Ivana7 udara ne pita
najgora moguća opcija je novac u banci
Na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju, i osobito rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podaci pozivaju na oprez. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.
Marić je reko da je bilo za očekivati povećanje stope inflacije, s obzirom na razne vidove monetarnog popuštanja na globalnoj razini, jer je količina novca puštenog u sustav dovela do pada njegove cijene, što može imati utjecaja na dizanje inflatornih pritisaka.
No, dodao je da nije siguran da se poskupljenje hrane ili, primjerice, građevinskog materijala, može u potpunosti opravdati globalnim kretanjima i poremećajima u lancima opskrbe.
Upozorio je i da je ostalo vrlo malo cijena koje se mogu regulirati, budući da cijene uglavnom regulira tržište, ali da treba poticati razvoj tržišta i konkurenciju na tržištu.
Podsjetio je na smanjenje PDV-a na jaja, svježe meso, ribu, voće i povrće, kao primjer vrlo ograničenog utjecaja porezne politike na cijene, jer nakon smanjenja PDV-a nije bilo značajnijeg snižavanja cijena tih proizvoda.
Dotičući se ponovnog rasta duga bolnica, rekao je da su trenutno rokovi plaćanja bolnica negdje oko planiranih 180, a ljekarni 200 dana te da je do sada HZZO-u transferirano oko 5,9 milijardi kuna za plaćanje i ispunjavanje obveza. Treba temeljito reformirati zdravstveni sustav s fokusom na rashodnoj strani, zaključio je.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi: