Posts by mitkko

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Tako je, ovdje pišem samo o tečajnim razlikama koje se prikazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tamo ima još i drugih kategorija koje za ATPL nisu relevantne. Sve te situacije su pojašnjene gore u tom članku koji sam postao.

    Tu je sve pobrojano. Kod ATPL pričamo samo o prvoj točki.

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Stavit ću ovdje jedan članak koji objašnjava sveobuhvatnu dobit, posebno tečajne razlike, pa da napokon završimo tu raspravu. O istome su pisali i Alias, Flight i Parica. Ja ću to rezimirati i potkrijepiti člankom.

    "Na poziciji tečajnih razlika iz inozemnog poslovanja poduzeća iskazuju tečajne razlike nastale na temelju ulaganja u inozemstvo, što može biti ulaganje u ovisno društvo, pridruženo društvo, zajednički pothvat ili podružnicu."

    Ne znam ima li potrebe ovo dodatno pojasniti - ATPL svodi vrijednost svog ulaganja u inozemne tvrtke kćeri u nacionalnu valutu u HR, i tu se onda događaju tečajne razlike budući da je njihovo ulaganje/imovina u tim firmama bazirano na USD.

    Još više pojednostavljeno, plastični primjer - zamislite da imate stan vrijednosti 100.000 € koji rentate - to je vaša imovina, vaše ulaganje (možemo čak karikirati da je to inozemno ulaganje u širem smislu jer se kod nas cijene nekretnina izražavaju u €), i onda svake godine računate koliku ste dobit ostvarili na tom stanu -> koliko ste uprihodili od najma, od toga umanjite svoje rashode i amortizaciju, i došli ste do iznosa dobiti - to je operativna dobit, ona dobit koja se u FI nalazi u RDG. E sada zamislite da je u roku tih godinu dana još tečaj € porastao/pao za recimo 5% u odnosu na kunu i vi si onda pomislite da bi bilo zgodno i tu "dobit" nekako iskazati pa onda izračunate da ste uz redovnu dobit od rentanja još imaginarno zaradili i na toj tečajnoj razlici. Ta dobit se iskazuje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Ovo ovdje zovem "imaginarnom" dobiti, dok računovođe to zovu "nerealiziranom" dobiti - niste stan prodali pa niste tu dobit ni realizirali, ali isto tako će se za godinu dana tečaj opet promijeniti (na kraju krajeva, svakodnevno se mijenja) pa ćete opet imati tečajne razlike, ovaj put možda negativne. Tečaj vremenom fluktuira manje više oko nekog medijana, pogledajte graf. Razumijete zašto je ta stavka nebitna za operativno poslovanje neke firme i zašto investitor u tu firmu ne bi trebao tu dobit uopće razmatrati.

    "Moguće je uočiti kako su sve ovo stavke nastale iz obračunskih kategorija, zbog čega se ostala sveobuhvatna dobit još naziva i nerealizirana dobit."


    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.


    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

  • JDPL (Jadroplov d.d.)

    Banka ti nudi kredit kada ti ne treba, kada dobro poslujes, a kada zaskripi i stvarno trebas kredit, onda ili ne daju ili daju po lihvarskim uvjetima. Nije to neka mudrost. Postignuta kamata je dobar indikator financijskog stanja firme.

    Kredit je odobren u veljaci 2020., u to vrijeme su svi bulkeri bili u banani, a JDPL pogotov jer vec dugo plese po rubu. Danas se situacija na trzistu stubokom :) promijenila - kako bi mudraci rekli, za 360 stupnjeva :D

  • JDPL (Jadroplov d.d.)

    Nikako da objave o kojem se to "americkom fondu" koji im je dao novce radi. U revizorskim izvjescu se moze vidjeti da su u 2020. uzeli dugorocni kredit u iznosu od 25.5m USD sa lihvarskom kamatnom stopom 9%+LIBOR, ali ne pise tko im je dao kredit.

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Quote from tollway

    mene kao laika zanima jedna stvar. probao sam komparirararati korelaciju kretanja BDI i rasta/pada poslovnih prihoda i dobiti u FI. znam da tu ima još masa drugih čimbenika koji na to utječu, ali po meni onako pomalo sirovo.... ispalo da se promjena BDI na prihodima reflektira nakon 45-60 dana!!?? moguće? ili ajmo ovako. u travnju je rast indexa bio cca 50%. jučer je bio 3080. kada će se vidjeti efekt tog rasta vozarina? po meni manjim dijelom u q2, a većinom u q3!! razmišljam li dobro?

    Dobro razmisljas. Pogledaj moj post na tu temu na JDPL.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Quote from StatusQuo

    Pa tebi pricam ako govorim o brodovima u najmu

    Nisam htio biti grub, imao sam tu prepisku sa BudFox , ja o jednom, on o drugom, a ti si citirao te sve citate pa si me zbunio :)

    Da ti pojasnim moje razmišljanje oko tog bareboat chartera. Vidi sljedeće slike u prilogu, obrazlažem tu tablicu koju ti spominješ, barem onako kako ju ja vidim. Poanta je da taj iznos koji piše pod amortizacija je samo iznos plaćenog najma te godine, ne nužno i fakturiranog. Pogledaj istu tablicu za 2020. g., te godine su umjesto 17m platili samo 3 i nešto m.

    Ja mislim da su oni nisu redovno/uredno plaćali taj najam, bile su krizne godine i to im se toleriralo, a onda kada su potpisali aneks ugovora na nove 3 godine, sada plaćaju i najam po tom novom ugovoru, ali i zaostatke po starom pa onda onda to izađe tako puno.

    Ne znam, možda sam u krivu, ali ne vidim kako bih to drugačije gledao. Tablica je vrlo jasna, imaš ukupnu nabavnu vrijednost ugovora o najmu, početno stanje u godini, umanjenja (nespretno se zove amortizacija, ali prema MSFI 16 to se uistinu tako knjiži), i neto stanje na kraju godine.

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.


    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

  • JDPL (Jadroplov d.d.)

    Quote from looserst
    Quote from mitkko

    Bome si ga dobro ošacovao :)

    Osacovao? Jel ima veze sa stubokom? Daj prevedi :D

    haha, nije baš skroz tako, stubokom zvuči otmjeno, a ovo je upravo suprotno, majstorski izraz :)

    Majstorski, šegrtski, šoferski termin za:

    1) odmjeriti

    2) premjeriti

    3) pregledati

    4) odgledati

    5) probati

    6) pipnuti

    7) bariti

    i još mnoštvo drugih, srodnih, stvari, koji se neprimjetno uvukao u svakodnevni govor.

  • JDPL (Jadroplov d.d.)

    Napravit ću sutra detaljniju analizu izvješća, ažurirat ću izračun break-evena i ostaloga. Ali ajde ako sada odmah uzmeme onako konzervativno levatski samo sveukupne rashode za Q1 umanjenje za tečajne razlike (dolar je sada manje-više stabilan pa te razlike neće biti značajne) = 40m kuna, podijelim sa brojem dana i brojem brodova (procjena je da je brod Bene plovio pola kvartala prije nego što je prodan pa računa sa 5,5 brodova), dobijem oko 12.700 USD troška po danu. Ovo dakle nije operativni trošak, ovo je sveukupni break-even.

    Do danas je prosjek vozarina za Q2 oko 23.000 USD. Ako pretpostavimo da će se zadržati na tim razinama do kraja Q2, ovakvom jednostavnom računicom dođemo do dobiti od = 5 brodova * 90 dana * (23.000-12.700) = 4.635.000 USD, odnosno 29 milijuna kuna. To je brutalno! Uzmimo u obzir i da će iskorištenost flote biti 95%, i uu to se dođe do 28 milijuna kn.

    Jesam nešto krivo izračunao?

    ATPL je imao bolji prosjek vozarina jer su mu prosjek digle oni dugoročni ugovori koje ima pola flote, a imaju i pola Panamaxa. U vremenima ovako jako visokih spot vozarina, prednost je naravno imati sve brodove na spotu. Ranije im se takva politika pokazala izuzetno lošom jer su zbrajali ogromne gubitke, ali sada ako ovo potraje će se stvari brzo okrenuti njima u korist.

  • JDPL (Jadroplov d.d.)

    Gledam sada i troškove, manje-više su svi na razini prošlogodišnjih, ništa ne iskače. Tako je i sa amortizacijom, kamatama.

    Sada sam išao pogledati kakve su bile prosječne vozarine po mjesecima u Q1. Nisam pratio kretanje indeksa baš redovito u siječnju i veljači, pa ne znam napamet kakvi su bili prosjeci. Ali stvari budu puno jasnije kada se to uzme u obzir.

    Ova situacija se može objasniti kada se pogledaju promjene vozarine na razini tjedna ili mjeseca. Vremenski delay implementacije rasta spot vozarina i nagli skok vozarina tek od sredine prema kraju Q1 jako iskrive sliku prosjeka za Q1. Mi svi ovdje gledamo prosjek, ali ove okolnosti je jako važno uzeti u obzir kada su promjene indeksa ovako nagle.


    Evo primjer. Recimo da je brod ugovorio putovanje početkom siječnja za oko 9.000 USD, dok se vratio i ugovorio novo putovanje već je prošlo mjesec dana (pričam po sjećanju, mislim da je prosječno trajanje puta za Supre 25 do 45 dana, ovisi o ruti) + još možda koji dan stajanja, pretovara i slično. To je već početak ili sredina veljače. Tu je onda ugovorio novo putovanje za recimo oko 13.000 USD, i onda treću turu negdje sredinom ili krajem ožujka za oko 22.000 USD. Sada je još kvaka da se charter naplaćuje proporcionalno vremenu trajanja puta, tako da ova zadnja visoka vozarina se fakturira samo pola iznosa (15-ak dana od ukupno 30-ak dana koliko traje putovanje).

    Tako sada imamo prosjek vozarine za taj jedan brod = 9.000+13.000+22.000/2 = 33.000, i kada to podijelimo na 3 mjeseca, dobijeno 11.000 USD. Voila! U tome je kvaka.

    Na ovom forumu su neki kolege objavili vozarine za nekoliko njihovih brodova, kreću se od 22-28.000!?! Nekoć sam si radio projekcije na mjesečnim bazama, sada sam se uljenio pa gledam prosjeke po kvartalu, ali vidimo kako taj jedan detalj može jako iskriviti sliku. Ja sam u svojoj ranijoj analizi uzeo konzervativno 16.000 za prosjek vozarina, a evo JDPL u svom izvješću piše da je prosjek čak 18.873 USD, ali to očito nije bilo dovoljno konzervativno.

  • JDPL (Jadroplov d.d.)

    Prihvaćam provokacije, čitam izvješće i šokiran sam. Ajmo gledati operativnu dobit.

    Prvo sam pomislio da su imali neke brodove u kvaru pa nisu vozili, pa sam pomislio da su napravili neku glupu poslovnu odluku i fiksirali brodove za neke male novce prije ovog rasta. Ali čitam izvješće, onaj uvodni dio i kažu da je sve bilo ok.

    Za zastoje kažu:

    "Svi brodovi u proteklom su razdoblju plovili bez značajnih tehničkih zastoja, zadovoljavajući stroge kriterije klasifikacijskih društava."

    Za vozarine kažu da su bile super:

    "Ako promatramo globalno zabilježene vozarine za 2021. godinu do sada, vidljivo je da su prosječno ostvarene vozarine na kratkotrajnim uposlenjima brodova veličine 40.000 do 60.000 DWT tijekom 2021. godine za 9.940 USD više u odnosu na prosjek ostvaren tijekom 2020. godine (18.873 USD u 2021. prema prosječno 8.813 USD u 2020.)."

    Onda gledam poslovne prihode i imam šta za vidjeti:

    Ako prihode od prodaje pretvorim u TCE vozarinu, ispadne da su cijeli Q1 vozili za prosječno 10.400 USD, a prosječna vozarina na tržištu za Q1 je iznosila oko 16.000 USD!!! Dakle, njima fali 6000 USD po brodu po danu. Kako? To je nedostajući prihod od cca 17 milijuna kn?!? Jel mi to može netko objasniti?

    A pogledajte prethodnu stranicu na ovoj temi, neke brodove sada ugovaraju čak i za 24.000 USD. Kako?

    Pomislio sam i da je možda kvaka u knjiženju prihoda, idem sada to pročitati, kakva ime je metoda knjiženja, jer ovo mi je jednostavno neshvatljivo.

    Jasno je da se spot vozarine implementiraju u prihode sa određenim vremenskim delay-om, recimo 30 dana koliko traje prosječna ruta. Ali ako i to uzmem u obzir, ovaj prosjek vozarina mi je i dalje prenizak.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Quote from StatusQuo
    Quote from mitkko

    To zapravo podržava ovo moje razmišljanje. Pravo na produljenje najma uvijek ima najmoprimac, tako može nakon 3 godine procijeniti je li mu isplativo produljiti charter po unaprijed dogovorenim uvjetima ili će okončati ugovor i tražiti bolje prilike na tržištu. U slučaju da cijene najma na tržištu nakon te prve 3 godine porastu, najmoprimac će naravno iskoristiti tu mogućnost produljenja ugovora po ranijim povoljnijim cijenama - u obrnutom slučaju naravno neće. U tim ugovorima uvijek bude unaprijed definirana cijena najma za te druge dvije godine - može biti ista kao i za prve 3 godine, ali najčešće bude nešto veća (barem za one ugovore koje sam ja vidio) jer već godinama svi očekuju rast brodara pa svi računaju da će nakon 3 godine najmodavac moći postići bolju cijenu za najam svog broda.

    Piše ti u izvješću kako se knjiži (knjiži se u ostale prihode i direktno povećava dobit), nije to stvar, već me zanima jesu li to objavili na burzi, nisam vidio tu obavijest.

    Ali mislim za pocetno priznavanje imovine je bitno pocetno misljenje uprave o vijeku trajanja upotrebe, ako ovisi o njima iskljucivo

    Evo bas malo gledam revidirano i mislim da nije tako jednostavno kako racunas vidi pocetak 2019 brodovi u upotrebi 78 mil amortizacija za tu godinu je 17mil, na kraju godine brodovi u upotrebi su 61 mil, a pola godine poslje ti ugovori isticu nema logike da se onda vode po 61mil ocito se to drugacije vodi, po meni iz 2019 trosak tih brodova je bila amortizacija 17mil + kamata

    Ne kužim o čemu pričaš. Jel to komentiraš neki moj post ili odgovaraš BudFox ?

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    To zapravo podržava ovo moje razmišljanje. Pravo na produljenje najma uvijek ima najmoprimac, tako može nakon 3 godine procijeniti je li mu isplativo produljiti charter po unaprijed dogovorenim uvjetima ili će okončati ugovor i tražiti bolje prilike na tržištu. U slučaju da cijene najma na tržištu nakon te prve 3 godine porastu, najmoprimac će naravno iskoristiti tu mogućnost produljenja ugovora po ranijim povoljnijim cijenama - u obrnutom slučaju naravno neće. U tim ugovorima uvijek bude unaprijed definirana cijena najma za te druge dvije godine - može biti ista kao i za prve 3 godine, ali najčešće bude nešto veća (barem za one ugovore koje sam ja vidio) jer već godinama svi očekuju rast brodara pa svi računaju da će nakon 3 godine najmodavac moći postići bolju cijenu za najam svog broda.

    Quote from BudFox
    Quote from mitkko

    Vidi ovo, sve piše u izvješću, tako rade oduvijek (barem od kada ja pratim ovu dionicu). Dakle, brodove vode ili kao trišnu vrijednost brodova ili kao "vrijednost u upotrebi", koji već iznos bude veći.

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Zadnji veliki otpis su imali, čini mi se 2015. ili 2016. godine, tako da ih je bilo, samo to ne rade zadnjih 4 ili 5 godina.

    Ne znam knjigovodtsvene posljedice to može imati o kakva su pravila jer nisam računovođa.

    Piše ti u izvješću kako se knjiži (knjiži se u ostale prihode i direktno povećava dobit), nije to stvar, već me zanima jesu li to objavili na burzi, nisam vidio tu obavijest.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Vidi ovo, sve piše u izvješću, tako rade oduvijek (barem od kada ja pratim ovu dionicu). Dakle, brodove vode ili kao trišnu vrijednost brodova ili kao "vrijednost u upotrebi", koji već iznos bude veći.

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

  • JDPL (Jadroplov d.d.)

    Quote from looserst
    Quote from mitkko

    Ne znam, ali veselo očekujem. Ne bi me iznenadilo da ostvare veću dobit nego ATPL. Računam oko 17m.

    Auuu mittko pa kud ti medju optimiste? 17 milja =O iako onih 23.5 ili 24.5 k od nekidan...

    Samo da je vidit plus kod jadroplova pa umrijet :P

    Ne znam na što točno misliš. Ja sam već ranije pisao projekcije da očekujem takvu nekakvu cifru. Stvar je u tome da JDPL ima sve brodove na spotu, a ATPL samo pola, zato će zbog takve poslovne politike JDPL u ovakvim tržišnim u uvjetima fino profitirati. Barem bi trebali ako nisu napravili u međuvremenu nekakav glupi potez.

    Još uvijek analiziram izvješće od ATPL pa ne znam točno (sada se bavim godinjim izvješćem, kasnije ću gledati Q1), ali vidiš da izgleda da im ti brodovi koji su pod dugoročnim ugovorima samo pokrivaju trošak, tj. ne stvaraju nekakav ozbiljniji profit. Radile su se projekcije od oko 25-30m, a dobili smo samo 12m. Ovdje ne mislim na tu nesretnu sveobuhvatnu dobit o kojoj svi pričaju, već o operativnoj dobiti.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Razmišljao sam o tome pa sam došao do zaključka da imaju ugovor sigurno na 3 godine, dok su ove dodatne dvije samo opcija, pa onda valjda prikazuju samo taj sigurni dio zaduženja. Nisam siguran da bi u bilanci vodili toliki dodatni dug da ne moraju, ako je on samo potencijalan. Nema mi to smisla. To mi je slično kao kada ja zovem banku da mi napravi okvirnu kreditnu liniju na neki iznos, ali to zaduženje se ne knjiži u bilanci dok ne povučem sredstva, već imam samo nekakav mali trošak za održavanje te okvirne kreditne linije.

  • ATPL (Atlantska plovidba d.d.)

    Quote from BudFox
    Quote from mitkko

    Imali su i otpis potraživanja po kreditima u iznosu od >17m kn. Jel zna netko nešto više o tome?

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Imali su i otpisa i prolongacije kredita na 6 mjeseci. Piše u revidiranom.

    Jasno mi je da je iz izvješća, ovaj screenshot koji sam stavio je upravo iz revizorskog izvješća. Hoću reći da se to nije nigdje spominjalo u obavijestima na ZSE, ali nije mala cifra, ulazi u prihode i uljepšava sliku. Možda mi je nešto promaklo pa pitam, možda netko nešto zna.