnosno upravni odbor mora utvrditi i navesti u upisnici predmet uloga u stvarima i u pravima, osobu od koje društvo treba da stekne ono što se tako ulaže i nominalni iznos dionica, a kod dionica bez nominalnog iznosa broj koje se stječu takvim ulaganjem. Za odluku koju donosi uprava, potrebna je suglasnost nadzornog odbora.

ZAKLJUČAK:

Danas kada su okolnosti na tržištu bitno bolje, uz perspektivu da samo ove godine ostvare zaradu koja je skoro duplo veća od iznosa koji pokušavaju skupiti kroz dokapitalizaciju. Dokapitalizacija na ovaj naci je predlozena jer nije bilo realno da će se u bližoj budućnosti ostvariti dobit iz redovnog poslovanja kojima bi se pokrpale rupe, a sve postupajući pažnjom dobrog gospodara uz vođenje računa o interesima društva i njegovih dioničara. Uzimajući sve ovo u obzir ne vidim način kako bi sada uprava i nadzorni odbor mogli dioničarima, sindikatu i državi kao većinskom vlasniku objasniti dokapitalizaciju na ovaj predviđeni način, pogotovo ako dokapitalizacija bude išla po nominali čime bi ozbiljno oštetila postojeće dioničare, a prvenstveno drzavu koja je najveci dionicar. Moguće je da će i dalje ići dokapitalizacija, ali ne po nominali, i mogućnost sudjelovanja će imati svi postojeći dioničari. što sam siguran da će svi iskoristiti jer je sada perspektiva firme obećavajuća.

Quote from zlocesti

Izgleda da ide gore

Vidim dvije bullish svjeće, i dvije male svjećice konsolidacije, izgleda da ovo ide gore

Evo jedno drugo misljenje, prenosim. Cijena je trenutno u kriticnoj zoni, pisao sam o tome ranije. Ako netko misli shortati, ovo je dobra zona za to. Ja sam trenutno out, ne stignem pratiti.

Da podijelim s vama par informacija. Sogorica mi je doktorica, radi u Fran Mihaljevicu.

• premali broje testiranja pa brojke ne prikazuju stvarno stanje,
• antigenski testovi i dalje ne ulaze u statistiku pa opet brojke ne prikazuju stvarno stanje,
• doktori vise ne nose one skafandere, vec samo masku, dokazano je da prijenos virusa nije tako lagan kako se mislilo,
• kapaciteti bolnice su popunjeni, nove zarazene salju na Dubravu gdje nemaju bas najbolje uvjete i lijece te priuceni doktori drugih struka,
• doktori zbog manjka kapaciteta salju kuci sve one koji nisu sa najtezim oblikom bolesti, iako ce ti isti vec za nekoliko dana potencijalno razviti teski oblik, a da su ih zadrzali u bolnici vjerojatno bi ih mogli spasiti,
• cjepivo kod osoba koje su vec preboljeli covid bitno povecava broj antitijela, ali i kod jednih i kod drugih nakon 3 mjeseca broj antitijela snazno pada,
• Pfizer zbog ranije navedenoga razmatra uvodjenje i trece doze cjepiva, jos uvijek rade analize ucinka,
• Remdesivir i onaj lijek protiv malarije ne funkcioniraju, vec cak mogu i pogorsati klinicku sliku, vise to ne prepisuju,
• ima sve vise bolesnika sa teskom klinickom slikom,
• uglavnom svi tesko oboljeli i umrli su imali prekomjernu tjelesnu masu,
• Covid ima zanimljivu karakteristiku da bolesnici nisu ni svjesni da im je jako niska zasicenost kisikom (iako bi inace to trebali biti) - ne osjecaju neke teske simptome, a na testirsnju im zasicnost kisikom bude jedna 70 - tu karakteristiku zovu "happy hipoksija"
• stvarno postoji neki paradoks sa pusacima i zastitom od covida - pusaci slabije oboljevaju od covida - jos nije jasno zasto.

Zbog manjka kapaciteta bolnice sve nove bolesnike prebacuju u Dubravu. Tako mi navodi primjer gdje su jednu gospodju koja je imala teske simptome neki dan poslali u Dubravu gdje su joj male sanse da ce prezivjeti - ima malo dijete sa kojim se oprastala, teski prizori - a istovremeno im je bolnica puna starih ljudi koji vec imaju neke druge bolesti, a koji zauzimaju krevete - npr. baka od 90 godina sa cijelim nizom drugih bolesti. Strava.

Malo dobre glazbe dok kuhate rucak

Ove dvije pjesme su nastale nakon prekida ljubavne veze pjevacice i gitarista/pjevaca u tom bendu. Zanimljivo je vidjeti stil, ton i emociju pjesama, ovu prvu je napisala i pjeva zena, ovu drugu napisao i pjeva muskarac.

Quote from tollway

mitkko

kakav je to dobar mali gradski auto star godinu -dvije za 30000 eura?

Haha, ok, mislio sam na nešto tipa Nissan Qashqai - nije baš u kategoriji malog gradskog auta, ali stvari su relativne - ti recimo voziš bmw 5 pa ti je onda taj qashqai "mali". Nešto takvo, sa svom opremom, svim asistencijama, panoramski krov i druge đinđe - moraš razmaziti ženu, a još ti i dijete voza u svom autu pa se onda malo više isprsiš

Quote from ZSEZSE

Quote from mitkko

Haha, samo sam čekao da vidim hoće li me to tko pitati

Vidi logiku.

Prvo, auto je trošak, ne kupujem ga novog, već godišnjaka - jesam milijunaš, ali nisam baš magarac

Drugo, auto uzimam na financijski leasing na 3 godine umjesto operativni, a sa ciljem da nakon što ga cijelog otplatim prodam kao rabljenog - tako dobijem veći ostatak vrijednosti nego da se bahatim sa operativnim leasingom. Npr. dobar auto godinu-dvije star košta 50.000€, taj auto nakon 3 godine vrijedi cca 30.000€. Kada taj trošak od 20.000€ podijeliš na 36 mjeseci koliko ti ga koristiš, ispada da ti je trošak auta oko 550€, ali uzmimo da je i 600€ (trošak leasinga).

Također, drugi auto, ženin, prelazi malo kilometara, to je manji auto za po gradu, vozim više godina, pa je onda mjesečni trošak manji.

Dobar manji gradski auto je recimo oko 30.000€, uz recimo vijek korištenja od 7 godina i ostatak vrijednosti od recimo 10.000€ te taj auto efektivno košta cca 250€.

Dakle, ukupni trošak oba auta je 800€ (6.000 kn) mjesečno, gorivo recimo da košta 2.000 kn, servisi 500 kn/mj (jedan godišnji servis za oba auta cca 6.000 kn), osiguranje (kasko i obvezno cca 20.000 = 1.500 kn/mj) - to je sve ukupno 10.000 kn.

Kužiš?

Display More

Ti si sve isplanirao samo lova fali🤣🤣🤣

Display More

haha, tako nekako, volim da je razanj spreman iako je zec jos u sumi

Quote from StatusQuo

MItkko jel mozemo bi sigurni da ovo sta oni objavljuju prosjecna dnevna vozarina kolika je da se ne radi doslovno o prosjecno dnevnoj vozarini na 1080 dana jel ima di to zabiljezeno pojasnjenje, a ne da se radi prosjecnoj dnevnoj vozarini po operatvnim danima kako si ti uzeo ?

Dali su u FI za Q1 podatak o prosjecno postignutoj vozarini za svoje brodove. Ove prosjeke za 2019. i 2020. g sam ja sam racunao iz poslovnih prihoda.

Quote from ZSEZSE

Quote from mitkko

Je, puno je to novaca, ali ajmo razložiti mjesečne troškove za četveročlanu obitelj i uzmimo u obzir da si bogat, životni standard ti je ipak malo lagodniji, ne paziš baš na svaku kunu pa su i ti redovni troškovi malo veći. Ajmo malo maštati :

• režije (imaš veću kuću, bazen, vrtlar 1x tjedno, spremaćica 2x tjedno...) = 5.000 kn
• hrana (malo bolja klopa, povremeno restorani, malo skuplja vina i ostale zahebancije) = 10.000 kn
• 2 x auto (leasing, servisi, gorivo...) = 10.000 kn
• kuća/stan (amortizacija) = 3.000 kn
• dijete (školarina i slično - odvajaš 2.000 mjesečno x (recimo 10 godina) u neki fond za studij negdje u inozemstvu ili slično, drugi troškovi - 2.000) = 4.000
• putovanja (2 x godišnje nešto, hoteli, avioni, all inclusive = 60.000) = 5.000
• garderoba = 4.000
• nešto sam zaboravio = 5.000
• hirovi (kurve i droga ) = 5.000

Eto, ukupno 51.000 kn i onda to zaokružimo na 60.000 kn mjesečno

PS. Nije da je ovo stil života koji ja osobno priželjkujem, ja sam puno skromniji, ali ajde, pitanje je bilo što se smatra bogatim.

imate milione a sto vozite?Skodu scalu?2 auta za deset?kao u Konzumu?Auti se mjenjaju svake 4 godine valjda?

Haha, samo sam čekao da vidim hoće li me to tko pitati

Vidi logiku.

Prvo, auto je trošak, ne kupujem ga novog, već godišnjaka - jesam milijunaš, ali nisam baš magarac

Drugo, auto uzimam na financijski leasing na 3 godine umjesto operativni, a sa ciljem da nakon što ga cijelog otplatim prodam kao rabljenog - tako dobijem veći ostatak vrijednosti nego da se bahatim sa operativnim leasingom. Npr. dobar auto godinu-dvije star košta 50.000€, taj auto nakon 3 godine vrijedi cca 30.000€. Kada taj trošak od 20.000€ podijeliš na 36 mjeseci koliko ti ga koristiš, ispada da ti je trošak auta oko 550€, ali uzmimo da je i 600€ (trošak leasinga).

Također, drugi auto, ženin, prelazi malo kilometara, to je manji auto za po gradu, vozim više godina, pa je onda mjesečni trošak manji.

Dobar manji gradski auto je recimo oko 30.000€, uz recimo vijek korištenja od 7 godina i ostatak vrijednosti od recimo 10.000€ te taj auto efektivno košta cca 250€.

Dakle, ukupni trošak oba auta je 800€ (6.000 kn) mjesečno, gorivo recimo da košta 2.000 kn, servisi 500 kn/mj (jedan godišnji servis za oba auta cca 6.000 kn), osiguranje (kasko i obvezno cca 20.000 = 1.500 kn/mj) - to je sve ukupno 10.000 kn.

Kužiš?

Quote from StatusQuo

Ovo za tecaj u 2021 si uzeo neki pretpostavljeni prosjecni tecaj malo to s tecajem je skakljivo, jer dolar puno oscilira 5% pogotovo sad u 1Q ne znam da li je bolje uzest tecaj na kraju razdoblja ok za godinu mozda prosjecan iako nije bilanca u pitanju pa razumin prosjecan tecaj ili mozda napraviti jedan i drugi scenarij, samo opet primanja i placanja se vrse u dolarima uglavnom vjerovatno vecina 95% pa onda tecaj izmedju razdoblja ne bi trebao toliko utjecati to se samo radi naseg izvjestavanja realno prebacuje u kn, nekako mi se cini logicnijim uzest mozda tecaj na kraju nego prosjecni jer realno 5% ako faliijemo tu to je 500$ na TCE razlike sta nije malo

Da, uzeo sam prosječni tečaj jer su tako radili u FI.

Vidi:

Stavio sam krivu prvu tablicu, jedna formula u kontroli nije bila dobra, evo ispravak. Ukupni podaci su ok i u prvoj tablici.

Ažurirao sam tablice za ATPL sa svježim podacima iz revizorskog izvješća za 2020.

U nastavku prilažem prvu tablicu gdje sam razlučio sve troškove poslovanja kako bih mogao sve svesti na break-even trošak po jednom brodu, po danu. Ovdje sam svjesno maknuo revalorizacijske troškove i eventualna rezerviranja jer to nisu troškovi operativnog poslovanja.

U drugoj tablici su prikazani svi troškovi u USD/po danu/po brodu. TCE koji koristim u ovoj tablici sam dobio preračunavanjem iz operativnih prihoda iz FI. Dakle, samo prihode iz operativnog poslovanja, isključio sam izvanredne prihode zbog revalorizacije imovine, prodaje imovine i slično. Na taj način mogu doći do sveukupnog break-evena koji mogu koristiti za projekcije budućeg poslovanja, a mogu se pregledno uspoređivati i prethodne godine. Ovdje se vidi i EBT za Q1 koji dobijem koristeći jedinične troškove iz prošle godine - TCE sam također preračunao iz operativnih prihoda iz FI, a podatke o troškovima sam uzeo jednake kao za 2020. Vidi se da je ovako dobiveni EBT praktično jednak onome iz FI, što znači dvije stvari - troškovi su ostali na istoj razini kao prosjek prošle godine, ali i da nije bilo izvanrednih prihoda, revalorizacije i sličnoga.

TCE koji je ovako dobiven je veći od onoga što je ATPL objavio u FI za Q1. Radi se o tome da ATPL ima i druge prihode osim prihoda od čistog prijevoza. Zato ako gledamo samo vozarine nećemo dobiti dovoljno dobru procjenu prihoda. Kada se FI-evi očiste od izvanrednih prihoda, revalorizacija i ostaloga, može se primijetiti da su im ostali prihodi iz poslovanja relativno ujednačeni pa se kao takvi mogu projicirati i na buduće periode.

Sada još ostaje za kalibrirati model tako da se iz podataka prosjeka vozarina po tjednima/mjesecima i po vrstama brodova dođe do približno jednakih prosječnih vozarina na Q1 sa onima koje je ATPL objavila u FI. To će biti dobar temelj za približnu projekciju poslovanja za Q2.

Quote from StatusQuo

Quote from harpun

malo povijesti

Da to su brodari svaka racunica prema bilanci danas vec sutra lako pada u vodu, zato su tu padovi i rast dionica volativni taman za prave spekulante

Upravo tako. Velika volatilnost i rizik sektora, ali istovremeno ogroman potencijal kada se stvari na tržištu napokon dobro poslože.

Evo jedan primjer da se lakše shvate razmjeri ovog potencijala.

Znamo da je skupština nedavno izglasala plan dokapitalizacije sa ciljem prikupljanja 40m kuna koje su im, kako su rekli nužne za dovršetak restrukturiranja i konsolidaciju poslovanja. Onda pogledajmo samo ovu računicu projekcije dobiti za Q2 gdje sam računao da bi firma vrlo vjerojatno samo u tom Q2 mogla ostvariti dobit od 28m kuna! I to samo od operativno poslovanja, tu uopće ne računam rast asseta koji je također vrlo agresivan. Ako ovakvo stanje na tržištu potraje recimo cijelu ovu cijelu godinu, dakle bez daljnjeg rasta vozarina firma bi mogla u ovoj godini ostvariti dobit oko = 3 x 28m - 8m gubitka u Q1 = 76m kuna. To je skoro duplo od onoga što zadnje dvije-tri godine neuspješno pokušavaju skupiti kroz dokapitalizaciju!

To je EPS=46kn! Koliko to onda povećava vrijednost i stabilnost poslovanja firme? Samo ta jedna godina. A što ako ovo stanje na tržištu potraje još dvije-tri godine kako najavljuju? Zato mislim da je trenutno risk/reward omjer za ulaganje u bulkere iznimno povoljan, a pogotovo u ovakvu firmu kao što je JDPL koja je dugo bila doslovno na rubu preživljavanja, čije su valuacije zbog toga bitno ispod prosjeka tržišta.

Quote from StatusQuo

Da na spot mislim na voyage charter, koliko znam to se obicno pod spot misli, a i vidim da atlantska to misli pod spot jer stavljaju za onih 6 brodova da su na Spot/kratki najam do 1g sta misle na voyage charter/period charter do 1g valjda

Da znam da se sve svede na TCE da bude usporedivo

Neka smo se mi sporazumjeli

Quote from StatusQuo

Quote from mitkko

Da budemo skroz točni u nazivlju, oni rade na "spot market-related time charters" - mi za to ovdje pojednostavljeno kažemo "spot".

Gdje im to pise, siguran sam 100% da ne rade na spot u pravom smislu onoga sta spot predstavlja kada se kaze "spot", sve drugo je derivacija neceg drugog osim samog pravog spota

Mislimo na isto. Ti kada kazes "spot", pod time, koliko sam te shvatio, mislis "voyage charter" - vrsta ugovora gdje brodar sam placa sve troskove prijevoza, pa i gorivo. Ja kada kazem "spot" mislim na "spot market-related time charter", dakle ugovor gdje brodar daje brod i posadu, a narucitelj placa gorivo.

Ove dnevne vozarine koje pratimo su TCE vozarine (time charter equivalent). Daju prosjek ugovora na taj dan bez obzira na vrstu ugovora. Za voyage charter ugovore oduzimaju troskove goriva (odnosno sve voyage troskove), tako ih svode na TCE i onda su usporedive sa vozarinama koje je drugi brodar ugovorio za jednu turu u obliku time charter ugovora na recimo 30 dana.

Quote from mitkko

Quote from StatusQuo

Mitko samo jednu stvar Jdpl ne radi nista na spot samo na period, tako i atpl vecinom na period onih 6, spot rijetko

Da, u pravu si, krivo sam se izrazio. Pod time mislim na kratkoročni time charter.

Da budemo skroz točni u nazivlju, oni rade na "spot market-related time charters" - mi za to ovdje pojednostavljeno kažemo "spot".