Mintz kaže da zadnjih 4-5 tjedana promatra dry bulk I da mu se čini da je sad dobro vrijeme za uleti zbog otvaranja Kine. Veli da bi vozarine tradicionalno trebale krenuti prema gore nakon kineske nove godine, znači otprilike ožujak.
Njegov izbor: SBLK i GNK za miran san, SB sredina, SHIP i NMM kao najveća mogućnost rasta, ali i najrizičniji.
Display MoreU zadnja 2 kvartala isplatili su punih 30 % kroz divku.
U prvom kvartalu 20 %.
Ako će isplatiti samo 30 % ne ostaje puno prostora za glavnu divku nažalost
Zim ako nastavi ovako za par dana ide na IPO cijenu.
sad je jasnije zašto DAC prodaje cijelo vrijeme
a tome se i Mintzy bio čudio
Mintz se čudio zašto je DAC prodavao ZIM u vrijeme kad se mogla postići bolja cijena za ZIM. DAC je prodavao ZIM kao slon u stakleniku, recimo, evo baš sad bi ga DAC prodao, nakon pada od 8 posto u jednom danu.
Having said that, Mintz već neko vrijeme tvrdi da je u ovom krugu ciklusa bolje imati DAC nego ZIM jer je DAC kao leser (davatelj leasinga) osiguran dugoročnim ugovorima koji su neraskidivi, dok su lajneri osuđeni na čari tržišta i spota. I tu je Mintz u pravu jer DAC je pao (sad lupam) 30%, a ZIM 70%. 
Inače, strategija DAC-a je da dođu do kako kažu neprobojne bilance (fortress balance sheets) pa bi krajem sljedećeg kvartala trebali imati neto dug 0.
Q4 bi IMHO po prvi puta trebao pokazati u praksi razliku između lesera i lajnera. Lajnerima bi zarada trebala padati (iako ne toliko drastično koliko kažu mediji), a leserima rasti (što bi bilo potpuno neočekivano s obzirom na "falling of a cliff" naslove)
Gledam Zim i opet se mislim da nešto pokušam. Mcap je sada malo više od 2b$.
Vozarine su se urušile. Nesretnici koji su ostali unutra dobiti će dividendu za koji dan. Možda neki i reinvestiraju. A opet i mali buyback na ovoj razini bi dosta pomogao.
Vjerojatno budu znatno smanjili onu dividendu koja se očekuje početkom proljeća. Ovdje bi bio za očekivati nekakav barem mali odbijanac ako imalo mrdnu vozarine za kontejnere.
Medijski naslovi su i dalje prilično grozni, sve je i dalje falling of the clip, sad je glavna vijest da se očekuje jako velik pad zarade u Q4. Svi pišu da su se vozarine vratile u pre-covid vremena, a pozivaju se na West Coast gdje je sve manji promet zbog ILWU-a. Ignoriraju se svi ostali pravci. Ovi mali nezavisni već su popadali s glavnih linija.
John D. McCown na LinkedIn-u ima dobre postove:
Mr. Lauron, the cork will need to stay in the champagne bottle for now. Have a look at the chart below. It’s your monthly SCFI compared to the CTS Global Pricing Index. The CTS as you know covers all shipments worldwide, including the minority of loads moving under spot rates and the large majority moving under contracts. Both are benchmarked to 4Q19 (the last full quarter with no pandemic effect) for comparability, with SCFI monthly averages to November and CTS to September (latest available). As you can see from the blue line of the SCFI, it is down sharply from the beginning of the year, although November was still 68.5% above 4Q19. The more important red line of overall pricing has recently had a slight decline, but in September was still 162.3% above 4Q19. As this aggregate pricing measure includes the relatively small amount of spot loads whose rates are noticeably down, that means the more relevant contract rates that drive sector pricing are near or at peak.
ZIM ima svoje procjene o godišnjem EBIT-u, trebalo bi izračunati na koliko računaju u Q4 i ne sumnjam da će pozitivno iznenaditi rezultatom. Međutim, sentiment je takav da takvo veselje traje dan-dva i sve se vrati nazad i ispod. Što se dividende tiče, njihova politika je da isplaćuju 30-50% zarade, a dio te zarade isplaćuju kvartalno. Ono što ne isplate, ide u glavnu dividendu. Procjena je da će ove godine isplatiti 30% zarade.
Sad se nešto nadaju lajneri da bi se mogle povećati vozarine oko kineske Nove godine koja pada u siječnju, bumo vidli.
A ovaj pad brodara zadnjih dana nije samo u kontejnerima nego u svim segmentima.
Ja na žalost nemam keša više, ali nakon ovako baš naglih jednodnevnih padova znaju biti i nagli jednodnevni rastovi.
Sad će ispast da Kina olabavkjuje mjere ssmo da bi gorivo iślo gore, jer Rusiji odgovaraju viśe cijene goriva...
Misliš da su Kinezi toliko friendly nastrojeni prema Rusima? Ne bih se kladio. Pa Kinezima super odgovara price cap.
"Primorac od novog poreza ne odustaje, objasnio i zašto nema ništa od izuzimanja pojedinih sektora"
Naslov je po meni pogrešan. Prvo, naravno da nitko ne bude u fazi javne rasprave odustao od poreza. Naslov je mogao biti i ovaj:
Primorac ublažava zakon o ekstraprofitu: Prihvatć emo sve smislene prijedloge
AmCham je isto protiv poreza. Imam dojam da će ga toliko očerupati u javnoj raspravi da ga na kraju nijedna firma neće platiti.
Prvo što bi svi trebali staviti je ubrzana stopa amortizacije.
Evo ja ću se na ovu temu ubaciti s jednim aktualnim vicem:
Display MoreEvo ga službeno je sada, novi porez je uveden. Što će sada u zadnjih mjesec dana ove godine raditi kreativno knjigovodstvo.
Naravno porez se pravda plemenitošću poput solidarnosti. Nije porez uveden da pokrpa nezasitnu rastrošnu državu.
Osobno vjerujem da će ovo biti višegodišnji porez. Jednom kad se država kao narkoman navuče na veće prihode proračuna, teško se to skida.
Zaslužili smo zbog uhljebljivanja na svim nivoima i glasanja za ovakve, umjesto da glasamo za protržišne liberalne stranke tipa Fokus.
Oni čiji je prihod bio veći od 300 milijuna kuna plaćat će ekstraprofit. Imat će stopu od 18 posto poreza na dobit te dodatan porez koji će ovisiti o razini profita u 2022. koja će biti iznad razine od 20 posto od prosjeka u zadnje 4 godine.
Ako je nekome dobit rasla sto postu u odnosu na rast zadnje 4 godine, njemu će efektivna porezna stopa biti oko 30 posto poreznog opterećenja po novom izračunu.
Tiče se svih poduzetnika, ne samo energetski sektor.
Ne, porez tek kreće u javnu raspravu. Nakon javne rasprave mislim da ide ponovno na Vladu, a onda u sabor na jedno ili dva čitanja i onda stupa na snagu.
E sad, hoće li u ovako predloženom obliku biti prihvaćen ili ne, tek treba vidjeti.
Naravno, sve firme još uvijek mogu izračunati za sebe mogu li izbjeći i na koji način "upadanje" u ovaj zakon.
Evo nekog mog iskustva iz provincije, konkretno Bjelovara. Zadnje dno nakon velike depresije 2009. godine bilo je negdje 2015. godine. U periodu od 2009. do 2015. godine cijena je ostala ista, a jedina je razlika bila u tome što nije bilo kupaca. Svi su štopali pad cijena, moj je dojam. Trebale su godine da cijene počnu padati, a onda se taj pad ubrzao. Novi stanovi se uopće nisu gradili u tom periodu.
Negdje 2015. godine, na dnu, mogla se kupiti kuća od 160 m2 koja treba kompletno obnoviti za nekih 50-ak tisuća eura. Takvih kuća bilo je napretek, sve građene po istom projektu negdje 1965. godine, u tom periodu. Kako su originalni vlasnici umirali, tako su ih prodali nasljednici koji su odselili iz grada ili žive u stanovima.
Odjednom je gradnja stanova, mislim da je to bilo jedno godinu-dvije pred koronu. Prvi stanovi koji su se izgradili planuli su u roku od mjesec dana kako se uopće saznalo da se prodaju. Tada je krenuo prvi val, izgradilo se jedno 150 stanova, za Bjelovar to je jako puno stanova, a svi su stanovi prodani prije nego što su izgrađeni. Cijena je bila nekih 1250 eura.
Onda je krenuo drugi val, tu je opet u gradnji krenulo 150 stanova, ali cijena je skočila i sad je negdje 1800 eura, do 2100 eura po kvadratu za novogradnju i čekaju se godinu do dvije. Useljiva novogradnja ponekad zabljesne u oglasima iznad 2000 eura, opremljena.
U međuvremenu su prodane i sve one silne stare kuće i sad jedna kuća od 160 m2, ako se može naći, drži cijenu od 80.000 eura, iako treba kompletna obnova.
Novac je bio jeftin, stanova je bilo premalo, standard je rastao, POS je digao cijenu svima... Nije Hrvatska u svemu tome izuzetak nego pravilo. Sad kad novac postaje skuplji, sva je prilika da će se situacija okrenuti.
Međutim, ulaskom u šengen i euro više nismo Balkan, sad postajemo Europa i ako smo cjenovno prihvatljiviji, a nudimo prirodu i mir i nezagađenost, imat će to svoju publiku.
Nedavno sam u okolici Bjelovara, 20 minuta vožnje od centra, u za Bjelovarčane dosta popularnoj općini, našao imanje od 15.500 m2. Asfaltirani prilaz, a cesta nije prometna jer vodi do kraja sela i tamo završava, nešto kao slijepa ulica. S dvije strane imanja je šuma, a s druge dvije strane zemljište, tako da su prvi susjedi jedno 300 metara dalje preko ulice i žive ispod, a imanje je na brežuljku. Iako je na brežuljku, ima jedno 2000-3000 kvadrata ravne površine, a tek onda blagi pad tako da uopće ne trebaju zemljani radovi da se to dovede u red. Nakon tog ravnog dijela je padina pa je lijep pogled na šume i livade.
Na ulazu u imanje dovoljno je mjesta za parking 5-6 automobila, a ulaz je tako velik da se može i autobus parkirati ako bude potrebe.
S obzirom da u tom selu živi samo 36 stanovnika, mir i tišina su zajamčeni.
Cijelo to imanje sam platio manje nego što bi platio pola kupaonice u garsonjeri u novogradnji u Zagrebu.
Stavio sam ga na njuškalo po četiri puta većoj cijeni od kupovne čisto da vidim jesam li blesav, jel su mi u selu govorili da sam možda i preplatio imanje.
Javio se samo jedan potencijalni kupac - agent za nekretnine za austrijsko i njemačko tržište. On je moju cijenu još malo digao pa je "njegova" cijena bila pet puta veća od one koju sam ja tražio.
Dobio je za sad četiri upita, dva iz Austrije, dva iz Njemačke.
Selo je ono od čega su naši djedovi, roditelji pa i mi bježali. Isto kao što je nekada na moru najmlađa cura u miraz dobivala zemlju uz more jer se ništa tamo nije moglo saditi.
Display Morea -7 % se često događa u "normalnim"okolnostima?
pa gledaš kakvo je trenutno stanje ekonomije i kojim smijerom ide: najavljeni otkazi ne djeluju dobro, slažemo se?
objave zarada su tako-tako ali većinom predviđanja za Q4/22 su loša
kako su kod njih kompanije mahom privatne, rezanje kadrova u svrhu profitabilnosti nije strano menadžerima
drugo, na webu FED NY imate najave QT-a za zadnji kvartal, pa to su enormni iznosi (slučajno ili ne, baš pred izbore su malo stali na kočnicu)
treće, ako ste isključivo tehničar po prirodi onda bi vas ovo moglo zanimati
čuvajte se VIX-a jer se približavamo tih 20-ima
a što se dnevnih oscilacija tiče, bitan je trend: realno, tko je jučer mogao pokupiti prvih 5%-7% rasta na dionicama? samo botovi, HFT
oni kupe vrhnje
a ako ste ušli nekom pozicijom u objavu CPI, to je čista kocka (u oba smjera da se razumijemo)
5-7% su jučer pokupili svi dugoročni.
I ja gledam i nije mi jasno...sve u debelom plusu. CPI +0,4%
Jedino ak misle da će val otkaza "natjerat" FED da uspori, ali onda ziher imamo recesiju... ja stvarno niš više ne kužim
Pa već neko vrijeme su indeksi napeti ko praćka i čeka se dobra vijest, ovo se sad tumači kao dobra vijest jer je inflacija manja od očekivanja. Puno je nelogičniji bio jučerašnji pad.
Preko bare CPI u padu.
CPI 0.4% M/M, Exp. 0.6%
CPI 7.7% Y/Y, Exp. 7.9%
CPI Core 0.3% M/M, Exp. 0.5%
CPI Core 7.7% Y/Y, Exp. 6.5%
U.S. Weekly Initial Jobless Claims: 225K, [Est. 220K, Prev. 218K]
U.S. Oct. Core CPI (MoM): 0.3%, [Est. 0.5%, Prev. 0.6%]
U.S. Oct. Core CPI (YoY): 6.3%, [Est. 6.5%, Prev. 6.6%]
U.S. Oct. CPI (MoM): 0.4%, [Est. 0.6%, Prev. 0.4%]
U.S. Oct. CPI (YoY): 7.7%, [Est. 8.0%, Prev. 8.2%]
Sve je dobro, a ništa nije dobro. Koliko sam shvatio CZ odnosno Binance je dao neobvezujuću ponudu što drugim riječima znači da FTX-ovci mogu zaboraviti na svoj token jer vjerojatno FTX neće biti preuzet odnosno Binance neće jamčiti za imovinu klijenata.
Mene to podsjeća na propast vodećih investicijskih banaka 2007. kada je JP Morgan spasio Bear Stearnes, a BoE Merril Lynch. Nisu oni njih spasili nego su radi vlastite izloženosti CDS-ovima tih propalih banaka oni bili spremni za potop.
Pitanje je što je u tom Binanceu i koliko je imovina klijenata uistinu pokrivena. FTX je nestao doslovno za jedan dan, da nema sumnje otjerati jedan dio ekipe koja do sada nije bila svjesna rizika coin eko-sustava koji se dijelom urušio. Džaba ti coini kad nećeš moći ništa s njima nego ih mijenjati za fiat.
Može se Wall Street pripremati za najezdu Marsovca, ali oni ne mogu kreirati vrijednost iz “ničega”.
Kreiranje vrijednosti iz ničega = povjerenje. To sam baš objašnjavao bratu kad je ulagao u kripto i govorio da će FIAT money izumrijeti. Lako ti je buraz sad kad sve skače i ide vlakić, ali što će biti kad počne padati? Kad FIAT pada, možeš pretpostaviti da će ga vlada kad-tad izvući, bit će nekih mjera iza kojih stoje institucije i vraćaju povjerenje. Ako FIAT nije izumro u velikoj financijskoj krizi 2008. godine, teško da će izumrijeti i sada. A tko će garantirati za BTC, koje institucije, koje osobe? Sav taj odmak od institucija je super kad sve raste, ali što biva kad sve pada?
https://www.danaos.com/news-and-media…22/default.aspx
Nakon IMHO fantatičnih rezultata, DAC pada 6% u jednom trenutku, i to u danu kada su brodari ipak zeleni. Razlog: Nisu imali dovoljno buybackova i nisu povećali dividendu, na američkoj burzi takvi grijesi prema dioničarima se instantno kažnjavaju. Kod nas se ne kažnjavaju, kao što se ni ne nagrađuje dobar odnos prema dioničarima.
Uglavnom, DAC je firma koja iznajmljuje brodove linerima poput ZIM-a, ONE-a i drugih. Njihovi ugovori su dugoročni, od pola godine sve do pet, pa i sedam godina na vrhuncu ovog vala. Ti ugovori su neraskidivi, a zadnji puta kada je bilo gadno, ali baš jako gadno, DAC je dobio dionice ZIM-a.
U ovom dijelu ciklusa, kada se vozarine na kontejnerima normaliziraju nakon što su skočile 10, možda i 20 puta u odnosu na pre-covid vrijeme, DAC se tek budi baš zato što posluje s vremenskim odmakom u odnosu na linere.
Tako imamo Average Gross Daily Charter Rate
2021.
q1 q2 q3
$24,802 | $27,057 | $33,172 |
2022.
q1 q2 q3
$36,926 | $38,885 | $41,002 |
Dakle, od početka 2021. godine do q3 2022. godine prosječni dnevni prihod po brodu je skočio sa 24.802 na 41.002 dolara, s tim da je i flota u međuvremenu narasla na 71 brod.
Dnevni trošak (average daily operating cost) po brodu je 6.314$, q3 2021 bio je 6034$.
Na računu im je 589 milijuna dolara, imaju ugovoreno 2,3 milijarde dolara prihoda pri čemu je sljedećih 12 mjeseci ugovoreno reko 90% u tim neraskidivim ugovorima i planiraju do kraja ove godine imati zero net debt do kraja ove godine.
for the next 12 months, from September 30, 2022, charter coverage stands at 92.9%.
Kako kvartali prolaze, tako se zarada povećava jer ističu prethodni ugovori sklopljeni po nižim cijenama i na snagu stupaju viši ugovori. Bez obzira na trenutni pad spot vozarina.
Dakle, najveći grijeh je u odnosu prema dioničarima, to što dioničari od sve te silne zarade imaju samo .75 $ dividende kvartalno. Buy backove kad je uprava radila, napravila je svaki put fantastičan posao, ali ulagačima smeta to što rijetko kada rade buy back. Uprava ima čeličnu disciplinu.
Svu tu silnu zaradu uprava kaže da će iskoristiti za dobrobit dioničara, a to znači da žele uskočiti kad tržište bude na dnu. To se ulagačima ne sviđa, ulagači bi naravno htjeli pare odmah, sad i sve.
Pa nije antipoduzetništvo nagrađivati zaposlenike. Možda i investicije pokrenu. Sve je bolje nego državi dati ekstra porez. Ali sigurno će tu biti još puno lelujanja i uvođenja dodatnih kriterija sve dok se ne izdvoji samo Ina.
Po meni, to što je Powell rekao uopće nije loše, odnosno odlično u odnosu na to što bi se dogodilo da je doista dao neki dovish signal. Pa S&p bi se digao na 4.200 već u petak, euforija je već bila spremna, go go plesačice, šampanjci u ledu, jastozi...
Tržišta su napeta ko praćka, a još uvijek je dosta pokvarenih jaja unutra. Vidjet ćemo sljedećih dana koliko smo danas uopće daleko od dna ili smo se već malo odbili od njega.
Investiram u brodove, dakle u osnovi to je neko fundamentalno ulaganje i još uvijek sam 50% u kešu kojeg ću koristiti samo ako mi favoriti popadaju najmanje 10%.
Zna li tko zašto ZIM ovoliko pada, sada mu je P/E=0,45 a u danas je u minusu -6,5%
Maersk je pao danas iako je poslovao bolje od očekivanja, pa je tim slijedio
Pa sta ne shorta dionice, kad je tako siguran u kataklizmu, nego pojačava psihozu...
Nije li shortao Teslu pa izgubio? Nezgodan je short pogotovo ako nekom staneš na žulj pa se spoje inat i glupost kao kod Gamestopa.
A i taj koncept ulaganja u zatvor, jel dijele dividendu? Dođu ti tri zatvorenika očistiti dvorište?
Evo ovdje o kontejnerima 2023. godine, hrabra procjena Drewry-a:
https://www-freightwaves-com.cdn.ampproject.org/c/s/www.freigh…ash-in-2023/amp
Drewry’s base case for 2023 is that the ocean carrier sector will post earnings before interest and taxes (EBIT) of $100 billion. That’s down 64% from a projected 2022 EBIT of $275 billion but still well above pre-pandemic earnings.
Očito sam fulao bilijarde u prošlom postu, ali sam pogodio postotak. 
