Nije važno kada će se novim dionicama trgovati, nego kada je cut off za podjelu dionica sa 100. Ja sam mislila da je 28.07., evo izgleda da je danas.
U obavijesti piše 28.7. zadnji dan, prvi 29.7.
Namire, a namira je T+2.
Posts by Flight
-
-
Ma neće cijena ostati tu gdje jest. Ionako nove dionice još nisu izdane (odnosno jesu, ali njima se neće 'odmah' trgovati), to je proces. I dalje se trguje samo sa starima.
Ne ulazim u način i provedbu smanjenja temeljnog kapitala i kasniji dokap, to sigurno nije bilo korektno, ni najmanje, nego samo komentiram potencijal budućeg poslovanja nakon dokapa.
Nije važno kada će se novim dionicama trgovati, nego kada je cut off za podjelu dionica sa 100. Ja sam mislila da je 28.07., evo izgleda da je danas.
Pa za cijenu su važne nove dionice, stari dioničari će i dalje pokušavati izvući najviše što mogu i zavaravati se cijenom od 70 lipa odnosno 70 kuna.
-
Ma neće cijena ostati tu gdje jest. Ionako nove dionice još nisu izdane (odnosno jesu, ali njima se neće 'odmah' trgovati), to je proces. I dalje se trguje samo sa starima.
Ne ulazim u način i provedbu smanjenja temeljnog kapitala i kasniji dokap, to sigurno nije bilo korektno, ni najmanje, nego samo komentiram potencijal budućeg poslovanja nakon dokapa.
-
Ja baš mislim da bi ovo nakon ovog dokapa mogla biti skroz ok priča i dionica. Nisam vidio da je KOEI, kakva mu god uprava bila, do sada spaljivao novac "iz viših pobuda", a i Pavo kad na nešto stavi šapu, odradi to kako treba. Tako da, vrijeme će pokazati, al sad kad je firma očišćena od dugova i balasta prošlosti mogla bi napraviti i dobre rezultate. Nisam vidovit, kao neki s teme, al baš imam špurijus da će DLKV zauzeti solidno mjesto u portfelju strateških, ali i ponekog malog ulagača.
-
Slično kao i danas.
-
A sto bi prosječnog ulagaca osim primamljive cijene trebalo privući ovom ulaganju?
Jel netko primjerice sudjelovao u upisu novih dionica Meritus ulaganja? Pogledao prospekt, prezentaciju, poslusao prezentaciju analitičarima?
Postoji i tema na forumu za ulaganje u Meritus al nisam primijetio da ikoga to zanima?!
Čudno. Bas čudno….
-
Ja se kladim da bi se Jadroplovov brod s domaćeg navoza (ovu noviji) lakše i skuplje prodao od istovrsnog (sličnog) broda ATPL proizvedenog u Kini. Tako da priču o “kršu” možeš negdje drugdje pokusati prodavati.
-
Miješaš vrijednost i cijene. Cijene brodova su iz mojeg iskustva mnogo manje volatilne od vozarina. Zato i postoji “lag”. Recimo da su vozarine leading indikator, a cijene brodova lagging.
Nagli porast vrijednosti brodova ovisi o vozarinama, a one su jako volatilne. Recimo vrijrdnost istih brodova je bila puno niza prije 6 mjeseci. Pa da krene korekcija vozarina, pala bi i vrijednost brodova.
Brodarstvo je rizican sektor za ulaganje.
Prema mojem misljenju, sadasnju cijenu Atpl moze opravdati izvrsno izvjesce za 2Q pa pricekajmo hoce li FI opravdati ocekivanja.
Ne može se vrijednost broda gledati samo kroz porast cijena vozarina. Po toj logici, u nekom trenutku vrijednost polovnog broda prerasla bi vrijednost novog.
???
Pa resale je ionako kad indeks divlja veći od ugovora za novogradnju.
-
gospon mitko sve jasno, prihvatio sam već taj savjet prije nekoliko dana i sve pročitao i dalje stojim pri tvrdnji da je to špekulantski..
da li se igrati sa razlikom kv i fair value nekretnina za obavljanje djelatnosti? gdje bi završili na ostalim dionicama?
dajte samo molim Vas mi za pravo da imam drugačije mišljenje...
Evo slazem se...ja, dok nisam vidio mittkove izracune, sam uvijek u NAV koristio iskljucivo trzisnu vrijednost flote, ali i samo neto financijski dug (ne ukupni)...jer je brodarima trgovanje s brodovima core business jednako kao i njihov najam...a nekretnine su samo jedan lijepi “kozmeticki” plus/amortizer...ali koje mi nikad ne utjecu na odluku o kupnji/prodaji bilo koje dionice...samo bussiness mi je bitan...
I NAV! 😁😁😁
-
Ne brini ako vozarine i futuresi nastave padati, padat ce i cijena. Dugorocno ona tangira NAV-u, a u ovisnosti od kretanja vozarina i futuresa crta sinusoidu oko tog trenda. To sto je netko napisao negdje da su se cijene brodova porasle ne znaci da cijena ne smije pasti ispod NAV-a. Zapravo je to i očekivano.
Ne znam zašto se svi ovdje opiru padu cijene, al cijena nije funkcija parabole ili hiperbole već ona tangira pravcu u dugom roku (dok u kraćim vremenskim razdobljima pleše oko njega) Ona se naprosto mora korigirati da bi se trend nastavio. Vani su se cijene korigirale, čak je i JDPL zdravo pao radi dokapa. Jedino se ovdje pokusava opravdati nešto sto je normalno, očekivano pa i neizbježno. Ako se ovaj put na guzove i provuče, sljedeći puta vjerojatno neće.
-
A je Luky uporan na 58...
Jel on to pomalo prije delistinga ili "udaje kčer ili preuređuje stan"?.......
Dok god Zaba nagrađuje upravu i zaposlenike dionicama banke, delistinga neće biti. A pravo je pitanje ima li Luković još pravo na iskorištavanje menadžerskih opcija iz mandata dok je bio predsjednik uprave ili su one sve iskorištene. Ako ima, logično je da prodaje jer će (ponovno) steći dionice jeftinije. A možda ima još potrebu i za daljnja ulaganja u neki start-up ili slično... https://lider.media/poslovna-scena…jetiljki-131083
-
Moraš staviti u konetskt trenutak kad je ugovor sklopljen i namjeru. Zašto je društvo ušlo u takvu transakciju? A ne gledati sadašnju vrijednost vozarina i brodova i financijsku poziciju društva. Danas vjerojatno ne bi sklopili takav aranžman, a da li mogu otkupiti ugovor, to treba provjeriti sljedeći put na GS.
Osobno mislim da je vrijednost NAV-a samo jedan parametar u križaljci vrijednosti kompanije, no činjenica je da P/NAV>1, po mojem mišljenuju sugerira na ono što se događalo i sa inozemnim brodarima dok su cijene dionica odnosno vozarine intenzivno rasle. I zašto su se kasnije i iskorigirale. Čim su vozarine i FFA posustali, premija na NAV koja je u prosjeku za inozemne brodare iznosila 30-40% na NAV se istopila. I otuda kreanje cijena dionica inozemnih brodara nema samo veze sa sentimentom tržišta na kojem se dionica trguje nego i sa stvarnim kretanjima i očekivanim kretanjima u vozarinama (barem ovima u kratkom roku).
-
.... ali pored toga što je u dugotrajnoj imovini, na strani obveza, u pasivi treba biti iskazna i sadašnja vrijednost budućih obveza po financijskom najmu. Dakle, ako se vodi u imovini, za tu imovinu se treba voditi i financijska obveza kojom se ta imovina financira. Kroz to se glavnina te imovine poništi odgovarajućom obvezom. S time da amortizacija te imovine utječe i na operativnu profitabilnost, pa se zato računa i Ebitda prije jednokratnih stavki nakon najmova odnosno očišćena od efekta amortizacije te i takve (uanjmljene) imovine.
-
Pa naravno da ti neću, na riječ, vjerovati jer ne znam ni tko si ni što si. U zbirki isprava na trgovačkom sudu pohranjen je zapisnik sa skupštine ovjeren od Javnog bilježnika. Što tamo piše, to se priznaje kao službeni dokument, sve ostalo je rekla kazala. I svaki dioničar može pristupiti toj zbirci isprava i izvršiti uvid odnosno čak i fotokopirati dijelove ili zapisnik u cjelosti.
Ti si mogao poslije Skupštine u neformalnom razgovoru doznati svašta, a i svašta ovdje napisati, ali to je nešto o čemu će ti netko vjerovati, a netko možda i neće. Da postoji službena bilješka u dokumentima o otkupnoj kaluzuli e onda bi to bilo puno vjerodostojnije od toga što ti kao anonimus pišeš na nekom forumu. No hard fillings.
-
Znači ne postoji službena informacija u javno dostupnim podacima o otkupnoj klauzuli?
Oni ne moraju disclose-at ugovorne odredbe i iznose, ali mogu i moraju opisati na koji način su ušli u neki financijski aranžman i kako to utječe na poslovne rezultate ili kako je utjecalo. Tome i služi Glavna skupština, da se između ostalog dioničarima pojasni poslovanje i svi bitni polsovni događaji u protekloj godini da bi temeljem toga dioničari mogli odlučivati na skupštini o prijedlozima s dnevnog reda.
Glavna skupština je organ društva, kao što su to i uprava i NO. Obzirom da dioničari ne mogu izravno pristupati pitanjima Upravi i NO, za to imaju priliku istu tu Upravi i NO, pitati na GS, sukladno predloženom osnovnom ili prošrenom dnevnom redu, i to sva pitanja koja se odnose na sve bitne činjenice koje su se dogodile u protekloj godini i koje mogu imati utjecaj na buduće poslovanje, a koja nisu zapriječena zakonski ili ugovorno.
-
Tržišna vrijednost je uračunata ili nije. Ako se brodovi u bareboat charteru odnosno najmu uključe u imovinu onda se mora iskazati i financijska obveza za njihov najam. Tako da se utjecaj na (povećanje) imovine u potpunosti ili u značajnoj mjeri (dijelom) poništava sa financijskom obvezom za korištenje tih brodova. To ovisi kako je taj najam naravno ugovoren, da li mu je značajnija fiksna ili varijabilna komponenata najma ako je ugovoren na neki indeks itd Itd Bareboat defacto utječe na imovinu preko operativne dobiti i zato se takva imovina i amortizira, ali se iskazuje i kao financijska obveza svedena na određen datum, na strani pasive.
Koji točno ispravak vrijednosti nekretnina? O kojoj se točno revalorizaciji radi i s kojim ciljem/uzrokom?
-
Jel netko možda gledao i uspoređivao kako se cjenovno i potražnjom rangiraju brodovi istih/sličnih karakteristika. Dakle, kako 5 ili 10 godina star panamax slične klase, kamsarmax, supra ili handy cjenovno kotiraju ako su izgrađeni u Kini, Koreji, Hrvatskoj ili Japanu? I obzirom na pogonski stroj da li je recimo jednako vrijedna uljanikova varijanta MAN-a, njemački MAN ili neka kineska varijanta istog? Utječe li to na cijenu rabljenog broda i ako da, koliko?
-
Pa koliko ja shvaćam ti brodovi vise nisu njihova imovina (to je kao da su brodove prodali i uzeli natrag u najam odnosno operativni leasing odnosno ako se ta imovina vodi u bilanci sukladno IFRS 16 onda financijski leasing), dakle ne vode se u bilanci već je to defacto imovina kojom oni upravljaju i na kojoj ostvaruju operativnu dobit. S druge strane za tu imovinu plaćaju rashod odnosno najam tj. imaju neku kumulativnu financijsku obvezu za vrijeme trajanja najma koja na određeni datum ima neku sadašnju vrijednost. Ako priznaju tu imovinu sukladno IFRS 16 onda moraju priznati i financijsku obvezu za najmove, za koju ja nisam siguran da je iskazana u njihovom dugu. Ili jest ako je to tako opisano u bilješkama uz izvješća. Ja to nisam gledao niti provjeravao. Dakle, ako nisu priznali buduće financijske obveze na sadasnji datum (datum bilance) onda ne mogu priznati niti imovinu na koju se te obveze odnose. To su specifična pitanja koja treba pitati upravu konkretno financijskog direktora na GS ili negdje drugdje gdje se pojavi prilika za službeni upit (konferencija, prezentacija analitičarima, možda onu Frau Puticu nadležnu za odnose sa investitorima i sl.) I naravno prije upita, treba dobro pregledati sto piše na tu temu u revidiranim FI.
-
Brodari imaju dva cilja. Jedan je sto veća flota, a drugi sto mlađa. To im je često važnije od dobiti. Zašto je tome tako to moraš pitati ljude iz branše.
Mi ne znamo dokle mogu potegnuti cijene brodova. Teoretski oni mogu na resale vise zaraditi nego na trenutnoj kupnji rabljenog broda, s uključenim vozarinama. Za praksu ne znam. Neki brodari aktivno trguju brodovima i to im je jednako važan izvor prihoda kao i plova.
-
Ne, nego kako se financira sama izgradnja. Dakle, da bi počeo graditi brod treba ti 15-20% pologa ili učešća, ostalo ćeš financirati ili kreditom i/ili tekućim poslovanjem. Dakle, tih 50 milja je vjerojatno glavnina toga za taj polog. Ako je uprava u pravu, do porinuća brodova može samo na njihovoj izgradnji zaraditi jedan polovan, dobar brod od cca 15-tak milijuna USD. Ako nije, onda može prodati ugovor i izgubiti polog ili dio pologa.
Po meni JDPL nema puno izbora, ili će riskirati ili će pasivno čekati i uobičajeno poslovati da vide jesu li u pravu ili nisu.
