Oni dokapitalizacijom kupuju brodove, sta ce kupit ako bude izdanoj 1mil dionica po 25kn????
100mil kn ima triba za kupit 2 broda, mozda u Kini nesto jeftinije cc 80mil kn.
To naprosto nije istina. Dakle, dokapom se ugovara i naručuje dva(+1) nova broda, daje se učešće. A izgradnja broda će se financirati dugom i eventualno nekim novim dokapom. odnosno i prodajom imovine (starih brodova).
Ako izdaju 2 mil dionica po 25kn,sto znaci 50mil kn. Sa tim ne mogu kupit 2 broda.
Ali ako bude islo po 50kn,sto znaci 100mil kn, e tada mogu govoriti o kupnji ta 2 broda.
Po meni ispod 100mil kn je neuspjesna dokapitalizacija.
Kako je neuspješna dokapitalizacija ako se uspješnom dokapitalizacijom smatra upis najmanje milijun novih dionica društva? Ili ti očekuješ da će netko za taj minimalni cenzus ponuditi najmanje 100 kuna po dionici?
Meni se vidi da većina vas (ili barem neki od vas) ne razumiju čemu služi ovaj dokap. I da nije namjera uprave da prikupljenim sredstvima kupi dva+1 brod nego da ih ugovori i da im dokap omogući kasnije uspješno financiranje tih novogradnji. Novogradnje će se očito financirati valstitim (novoprikupljenim) kapitalom, ali i novim dugom.
Zašto misliš da srljaju?
Ma ne znam koliko ima smisla raspravljati vise o ovoj temi na ovome mjestu jer je očito da već dulje vrijeme forum funkcionira po nekim čudnim kriterijima i da moderator ne primjenjuje pravila foruma.
Šteta. Al ocito su prevladali subjektivni mjesto objektivnih principa.
Zapravo je dokap JDPL vrlo zanimljiva tema i dalo bi se stosta toga napisati, al omogućavanjem kojekakvih bilmeza da pišu sto jm padne napamet. A najčešće gluposti i dezinformacije - svaka daljnja rasprava postaje suvišna. Over and out.
Purkovi su odgovori prosjecnom citacu slobodne koji gleda na jadroplov kao gubitasa gdje drzava pali novce. Pola niti ne razumi o cemu ovaj pise tako da neki brojevi koje iznosi nemaju veze sa nicim. Ali kad vidi citaoc 8kn pa 25kn cini mu se kao dobar posao. Pa nije ovo HT da ce ljudi pohrlit i uzet Purku dio kolaca. Odgovori u skladu sa tiskovinom rekao bih. Purko se iskazao i u udruzi malih dionicara Agrokora tako da vjerovatno nece on sigurno izgubit. Ako on ulazi sa 2 milje to je samo potvrda da ce bit nesto i za sirotinju (male dionicare).
Samo bih dodao mali ispravak ovdje, Purko nije napravio ništa u udruzi malih dioničara Agrokora. On je samo bio plaćeni glasnogovornik Agrama. Onog trenutka kad je Agram sklopio nagodbu Purko je nestao iz javnog prostora što jasno pokazuje da je bio Agramov čovjek.
Sve što je rađeno u udruzi vodio je i plaćao Agram, odnosno Grgić.
A kakve to ima veze sa temom?
Purkovi su odgovori prosjecnom citacu slobodne koji gleda na jadroplov kao gubitasa gdje drzava pali novce. Pola niti ne razumi o cemu ovaj pise tako da neki brojevi koje iznosi nemaju veze sa nicim. Ali kad vidi citaoc 8kn pa 25kn cini mu se kao dobar posao. Pa nije ovo HT da ce ljudi pohrlit i uzet Purku dio kolaca. Odgovori u skladu sa tiskovinom rekao bih. Purko se iskazao i u udruzi malih dionicara Agrokora tako da vjerovatno nece on sigurno izgubit. Ako on ulazi sa 2 milje to je samo potvrda da ce bit nesto i za sirotinju (male dionicare).
Bas zato i ja mislim da imamo sanse. Da vidim kako ce ne prihvatiti Purkovu ponudu ukoliko bude konkurentna cijenom. A onda ako prihvate njegovih 2 milijuna, zasto ne bi mojih recimo 2 milijuna? Kako bi to objasnili?
A odakle ces ti znati što je tko i koliko ponudio?
Uprava će vjerojatno odrediti dokapitalizatore po onome tko njoj najviše paše. I njezinim interesima. Moguće je da se to poklopi i sa najboljim interesima društva, ali i dionicara.
Al ja mislim da je najvažnije da dokap prođe i svi koji su apliciraju da dobiju nešto po najnižoj mogućoj cijeni. Osim ako pojedinci ili skupine baš žele platiti više od iste odnosno potražnja nadmaši ponudu.
U čemu je razlika? 360 ZTD jasno kaže da je uvjet za pobojnost odluke da dioničar glasovanjem za sebe ili za nekoga drugoga (što je ovdje slučaj) pokuša ostvariti korist na štetu dioničara ili društva. Dakle, ispunjeno je.
Osim toga jako je zanimljiv stav VSRH da je teret dokazivanja na tuženiku da je pobijana odluka bila potrebna, u interesu društva i primjerena.
Aha, a sad ćeš ti dokazivati i dokazati da su dioničari na skupštini glasali za nekog drugog? Sretno sa dokazivanjem.
Da, da al ovdje ti je dioničar koji je dokapitalizirao firmu, kao većinski vlasnik glasao o tome na skupštini i unio je tražbine i drugu imovinu bez validne procjene i time napravio dokap.
Kod DLKV dokapitalizatori uopće nisu odlučivali na skupštini o tim stvarima već postojeći dioničari. A dokap je izvršen u novcu. To je bitna i presudna razlika.
Evo malo tražene prakse Vrhovnog suda i to ovako na search od 10 minuta.
Ne kažem da je direktno primjenjivo na situaciju, ovisi o tome kakvo je izvješće i je li predočeno na skupštini s obrazloženjem predloženog iznosa za koji se izdaju nove dionice, također ovisi o statutu i određenim drugim faktorima, ali da je nemoguće nije.
P.S. Ne uzimajte pravne savjete s foruma, niti od mene, niti od laika
Ajd nađi još jednu... Pronašao si slučaj star gotovo 15 godina.
Regulativa po kojoj dokapitalizatori žele izvesti dokap u DLKV je znatno kasnije donesena.
Vjerojatno će postovi opet završiti u svaštari... zamolio bih te da se ne baviš analizom moje pozicije nego suštinom raprave. A ta je da su mali dioničari "povaljeni" i da postoji gotovo nikakva vjerojatnost da će povratiti svoje uloge odnosno pobiti skupštinske odluke koje je donijela kvalificirana većina dioničara na Skupštini.
Priča, to nije u redu je svima znana i jasna.... al to ne mijenja činjenicu ni položaj manjinskih. Jedino što je može promijeniti je sudska odluka o pobojnosti skupštinskih odluka. Koliko je to vjerojatno da se donese svatko neka sam prosuđuje. Moje misljenje ste čuli.
Pa ne vidim da si ti iznio neke argumente?
Osim "provjerene sudske prakse". I opetovanih "činjenica" "...da ne postoji gotovo nikakva vjerojatnost..."...
I ja tebe molim da se ne baviš analizom pozicije nas malih koji smo tužili, nego da iznosiš argumente.
Ok, ajde nam ti iznesi svoje.... zašto i po kojoj osnovi si tužio? S kojim to argumentima, konkretno! Kad su ti moje iskustvo i dosadašnja praksa toliko beznačajni...
Ili barem navedi kako misliš da će sud gledati na tužbu i cijelu tu situaciju oko smanjenja temeljenog kapitala Dalekovoda i kasnijeg dokapa?
Display Morevidim da su neki postovi maknuti u Svaštaru.
Tamo je post u kojem kažeš o malim dioničarima:
"Pa kad se uglavnom ne bore nego seruckaju po forumima. Bore se oni koji su otišli na skupštinu izrazili svoje protivljenje skupštinskim odlukama u zapisnik sa skupštine i ovi koji su tužili Dalekovod."
U koje od tih ti sebe svrstavaš?
Ti očito nisi među onima koji bi tužili jer ne vidiš smisao jer je sve unaprijed dogovoreno?
Vjerojatno će postovi opet završiti u svaštari... zamolio bih te da se ne baviš analizom moje pozicije nego suštinom raprave. A ta je da su mali dioničari "povaljeni" i da postoji gotovo nikakva vjerojatnost da će povratiti svoje uloge odnosno pobiti skupštinske odluke koje je donijela kvalificirana većina dioničara na Skupštini.
Priča, to nije u redu je svima znana i jasna.... al to ne mijenja činjenicu ni položaj manjinskih. Jedino što je može promijeniti je sudska odluka o pobojnosti skupštinskih odluka. Koliko je to vjerojatno da se donese svatko neka sam prosuđuje. Moje misljenje ste čuli.
Da, nema privlačnijeg motiva za ulaganje u dionicu od ovog primjera. Investitorima se maksimalno umanjuje kapital koji imaju - nema veze, trebali su se organizirali pa dokupili još 10ak milijuna kuna, prava sitnica. (?)
Da je postojala volja za uključivanjem malih dioničara u dokap ne bi odlukom bilo izričito isključeno njihovo pravo na sudjelovanje. Ovako bi ih samo odbili i gotova priča...
"First they came..."
To stoji, al oni su koristili upravo institut koji im to dopušta. I sad ti zapravo pokušavaš dokazati da je institut pogrešan?! Ok, al sud se ne bavi analizom Zakona u donošenju presuda nego postupa po važećim pravilima igre.
Jedino što se da napraviti u dugom roku je formiranje nacionalne udruge manjinskih dioničara koja će promicati njihove interese i sudjelovati ubuduće u kreiranju Zakona i novih pravila igre. I koje ćete svi vi biti članovi. Držite ili držimo milijarde kuna manjinskih ulaganja, a nemamo ni interesnu udrugu (ili više njih)?! To je po mojem sudu ispravan put koji bi zainteresirao i političare na prilagodbu i skrenuo "lot of light" na postojeće probleme, jer sve ostalo je uglavnom "trla baba lan...."
Koji je smisao pisanja trebali su napraviti ovo i ono.... neki ljudi kao da nemaju dodir sa stvarnošću i nemaju elementranih spoznaja o ulaganjima i njihovoj rizičnosti. Takvima su uvijek i isključivo svi drugi krivi osim njih samih. Oni su uvijek ispravni i savršeno nepogrešivi. A onda im stvarnost opali šamar... pa još jedan za svaki slučaj.
A da ne spominjem da nije bilo niti jedne inicijative da se mali dioničari povežu i ulože 10 milijuna kuna i sudjeluju u dokapu. Pa onda bi to vjerojatno netko ozbiljno shvatio kao namjeru i dosljednost ostanka uz kompaniju.
Bilo je pisanja o tome.... al ne i konkretnih koraka. A i sad se ljudi nekima smiju i žele im "sve najbolje" na nekim drugim ulganjima kada pokušavaju dostići minimalni cenzus potreban za dokapitalizaciju i ulaganje.
Pa kad se uglavnom ne bore nego seruckaju po forumima. Bore se oni koji su otišli na skupštinu izrazili svoje protivljenje skupštinskim odlukama u zapisnik sa skupštine i ovi koji su tužili Dalekovod.
Pa imam vremena i volje, jer vidim da opet se stvaraju neka očekivanja koja se, prema mojem osobnom mišljenju, neće ispuniti. Barem ne sama od sebe. Po Duhu Svetom.
Taman bi se netko natezao sa "zilijun" malih ulagača i procesom koji traje godinu dana da bi oni upisali možda par milijuna kuna dionica? Očito su dokapitalizatori bili takvog stajališta.
Osobno bih volio da se obeštete tužitelji i oni koji su se na skupštini protivili donesenim odlukama.... svi ostali koji po forumima bezveze napaljuju ekipu u očekivanju da će nešto time postići, gotovo je sigurno neće povratiti svoje uloge, jer se nikad nisu za njih adekvatno ni (po)brinuli.
Vjerojatnije je da se tužbom upire na pobojnost, a ne ništetnost takvih odluka skupštine temeljem članka 360. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvina. Moguće da su tužili istovremeno i na ništetnost kumuliranim zahtjevom pa APP ali ovo je puno solidnije...
Ne znam, a i ne zanima me jer nemam interes u priči, a nisam profesionalac, nego laik.
Ja osobno, da sam sve ovo napravio, kao i oni, ponudio bih manjinskima neki tromjsječni prosjek ili barem neku drugu cijenu, višu od trenutne da ih na neki način obeštetim i da ne vučem repove iza sebe. Barem ovima koji su krenuli u sudska raskusurivanja. Al nisam siguran da će se to dogoditi.
Je, baš je ta manjina željela spašavati DLKV.... svima im je bilo na pameti kao i uvijek, špeksa i zarada. A sad možeš pisati dalje kako si ti svojim žuljevima branio branik ulazne porte i kako su se sve zlice i opaci udružili da zeznu manjinske... how yes no. Dokap, novi strateški partneri i sve ostalo je bilo sporedno. Sve je to odrađeno, nećeš vjerovati, u skladu s regulativom i propisima, a njih nisu smislili Pavo i Končarevci već vladajuća politika i njihovi pobočnici. Ruka ruku mije... a neki obadvije.
Al neki dioničari su pokrenuli zahtjev za ništetnošću odnosno poništavanjem skupštinskih odluka i njihovo brisanje iz registra nadležnog trgovačkog suda. Pa će sud dati pravorijek jesu li donesene odluke ništetne ili nisu i da li je sve odrađeno u skladu sa Zakonom i propisima. Ja, kao pravni laik nemam pojma da li je ili nije, samo pišem na osnovu prethodnih iskustava i viđenja kako su te stvari do sada funkcionirale u praksi.
Da su pojednici pokušavali spasiti svoj kapital onda ne bi špekulirali na dokap i preuzimanje. Tim više jer su prethodno višekratno bili upozoreni putem javnih medija i objava iz Predstečajne nagodbe i poslovanja na burzi... ne upitnost vremenske neograničenosti poslovanja. Svi smo pametni i sve znamo gledajući u retrovizor. Kod ulaganja i općenito u životu treba znati gledati unaprijed i formirati realna i racionalna očekivanja. Ili barem to pokušavati činiti i ne biti u krivu.
Što se tiče pravosudnog "karanja". Sud ne radi na principu... moj gubitak nekome je dobitak i slično. Pogotovo kada su u pitanju poslovni i komericjalni odnosi, ulaganje i zaštita ulagatelja.
Ako je tebi normalno napraviti dokapitatlizaciju da pri tom izbacis postojece dionicare iz vlasnistva i sudjelovanja u dokapitalizaciji sa minimalnim pragom nauštrb trece strane koja nema nikakvog udjela u kompaniji.... onda nemamo o čemu dalje pričati.
Meni njje normalno, al ni situacija nije bila normalna jer upravo za ovakve (žurne) situacije postoji instrument pojednostavljenog smanjenja temeljnog kapitala prema ZTD-u. I taj su instrument oni iskoristili uz mogućnost oslobađanja od preuzimanja i ponude dionica postojećim dioničarima bez izdanja prospekta odnosno kvalificiranim ulagateljima s minimalnim ulogom od tih 10 milijuna kuna. To je sve bilo u skladu sa zakonom, a je li to tako bilo nuzno napraviti ne određujem ja nego je tako predložila uprava i NO i taj njihov prijedlog su podržali većinom dionicari na skupštini. Tko sam ja da sad sudim jel to bilo potrebno ili ne? Ili bilo tko drugi. Dalekovodu je bio potreban novi kapital. Dionicari su odlucili kako će ga unijeti u društvo i sto će napraviti s postojećim kapitalom.
Mogli ste iz slučaja Pevec i Petrokemija uočiti kakav je odnos određenog vlasnika prema manjinskim dioničarima. Ne znam zašto su toliki pojedinci pomislili da će ovaj put biti drugačije.
Pa fond je već imao kontrolu, a na sistemski važne kompanije i povezana društva se zakon o PJDD ne primjenjuje.
GLAVA VI. NAMIRENJE VJEROVNIKA NAGODBOM
Nagodba između dužnika i vjerovnika
Članak 43.
(1) U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom.
(2) Rok od 12 mjeseci iz stavka 1. ovoga članka sud će produljiti za daljnja tri mjeseca na zahtjev izvanrednog povjerenika. Rok od tri mjeseca računa se od isteka roka od 12 mjeseci.
(3) Izvanredni povjerenik predlaže vjerovničkom vijeću i vjerovnicima nagodbu ako procijeni da je reguliranje odnosa vjerovnika i dužnika nagodbom svrsishodno uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja.
(4) U ime vjerovnika u izradi nagodbe sudjeluje vjerovničko vijeće.
(5) Nagodbom se, među ostalim, može:
– prenijeti dio ili sva imovina dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru
– ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika
– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba
– prodati sva imovina ili dio imovine dužnika, raspodijeliti sva imovina ili dio imovine dužnika između vjerovnika
– smanjiti ili odgoditi isplata obveza dužnika
– obveze dužnika pretvoriti u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital novoosnovanih društava
– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika
– urediti odgovornost dužnika nakon nagodbe.
(6) U postupku izvanredne uprave koji se provodi nad dužnikom te povezanim i ovisnim društvima podnijet će se jedinstven prijedlog nagodbe.
(7) Nakon usuglašavanja teksta nagodbe između izvanrednog povjerenika i vjerovničkog vijeća izvanredni povjerenik dostavlja prijedlog nagodbe svim vjerovnicima putem objave na e-Oglasnoj ploči suda.
(8) Protekom tri dana od objave prijedloga nagodbe na e-Oglasnoj ploči suda smatrat će se da je prijedlog nagodbe uredno dostavljen svim vjerovnicima.
(9) Vjerovnici glasuju na ročištu koje zakazuje sud u roku ne kraćem od pet i ne dužem od 15 dana od dana kada sud zaprimi obavijest izvanrednog povjerenika i vjerovničkog vijeća da su suglasni oko sadržaja nagodbe koja će biti predložena vjerovnicima.
(10) Sud na prijedlog izvanrednog povjerenika utvrđuje popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju na ročištu.
(11) Radi provedbe ročišta određenog stavkom 9. ovoga članka, smatra se da pravo glasa imaju svi vjerovnici čije su tražbine utvrđene.
(12) Pravo glasa nemaju povezane osobe nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave.
(13) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na ročištu za glasovanje o nagodbi izvanredni povjerenik i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje sud na ročištu rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.
(14) Nagodba se smatra prihvaćenom ako je za nju glasovala većina svih vjerovnika i ako je u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu veći od zbroja tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja nagodbe. Iznimno, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako ukupni zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu iznosi najmanje dvije trećine od ukupnih tražbina.
(15) Nagodbu koja je prihvaćena od strane vjerovnika sud će potvrditi rješenjem o potvrdi nagodbe. Takvo rješenje ima snagu ovršne isprave.
(16) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe:
1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju nagodbe i postupanju prilikom njezine izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika, osim ako se ti nedostatci mogu otkloniti ili
2. ako je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način.
(17) Nagodba ili sažetak njezinog bitnog sadržaja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Podatak o sklapanju nagodbe upisat će se u sudski registar u kojem je dužnik upisan.
(18) Nagodba ima pravni učinak od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe prema svim vjerovnicima pa i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove osporene tražbine se naknadno utvrde.
(19) Ako je određeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu, smatrat će se da su u nagodbi sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku. Navedeno na odgovarajući način vrijedi i za nagodbom obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. U slučaju da je za provedbu nagodbe potrebno donošenje odluka bilo koje treće osobe ili tijela, uključujući, ali ne i ograničeno na članove i/ili dioničare dužnika i povezanih i ovisnih društava, prihvaćena nagodba će na odgovarajući način zamijeniti takve odluke i predstavljati valjani pravni temelj za provedbu potrebnih promjena pri nadležnim tijelima, registrima, javnim knjigama, upisnicima i očevidnicima.
(20) Stjecatelji dionica dužnika i/ili njegovih ovisnih i povezanih društava koje sukladno nagodbi stječu neposredno ili posredno nisu obvezni objaviti ponudu za preuzimanje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava.
(21) Na odnose koji nisu regulirani odredbama ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o stečajnom planu.
(22) U postupanju koje bi eventualno sadržavalo davanje državne potpore primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje područje državnih potpora i s tim povezana pravila o državnim potporama uvažavajući činjenicu funkcije i uloge Europske komisije koja je nadnacionalno tijelo u području državnih potpora.
također, nisam pravnik ali ako se netko razumije...kako je zamjenom udjela fgs-a sa fortenovom u 3-4mj 2021., odnosno udio dalmarine33,3% u konsolidatiru je zamjenjen za energiju gradec,čime je kontrola fgs-a u dionicama dlkv u konsolidatoru povečana sa 10m dionica na 15 m dionica, nije li to posredno stjecanje na koje se primjenjuju odredbe zpdd-a jer je fgs pod upravom konsolidatora tom akcijom stekao kontrolu sa 40,2% na 60,68% udjela u tem. kapitalu dlkv dd ćime je prešao večinski prag od 50%...nije li to možda posredno stjecanje kojime nastaje obveza objave ponude za preuzimanje po najmanje 3mj ponderu cijena na tk prije nastanka obveze isto kao i što je na sl način nastala obveza inspire inv. (koji također upravlja konsolidatorom) na slavonskom zif-u???
I da jest, mislim da se javna ponuda odnosi na situaciju preuzimanja kontrole, a kontrola je odavno stečena. Dodatno stjecanje odnosno prelaženje nekog drugog praga nije uvjet za "novu" javnu ponudu. To je tako nekada bilo prema "starom" ZPDD, al više nije. 50% nikad nije bio kvalifikacijski prag za to, nego 25%, pa tek onda 75%, ako me sjećanje ne vara.
