Posts by lebowski

  • Porez na ekstraprofit i utjecaj na tržište kapitala

    Ne, porez tek kreće u javnu raspravu. Nakon javne rasprave mislim da ide ponovno na Vladu, a onda u sabor na jedno ili dva čitanja i onda stupa na snagu.
    E sad, hoće li u ovako predloženom obliku biti prihvaćen ili ne, tek treba vidjeti.
    Naravno, sve firme još uvijek mogu izračunati za sebe mogu li izbjeći i na koji način "upadanje" u ovaj zakon.

  • Nekretnine opcenito u HR

    Evo nekog mog iskustva iz provincije, konkretno Bjelovara. Zadnje dno nakon velike depresije 2009. godine bilo je negdje 2015. godine. U periodu od 2009. do 2015. godine cijena je ostala ista, a jedina je razlika bila u tome što nije bilo kupaca. Svi su štopali pad cijena, moj je dojam. Trebale su godine da cijene počnu padati, a onda se taj pad ubrzao. Novi stanovi se uopće nisu gradili u tom periodu.
    Negdje 2015. godine, na dnu, mogla se kupiti kuća od 160 m2 koja treba kompletno obnoviti za nekih 50-ak tisuća eura. Takvih kuća bilo je napretek, sve građene po istom projektu negdje 1965. godine, u tom periodu. Kako su originalni vlasnici umirali, tako su ih prodali nasljednici koji su odselili iz grada ili žive u stanovima.
    Odjednom je gradnja stanova, mislim da je to bilo jedno godinu-dvije pred koronu. Prvi stanovi koji su se izgradili planuli su u roku od mjesec dana kako se uopće saznalo da se prodaju. Tada je krenuo prvi val, izgradilo se jedno 150 stanova, za Bjelovar to je jako puno stanova, a svi su stanovi prodani prije nego što su izgrađeni. Cijena je bila nekih 1250 eura.
    Onda je krenuo drugi val, tu je opet u gradnji krenulo 150 stanova, ali cijena je skočila i sad je negdje 1800 eura, do 2100 eura po kvadratu za novogradnju i čekaju se godinu do dvije. Useljiva novogradnja ponekad zabljesne u oglasima iznad 2000 eura, opremljena.
    U međuvremenu su prodane i sve one silne stare kuće i sad jedna kuća od 160 m2, ako se može naći, drži cijenu od 80.000 eura, iako treba kompletna obnova.
    Novac je bio jeftin, stanova je bilo premalo, standard je rastao, POS je digao cijenu svima... Nije Hrvatska u svemu tome izuzetak nego pravilo. Sad kad novac postaje skuplji, sva je prilika da će se situacija okrenuti.
    Međutim, ulaskom u šengen i euro više nismo Balkan, sad postajemo Europa i ako smo cjenovno prihvatljiviji, a nudimo prirodu i mir i nezagađenost, imat će to svoju publiku.
    Nedavno sam u okolici Bjelovara, 20 minuta vožnje od centra, u za Bjelovarčane dosta popularnoj općini, našao imanje od 15.500 m2. Asfaltirani prilaz, a cesta nije prometna jer vodi do kraja sela i tamo završava, nešto kao slijepa ulica. S dvije strane imanja je šuma, a s druge dvije strane zemljište, tako da su prvi susjedi jedno 300 metara dalje preko ulice i žive ispod, a imanje je na brežuljku. Iako je na brežuljku, ima jedno 2000-3000 kvadrata ravne površine, a tek onda blagi pad tako da uopće ne trebaju zemljani radovi da se to dovede u red. Nakon tog ravnog dijela je padina pa je lijep pogled na šume i livade.
    Na ulazu u imanje dovoljno je mjesta za parking 5-6 automobila, a ulaz je tako velik da se može i autobus parkirati ako bude potrebe.
    S obzirom da u tom selu živi samo 36 stanovnika, mir i tišina su zajamčeni.
    Cijelo to imanje sam platio manje nego što bi platio pola kupaonice u garsonjeri u novogradnji u Zagrebu.
    Stavio sam ga na njuškalo po četiri puta većoj cijeni od kupovne čisto da vidim jesam li blesav, jel su mi u selu govorili da sam možda i preplatio imanje.
    Javio se samo jedan potencijalni kupac - agent za nekretnine za austrijsko i njemačko tržište. On je moju cijenu još malo digao pa je "njegova" cijena bila pet puta veća od one koju sam ja tražio.
    Dobio je za sad četiri upita, dva iz Austrije, dva iz Njemačke.
    Selo je ono od čega su naši djedovi, roditelji pa i mi bježali. Isto kao što je nekada na moru najmlađa cura u miraz dobivala zemlju uz more jer se ništa tamo nije moglo saditi.

  • Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima - Što i zašto ?

    5-7% su jučer pokupili svi dugoročni.

  • Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima - Što i zašto ?

    Quote from tenchi0110

    I ja gledam i nije mi jasno...sve u debelom plusu. CPI +0,4%

    Jedino ak misle da će val otkaza "natjerat" FED da uspori, ali onda ziher imamo recesiju... ja stvarno niš više ne kužim

    Pa već neko vrijeme su indeksi napeti ko praćka i čeka se dobra vijest, ovo se sad tumači kao dobra vijest jer je inflacija manja od očekivanja. Puno je nelogičniji bio jučerašnji pad.

  • Komentari trgovanja na burzi - LIVE

    Quote from LodeRunner

    Preko bare CPI u padu.

    CPI 0.4% M/M, Exp. 0.6%

    CPI 7.7% Y/Y, Exp. 7.9%

    CPI Core 0.3% M/M, Exp. 0.5%

    CPI Core 7.7% Y/Y, Exp. 6.5%

    U.S. Weekly Initial Jobless Claims: 225K, [Est. 220K, Prev. 218K]
    U.S. Oct. Core CPI (MoM): 0.3%, [Est. 0.5%, Prev. 0.6%]
    U.S. Oct. Core CPI (YoY): 6.3%, [Est. 6.5%, Prev. 6.6%]
    U.S. Oct. CPI (MoM): 0.4%, [Est. 0.6%, Prev. 0.4%]
    U.S. Oct. CPI (YoY): 7.7%, [Est. 8.0%, Prev. 8.2%]

  • Crypto? Ulaganje i trgovanje kriptovalutama

    Quote from havi

    Sve je dobro, a ništa nije dobro. Koliko sam shvatio CZ odnosno Binance je dao neobvezujuću ponudu što drugim riječima znači da FTX-ovci mogu zaboraviti na svoj token jer vjerojatno FTX neće biti preuzet odnosno Binance neće jamčiti za imovinu klijenata.

    Mene to podsjeća na propast vodećih investicijskih banaka 2007. kada je JP Morgan spasio Bear Stearnes, a BoE Merril Lynch. Nisu oni njih spasili nego su radi vlastite izloženosti CDS-ovima tih propalih banaka oni bili spremni za potop.

    Pitanje je što je u tom Binanceu i koliko je imovina klijenata uistinu pokrivena. FTX je nestao doslovno za jedan dan, da nema sumnje otjerati jedan dio ekipe koja do sada nije bila svjesna rizika coin eko-sustava koji se dijelom urušio. Džaba ti coini kad nećeš moći ništa s njima nego ih mijenjati za fiat.

    Može se Wall Street pripremati za najezdu Marsovca, ali oni ne mogu kreirati vrijednost iz “ničega”.

    Kreiranje vrijednosti iz ničega = povjerenje. To sam baš objašnjavao bratu kad je ulagao u kripto i govorio da će FIAT money izumrijeti. Lako ti je buraz sad kad sve skače i ide vlakić, ali što će biti kad počne padati? Kad FIAT pada, možeš pretpostaviti da će ga vlada kad-tad izvući, bit će nekih mjera iza kojih stoje institucije i vraćaju povjerenje. Ako FIAT nije izumro u velikoj financijskoj krizi 2008. godine, teško da će izumrijeti i sada. A tko će garantirati za BTC, koje institucije, koje osobe? Sav taj odmak od institucija je super kad sve raste, ali što biva kad sve pada?

  • Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima - Što i zašto ?

    https://www.danaos.com/news-and-media…22/default.aspx

    Nakon IMHO fantatičnih rezultata, DAC pada 6% u jednom trenutku, i to u danu kada su brodari ipak zeleni. Razlog: Nisu imali dovoljno buybackova i nisu povećali dividendu, na američkoj burzi takvi grijesi prema dioničarima se instantno kažnjavaju. Kod nas se ne kažnjavaju, kao što se ni ne nagrađuje dobar odnos prema dioničarima.

    Uglavnom, DAC je firma koja iznajmljuje brodove linerima poput ZIM-a, ONE-a i drugih. Njihovi ugovori su dugoročni, od pola godine sve do pet, pa i sedam godina na vrhuncu ovog vala. Ti ugovori su neraskidivi, a zadnji puta kada je bilo gadno, ali baš jako gadno, DAC je dobio dionice ZIM-a.

    U ovom dijelu ciklusa, kada se vozarine na kontejnerima normaliziraju nakon što su skočile 10, možda i 20 puta u odnosu na pre-covid vrijeme, DAC se tek budi baš zato što posluje s vremenskim odmakom u odnosu na linere.

    Tako imamo Average Gross Daily Charter Rate

    2021.

    q1 q2 q3

    $24,802

    $27,057

    $33,172


    2022.
    q1 q2 q3

    $36,926

    $38,885

    $41,002


    Dakle, od početka 2021. godine do q3 2022. godine prosječni dnevni prihod po brodu je skočio sa 24.802 na 41.002 dolara, s tim da je i flota u međuvremenu narasla na 71 brod.

    Dnevni trošak (average daily operating cost) po brodu je 6.314$, q3 2021 bio je 6034$.

    Na računu im je 589 milijuna dolara, imaju ugovoreno 2,3 milijarde dolara prihoda pri čemu je sljedećih 12 mjeseci ugovoreno reko 90% u tim neraskidivim ugovorima i planiraju do kraja ove godine imati zero net debt do kraja ove godine.

    for the next 12 months, from September 30, 2022, charter coverage stands at 92.9%.

    Kako kvartali prolaze, tako se zarada povećava jer ističu prethodni ugovori sklopljeni po nižim cijenama i na snagu stupaju viši ugovori. Bez obzira na trenutni pad spot vozarina.

    Dakle, najveći grijeh je u odnosu prema dioničarima, to što dioničari od sve te silne zarade imaju samo .75 $ dividende kvartalno. Buy backove kad je uprava radila, napravila je svaki put fantastičan posao, ali ulagačima smeta to što rijetko kada rade buy back. Uprava ima čeličnu disciplinu.

    Svu tu silnu zaradu uprava kaže da će iskoristiti za dobrobit dioničara, a to znači da žele uskočiti kad tržište bude na dnu. To se ulagačima ne sviđa, ulagači bi naravno htjeli pare odmah, sad i sve.

  • Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima - Što i zašto ?

    Po meni, to što je Powell rekao uopće nije loše, odnosno odlično u odnosu na to što bi se dogodilo da je doista dao neki dovish signal. Pa S&p bi se digao na 4.200 već u petak, euforija je već bila spremna, go go plesačice, šampanjci u ledu, jastozi...
    Tržišta su napeta ko praćka, a još uvijek je dosta pokvarenih jaja unutra. Vidjet ćemo sljedećih dana koliko smo danas uopće daleko od dna ili smo se već malo odbili od njega.

    Investiram u brodove, dakle u osnovi to je neko fundamentalno ulaganje i još uvijek sam 50% u kešu kojeg ću koristiti samo ako mi favoriti popadaju najmanje 10%.

  • Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima - Što i zašto ?

    Evo ovdje o kontejnerima 2023. godine, hrabra procjena Drewry-a:

    https://www-freightwaves-com.cdn.ampproject.org/c/s/www.freigh…ash-in-2023/amp

    Drewry’s base case for 2023 is that the ocean carrier sector will post earnings before interest and taxes (EBIT) of $100 billion. That’s down 64% from a projected 2022 EBIT of $275 billion but still well above pre-pandemic earnings.

    Očito sam fulao bilijarde u prošlom postu, ali sam pogodio postotak. :)

  • Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima - Što i zašto ?

    Quote from Hrx84

    I ja sam se navukao na taj sektor i izgubio. Više izgubio na Danaosu jer ga nisam dobro štitio nego na ZIM-u kojeg sam štitio putovima jer sam znao kakve rizike tu imam. Očekivao jesam crni scenarij ali ne već na jesen 2022 nego na jesen 2023. Sve se odvilo prebrzo. Samo je trebalo u slučaju DAC ili GSL ne naručivati nove brodove i dobro i dugoročno ugovoriti postojeće dok hype traje te ne činit ništa i sjedit na kešu koji se gomila.

    A sve je izgledalo super. Pa i sada mi Danaos izgleda super, barem slijedeće dvije-tri godine dok im ovi novi ugovori ne isteknu. Ali mračno izgleda perspektiva iza toga. Ono duboki bunar tamo iza 2024. dok ne ode u scraping sav taj višak flote i neki igrači ne propadnu iz tog bunara će biti teško izaći.

    Kod ZIM-a je puno nepoznanica a ova cijena uračunava ovaj crni scenarij koji na kontejnerašima ide.

    Opet, ZIM može raditi buyback po ovim niskim cijenama i sa vrlo malo love može puno kupiti, što ne bi isključio. A opet ako posao više ne ide najgore je zabiti glavu u pijesak i čekat da sve ode dovraga. Valjda budu ovi iz ZIM-a napravili nešto, em su Izraelci i to sposobni pa valjda se budu snašli nekako. Ali neće im biti lako.

    Meni je Danaos jedna od većih pozicija, a trebao bi nositi manje rizike od ZIM-a. ZIM mi je više za trejdanje, pogotovo ako ode na 22$ prije objave kvartalnog izvješća, MATX je objavio preliminarno, podbačaj, ali ne prevelik. A vozarine kad-tad moraju doseći dno i u tom trenutku, vjerujemo Omar Nokta i ja, vratit će se investitori. Drewry je izašao s prognozom da će sljedeće godine kontejneraši zaraditi 64% (po sjećanju, moram naći link) manje nego ove godine, ali to su i dalje svemirski iznosi, mislim da je spomenuo 600 billions $

  • Ideje za trgovanje na inozemnim tržištima - Što i zašto ?

    Quote from zlocesti

    https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzis…ske-luke-145771

    ----------Nakon dvije godine zagušenja luka i manjka kontejnera, opskrbni poremećaji napokon popuštaju jer kineski izvoz usporava zbog smanjenja potražnje zapadnih zemalja i nešto boljih globalnih gospodarskih uvjeta. Cijene kontejnerskog prijevoza, koje su rekordno skočile na vrhuncu pandemije, danas brzo padaju, a kontejnerske pošiljke na rutama između Azije i SAD-a također su pale, pokazuju nedavni logistički podaci.

    Ima li istine u ovome što pišu ? Vrijeme ZIM-a je dakle iza nas ?

    Ona ludnica od prije par mjeseci je defitivno gotova, a ZIM je već jako dugo na silaznoj putanji. ZIM ima linijski prijevoz i koristi unajmljene brodove i oslanja se većinom na cijene na spot tržištu tako da je najizloženiji ovakvom padu. Ubacili su se malo u reefere (hladnjake) i brodove za prijevoz automobila, imaju i nešto timecharter ugovora, ali trenutno je omjer rizik-dobit veći nego kod brodara koji iznajmljuju brodove (DAC, GSL).

    Općenito, sentiment u kompletnom sektoru kontejneraša je trenutno iznimno loš, za razliku recimo od tankera ili LNG-a, jer imamo oluju svih oluja - sljedeće godine dolazi jako puno novogradnje na tržište, a potražnja pada zbog prepunjenih skladišta. U ovom trenutku vidi se vlak na kraju tunela, a ne svjetlo, iako je podosta argumenata koji govore da sve to nije ni približno onoliko crno koliko se želi prikazati.