Rast od cca 3 %. I nije nešto spektakularno. Spektakularno bi bilo da zagrebemo 500 kn danas.
GOGL je vani sa 9,50 u par dana došao na 12,50... mi 3% ma divno.
Kakva je to usporedba gogl se vrtio oko 9,5-10 zadnjih mjesec dana i sad je na 12,17, dok se ATPL vrtila oko 400-410 sad je 485, nema logike s kojom je to pomak 3% ako se usporedjuje isto vremensko razdoblje.
Jbg svi su preokupirani brodarima, a neki kupuju u tišini. Da mi je 5 milijuna kuna na brokerskom, sa samim ZSE-om bi živio kao bubreg u loju i još malo poviše toga...ne bih više u životu ništa radio, osim toga...
S obzirom da sve znas brzo ces na zse doc do 5mil pa onda mozes sa zse i radit sta si zamislio 
Znaci rezime ako krenu radit nesto sami ce izazvat inflacijju zbog poskupljenja kamata koja se uvik preliju na ekonomiju, ako ne naprave nista samo trziste ce izazvat inflaciju jer se konstatno pumpa, a supply vise ne moze rast pa se cijena supply mora uskladit s drugom jednadzbom tj ovisi koliko je love na drugoj strani, a lova nastavlja samo padat sa stabla, meni se cini da sta se vise odgadja da se sve veci harakiri sprema.
ajmo reć da si došao do istog zaključka kao i ja, al na drugi način
Samo ne znam kako je u tom istom zakljucku pao onda razlicit zakljucak da su obveznice jednom dobre drugom ne 
Display MoreDisplay MorePa nije da nema uvozne inflacije najveca je u zadnjih 5 godina pogledaj malo PPI svima je dosta porasla cak i japanu samo sta je on izvozno orjentiran pa ne utjece toliko na lokalni cpi osim kini ppi nije toliko porastao koja ocito nastoji iskontrolirat cijene i preuzima na sebe trosak pitanje je koliko dugo mogu prebacit teret na sebe da si ne nastete mozda uspiju pa se to uspije odrazit i na ostale uglavnom povecanje PPI djeluje s zaostatkom na CPI pa nisam siguran da cemo vidit tek tako znacajni pad inflacije
https://tradingeconomics.com/united-states/import-prices
A vidi evropi PPI izasli smo iz stagancije cijena zadnjih 10 godina, a to se jos ne vidi toliko na cpi
https://tradingeconomics.com/euro-area/producer-prices
Evo ovi kaplan kojeg si spominjao bas i ne mjenja plocu kako kazes on zaziva vec tapering u 9 mjesecu mislim da je to prije nego je prije spominjao
to sve stoji.
ali danas je Supreme Court srušio odluku CDC-a o deložacijama, jer ju Kongres nije potvrdio, a Bijela kuća problem prebacila na State-ove da oni to same riješe.
FED se gadno zafrknuo šta je, u prvom mahu, uz obveznice, kupovao i junk dugove i MBS-ove umjesto da je pustio da tu tržište učini svoje, tako da sad, šta god da uradi, učinit će problem.
ako odrade tapering obveznica, i yieldovi porastu, povuć će za sobom i kamate na hipoteke.
ako prestanu kupovat MBS-ove, dogodit će se ista stvar.
ako ne stave dno na junk obveznicama, izazvat će val chapter 11-ica.
Covid je bio idealna prilika da se počiste sva nagomilana s*ranja u sustavu, a FED je odlučio napraviti isto šta i Milanović kod nas.
bacio puste pare u vjetar i gorući problem polio kerozinom.
jedina razlika je u tome šta su tamo banke voljne posuditi novac kome treba, al to odbijaju raditi dok god se ova s*ranja ne počiste.
i opet se vraćamo na istu stvar.
ili će FED izazvati grešku u koracima ili će se tržište samo negdje spotaknuti.
a dogodine je izborna godina u kojoj Republikanci mogu preuzet sve institucije osim predsjedničke.
zato i je moj pick da će odlučiti ne raditi ništa, tj. moliti Boga da netko od velikih ne stisne "sell" i nastaviti raditi sve kao i do sada.
ionako se protiv njih, zbog toga šta su sve kupovali, pokreću tužbe protiv pogodovanja, itd.
u svakom slučaju, ne bi im bio u koži 🤷
Znaci rezime ako krenu radit nesto sami ce izazvat inflacijju zbog poskupljenja kamata koja se uvik preliju na ekonomiju, ako ne naprave nista samo trziste ce izazvat inflaciju jer se konstatno pumpa, a supply vise ne moze rast pa se cijena supply mora uskladit s drugom jednadzbom tj ovisi koliko je love na drugoj strani, a lova nastavlja samo padat sa stabla, meni se cini da sta se vise odgadja da se sve veci harakiri sprema.
Malo sam poceo citat ovog balana kako ga je netko par puta citirao zanimljiv lik ima se tu puno toga za naucit kaze on danas
Beyond Jackson Hole: Systemic Liquidity Inflows Rise During The Next 2 To 3 Months; Expect Rising Equities And Bond Yields Soon
Display MoreJe samo u sitauciji kada je moguci problem s inflacijom jacanje dolara bi dovelo do jos vece potrosnje u uvozu i jos vece uvozne inflacije jer je problem supply strane, a oni ne mogu sad kad su toliko upumpali ic jos s pregrijavanje ekonomije povecavanajem dostupnosti jeftinog novca zato i rade taj reverse repo jer smanjuju likvidnost banaka jer im je prerizicno ic s taperingom na MBS pa prakticki isusuju likvidnost iz banaka i preusmjeravaju u kupnju obveznica MBS-a valjda, a to bi za posljedicu moglo imalo skuplje i teze dostupne bankarske kredite bez da FED ide s dizanjem kamate barem za sada valjda nastoje stabilizirat sustav nakon tolikog upucavanja novca, a onda opet sve to smanjuje kollicinu dolara sta opet dovodi do jacanja dolara jer ni jedna druga drzava jos nije pocela s smanjenjem likvidnosti koliko znam, a obveznice pogotovo ove duze bi trebale odrazavat ocekivanje inflacije u tom dospjecu pa mislim da je vise to stvar marketa i kako ce se inflacija ponasat, ne znam puno je tu rizika svaka drzava radi na svoj nacin potrebno je sagledat i eksterne rizike koji utjecu na domacu komponentu tih kretanja jer niej sve ni do njih, sta vise mislim lako se zapetljat u bezbroj mogucnosti i rizika.
to je točno.
samo šta uvozne inflacije nema.
baci oko na te podatke za Japan, EU, Kinu, itd.
nitko nije ni blizu ciljanih CPI 2% YoY
Amerima su cijene porasle, jer im dolar sad vrijedi manje.
Kao što su Britancima, koji isto sve uvoze, cijene pale, jer im funta nakon Brexita vrijedi više, i to toliko da su se i sami iznenadili koliko više sad mogu kupiti
btw., već podatci pokazuju da je ova inflacija prijelazna, jer opada MoM.
e, sad samo ostaje pitanje tko će moći ostaviti povećane cijene i onda zarađivati na marži, a tko neće.
tako da će tu trebati prepoznati te sektore, pogotvo ako bude korekcije da ih možeš kupiti uz diskont
Pa nije da nema uvozne inflacije najveca je u zadnjih 5 godina pogledaj malo PPI svima je dosta porasla cak i japanu samo sta je on izvozno orjentiran pa ne utjece toliko na lokalni cpi osim kini ppi nije toliko porastao koja ocito nastoji iskontrolirat cijene i preuzima na sebe trosak pitanje je koliko dugo mogu prebacit teret na sebe da si ne nastete mozda uspiju pa se to uspije odrazit i na ostale uglavnom povecanje PPI djeluje s zaostatkom na CPI pa nisam siguran da cemo vidit tek tako znacajni pad inflacije
A vidi evropi PPI izasli smo iz stagancije cijena zadnjih 10 godina, a to se jos ne vidi toliko na cpi
Evo ovi kaplan kojeg si spominjao bas i ne mjenja plocu kako kazes on zaziva vec tapering u 9 mjesecu mislim da je to prije nego je prije spominjao
Display MoreDa oni su branili tecaj da ne ojaca dodatno jer je toliko bio ojacao da im je poceo stetit izvoznoj ekonomiji tada su svi bjezali u sigurne valute u trenutcima krize, a najveci uvoznik je bila evropska unija i kada su se maknuli sa kupnje franak je ojacao 30% prakticki u dan jer ostali igraci su na trzistu koristili tu situaciju i prakticki bila im je sigurna kupnja kada su znali da cijena ne moze past ispod medjutim kada su se svicarci makli prakticki bida je nestalo, nesto do tada nezamislivo s glavnim valutnim parovima, zato i kazem to sve je market manipulacija nije trzisno orjentirana kada jedan igrac postanje glavni na strani kupnje prakticki narusava trzisne odnose i ovisno na koji nacin se makne povecavaju se rizici poprilicno s tim instrumentom.
Pogledao sam tu bloomberg vijest prakticki su imali rekordnu potraznju od stranaca, a ne domacu , to moze dovest do daljnjeg jacanja dolara unatoc tome vidim da zadnjih par dana 10 godisnja obveznica i dalje raste sta znaci da nije sve ni u potraznji, cini mi se da je njima sad problem prevelika likvidnost u sustavu i nacin kako je obuzdat, a da pri tom ne nastete ekonomiji i postizanju cilja zaposlenosti, a to nekako ne ide zajedno s tim da se smanjuje kamate jer onda nece bit interes za tim instrumentima pa ce opet otic u potrosnju i rizicni asset sta bi dalje potpomoglo inflaciju i povecale rizike, samo sad je problem sta izgleda da s tim nisu bas privukli domace nego strance osim s onim reverse repo koji nenormalno rastu, a opet s nikakvim povratom, al opet to je samo rezervirano za banke.
pa u tome i kvaka.
strancima, bolje rečeno, stranim bankama, treba dolar, ili bolje rečeno, instrument koji mogu mijenjati za dolar, zbog robne razmjene i dugova koji su denominirani u dolarima.
taj novac ne ide u potrošnju, nego se vrti unutar bankarskog sustava (barem u USA), dok kod stranih banaka to nije slučaj.
btw., uz ovaj višak cash-a kod reverse repo-a, nedavno je FED otvorio i poseban repo facility, da bi domaće banke mogle nabaviti obveznice, jer će baš njima i pofaliti obveznica, obzirom na količine koje FED i stranci kupuju.
tako da će samo tržište srušiti yieldove.
može FED pričati šta god hoće, al oni reaktivni, a ne proaktivni, a i sami znaju da će, ako počnu s taperingom, srušiti burzu.
oni zasad samo pričaju, jer su svjesni da vide rizike na tržištima kapitala, kako bi se investitori sami doveli u red, a ovi, s druge strane, samo pumpaju margin debt, jer znaju da će, ako sve ode u papar, FED opet napravit šta god treba.
zato market i ide po ustaljenom programu, sve dok neko ne okine dovoljno dubok sell koji će izazvati margin call-ove 🤷
Je samo u sitauciji kada je moguci problem s inflacijom jacanje dolara bi dovelo do jos vece potrosnje u uvozu i jos vece uvozne inflacije jer je problem supply strane, a oni ne mogu sad kad su toliko upumpali ic jos s pregrijavanje ekonomije povecavanajem dostupnosti jeftinog novca zato i rade taj reverse repo jer smanjuju likvidnost banaka jer im je prerizicno ic s taperingom na MBS pa prakticki isusuju likvidnost iz banaka i preusmjeravaju u kupnju obveznica MBS-a valjda, a to bi za posljedicu moglo imalo skuplje i teze dostupne bankarske kredite bez da FED ide s dizanjem kamate barem za sada valjda nastoje stabilizirat sustav nakon tolikog upucavanja novca, a onda opet sve to smanjuje kollicinu dolara sta opet dovodi do jacanja dolara jer ni jedna druga drzava jos nije pocela s smanjenjem likvidnosti koliko znam, a obveznice pogotovo ove duze bi trebale odrazavat ocekivanje inflacije u tom dospjecu pa mislim da je vise to stvar marketa i kako ce se inflacija ponasat, ne znam puno je tu rizika svaka drzava radi na svoj nacin potrebno je sagledat i eksterne rizike koji utjecu na domacu komponentu tih kretanja jer niej sve ni do njih, sta vise mislim lako se zapetljat u bezbroj mogucnosti i rizika.
Ovo sve s kupnjom obveznica i kontrolom yielda me podsjeca na slucaj s svicarskim frankom i drzanjem floor-a , u jednom trenutku netko ce objavit da vise ne kupuje obveznice i onda yield hvata svoj rastuci trend treba samo molit boga da to ne naprave kao svicarci pa da onako preko noci odjednom ih nema vise na strani kupnje, a svi ostali se povuku jer je rizik narastao eksponencijalno i zato kazem da meni tu ima puno vise rizika nego profita.
koliko se sjećam, sa Švicarcem je bilo da su maknuli od pega sa Eurom, pa su porasli.
a šta nije i funta porasla kad se maknula od Eura?
meni to samo govori da je EUR zadnje smeće od valute (nešto kao i Yen) i prije tu očekujem probleme, nego sa dollarom, jer ni oni ni mi nemamo nekakav realan rast BDP-a već godinama.
uostalom, imaš danas na Bloombergu, bila je rekordna potražnja za 10-godišnjom USA obveznicom, a tko bi to radio ako stvarno očekuje da će yieldovi rasti, a cijena obveznice padati?
Da oni su branili tecaj da ne ojaca dodatno jer je toliko bio ojacao da im je poceo stetit izvoznoj ekonomiji tada su svi bjezali u sigurne valute u trenutcima krize, a najveci uvoznik je bila evropska unija i kada su se maknuli sa kupnje franak je ojacao 30% prakticki u dan jer ostali igraci su na trzistu koristili tu situaciju i prakticki bila im je sigurna kupnja kada su znali da cijena ne moze past ispod medjutim kada su se svicarci makli prakticki bida je nestalo, nesto do tada nezamislivo s glavnim valutnim parovima, zato i kazem to sve je market manipulacija nije trzisno orjentirana kada jedan igrac postanje glavni na strani kupnje prakticki narusava trzisne odnose i ovisno na koji nacin se makne povecavaju se rizici poprilicno s tim instrumentom.
Pogledao sam tu bloomberg vijest prakticki su imali rekordnu potraznju od stranaca, a ne domacu , to moze dovest do daljnjeg jacanja dolara unatoc tome vidim da zadnjih par dana 10 godisnja obveznica i dalje raste sta znaci da nije sve ni u potraznji, cini mi se da je njima sad problem prevelika likvidnost u sustavu i nacin kako je obuzdat, a da pri tom ne nastete ekonomiji i postizanju cilja zaposlenosti, a to nekako ne ide zajedno s tim da se smanjuje kamate jer onda nece bit interes za tim instrumentima pa ce opet otic u potrosnju i rizicni asset sta bi dalje potpomoglo inflaciju i povecale rizike, samo sad je problem sta izgleda da s tim nisu bas privukli domace nego strance osim s onim reverse repo koji nenormalno rastu, a opet s nikakvim povratom, al opet to je samo rezervirano za banke.
Display Morenešto smo kol. BSOD i ja bili razglabali o preporukama analitičara i koliko to vrijedi ili ne vrijedi gledati
pa tako u jednoj (nama obojici poznatoj) knjizi stoji:
... most (59%) Wall St. 'consensus' forecasts miss their targets by gaps so large as to make the results unusable - either under- or overshooting the actual price (number) by more than 15%...... from 1973 to 1993 nearly 80,000 estimates had a mere 1 in 170 chance of being within 5% of the actual number
u skladu s gore rečenim, današnje nove dvije friške preporuke analitičara (za istu dionicu, radi se o ON Semiconductor):
- Morgan Stanley, Equal-Weight, TP $42
- Needham, Strong Buy, TP $60
Jucer sam bas citao clanak gdje se spominju analiticari vezano za bulk period 2000+ i zakljucak je bio da nitko nije pogodio stanje drybulka nakon 2005-2006 jer su svi mislili da nakon tog predhodnog rasta prije 2006 ce bit stabilnije nakon, a onda opet i kad se desilo sta se desilo do 2008 nitko od citiranih nije pogodio ni pad-krah svega.
Iz istog gogl izvjesca neke zanimljivosti
https://ml-eu.globenewswire.com/Resource/Download/4bc08f3a-77a4-4abe-b515-37a49a90b252
In the second quarter of 2021, global dry bulk fleet utilization (calculated as total demand in tonne miles
transported divided by total available fleet capacity) was 95.0%, a dramatic increase from 88.2% in the
prior quarter and the highest level in more than a decade, according to Maritime Analytics. Total seaborne
transportation of dry bulk goods was 1,186.9 mt in the second quarter of 2021, representing a 3.8%
increase from 1,143 mt in the first quarter of 2021 and an 8.2% increase from 1,097 mt in the second
quarter of 2020 when trade was impacted by the COVID-19 pandemic.
The dry bulk market recovery, which was led by China through much of 2020 and into the first quarter of
2021, has expanded globally, offsetting the impact of mid-year policy changes to China’s steel industry. In
July, China ordered steel mills to cap output at 2020 levels and also not to exceed 2020 export levels,
implying a year-over-year slowdown for the balance of 2021. Ex-China global steel production has
continued to recover, growing by 15.3% in the second quarter of 2021 compared to the same period last
year
Chinese iron imports decreased slightly compared to the prior quarter as high prices favored the drawdown
of port inventories over imports in the short term. Offsetting the decrease in imports, export volumes from
Brazil to China increased by 15.3% in the second quarter of 2021 compared to the second quarter of 2020.
Brazil represented 18.4% of total Chinese imports compared to 15.7% of imports in the second quarter of
2020. Increased Brazilian export volumes are a strong contributor to ton-mile demand, particularly for
Capesize vessels and Brazilian mining company Vale, the world’s largest iron ore exporter, is guiding
significant growth in export volumes in second half 2021.
Seaborne transportation of coal increased by 4.7% in the second quarter of 2021 compared to the prior
quarter. Coking coal volumes increased by 6.9% compared to the prior quarter and 7.2% compared to the
second quarter of 2020, despite a decline in Chinese imports related to the ban on imports of Australian
coal. Much like with the iron ore trade, ongoing tensions between China and Australia has impacted China’s
coking coal sourcing, resulting in longer sailing volumes that benefit ton mile demand. In the meantime,
European coking coal imports have risen on the back of a strong rebound in steel production. Thermal coal
volumes increased by 12.9% in the second quarter of 2021 compared to the same period in the prior year.
Notably, thermal coal demand is expected to remain high in Asia as inventories are replenished ahead of
the winter season. Despite China's ambition to reduce emissions from coal, China has stated that peak
coal consumption will not occur until 2026, and greater than 70% of total Chinese electricity output is
derived from coal
Transportation of essential agribulks, which represented 12.9% of total seaborne volumes in the second
quarter of 2021, increased by 4.4% compared to the second quarter of 2020. Other minor bulks grew by
11.3% compared to the second quarter of 2020.
The global fleet of dry bulk vessels amounted to 929.7 million dwt at the end of the second quarter of 2021
after net influx of 10.3 million dwt in the quarter, compared to 15.8 million dwt in the second quarter of 2020.
The orderbook stood at 5.7% at quarter end, the lowest level since 1991.
After growing by 4.3% in 2020 and 4.2% per year on average over the last decade, the global dry bulk fleet
is forecast to grow by 3.2% in 2021, 2.1% in 2022 and 2.7% in 2023. An orderbook at a 30-year low as a
percentage of the operating fleet is highly supportive of expectations for moderate fleet growth. Since the
start of 2021, only 14.7 million dwt of new Capesize and Panamax vessels, or approximately 2.5% of the
global fleet as of the start of the year, have been ordered. While newbuild ordering has increased as the
market has strengthened, orders have not come from speculative buyers, and many are likely part of the
natural vessel replacement cycle. Of note, 20 out of the 46 Capesize vessels ordered in 2021 are able to
utilize LNG for propulsion. Along with the increase in steel prices, the additional technical complexity of
these vessels has driven newbuilding prices sharply higher in 2021.
The Company does not anticipate a dramatic surge in newbuilding order given the recent sharp rise in
newbuilding prices, scarcity of competitive financing, and, importantly, increased ordering of highly complex
next-generation vessels in other shipping segments that have placed capacity limits on shipyards globally.
In 2022, gross fleet growth in the Capesize and Panamax segments is expected to decline significantly to
2.7% and 2.9%, respectively. This assumes all vessels are delivered on schedule, no additional orders are
placed and no vessels are demolished. Demolition candidates exist within the fleet, although it is unlikely
many of these will be scrapped given the market backdrop. It is still worth noting that approximately 18%
of the global Capesize fleet is 15 years old or greater, and the vast majority of these vessels have high fuel
consumption and have not been retrofitted with exhaust gas cleaning systems to reduce sulphur emissions.
These older, less fuel-efficient vessels will ultimately no longer be economical to operate. Combined, these
factors may lead to a sustained period of muted fleet growth
A jel netko od vas procitao to kako treba nigdje se ne kaze da su vecinu brodova stavili na TC vec da su i dalje znacajnom kolicinom brodova vezani za spot, a nigdje se i ne kaze koja je procjena spota na trzistu u 3Q .
Bilo je malo zanimljivih transakcija prosli tjedan
PMAX LEMESSOS QUEEN 76,565 2008 Imabari Shipbuilding Co Ltd - Marugame KG MAN-B&W rgn/high $ 18.0m Middle Eastern BWTS fitted
PMAX ADS GALTESUND 75,395 2007 Universal Shipbuilding Corp - Maizuru KY, Japan MAN-B&W $ 15.9m Chinese
UMAX SANTA BARBARA 61,381 2013 Iwagi Zosen Co Ltd - Kamijima EH, Japan MAN-B&WCR 4x30.7 T, CR 4x30.5 T$ 24.5m Vietnamese BWTS fitted
SMAX BELCARGO 58,729 2008 Tsuneishi Heavy Industries (Cebu) Inc - Balamban, MAN-B&W 4 X 30t CRANES $ 17.0m undisclosed BWTS fitted
SMAX MELATI LAUT 56,643 2011 Qingshan Shipyard - Wuhan HB, China MAN-B&W 4 X 30t CRANES $ 15.3m Chinese
SMAX BULK PHOENIX 56,088 2013 Mitsui Eng. & SB. Co. Ltd., Chiba Works - Ichihara, MAN-B&W 4 X 30t CRANES $ 19.2m Meghna Marine
SMAX ATLANTIC ENSENADA 55,814 2006 Kawasaki Shipbuilding Corp - Kobe HG, JapanMAN-B&W 4 X 30,5t CRANES $ 15.8m Bangladeshi
SMAX SPAR DRACO 53,565 2006 Chengxi Shipyard - Jiangyin JS, China MAN-B&W 4 X 36t CRANES $ 13.45m undisclosed bss dely Sep '21 in Korea,
SMAX ASHIYA STAR 52,223 2006 Oshima Shipbuilding Co Ltd - Saikai NS, JapanMitsubishi 4 X 30t CRANESrgn/low $ 13.0m bss SS/DD Passed, BWTS Fitted
HMAX WAN AN 42,717 1998 Ishikawajima-Harima Heavy Industries Co Ltd Sulzer 4 X 30t CRANES $ 7.0m Chinese
HANDY NEREUS ISLAND 37,920 2014 Imabari Shipbuilding Co Ltd - Imabari EH MAN-B&W 4 X 30,5t CRANES $ 21.0m Pacific Basin BWTS fitted
HANDY MARATHA PROMISE 37,187 2012 Saiki Heavy Industries Co Ltd - Saiki OT, JapanMitsubishi 4 X 30t CRANES $ 16.5m undisclosed
HANDY GLORIOUS SAIKI 37,154 2012 Saiki Heavy Industries Co Ltd - Saiki OT, JapanMitsubishi 4 X 30t CRANES $ 17.0m Taylor Maritime
HANDY PRASLIN 36,782 2011 Hyundai-Vinashin Shipyard Co Ltd - Ninh Hoa, VietnamMAN-B&W 4 X 30t CRANES $ 17.0m Taylor Maritime, BWTS fitted
Prenosim jedan citat. Kaze da su brodogradilista puna zbog narudzbi kontejnerasa, LNG, LPG i tankera. Kaze da je slicna situacija bila u 2000-ima, sto je onda izazvalo blow-off top.
This past week saw some new orders announced for capesize but notice 2 are for end 2023 and 3 are for end 2024. Not much yard space left for the big ladies after boxship, LNG, LPG, tanker orders. Expect low capesize deliveries through 2024 end, maybe longer = high rates.
Same thing happened in the 2000s bull market. Shipyards filled with the high complexity/high margin ship types and drybulk got pushed to the back of the line leading to the 2008 blow off top when new ships finally started to deliver in volume.
Meni je uvijek drazi realniji pogled tj onaj koji uzima u obzir i rizike, npr ovako nekako:
Ako se pogleda period od 2000 nema analiticara u sektoru koji je predvidio razvoj bulka tada niti je itko od njih predvidio pad koji se desio, sve to govori koliko je tesko sve te rizike i podatke sabrat i dat pravi odgovor prakticki previse toga treba znat da bi se takav odgovor dao, a nema toga tko to sve moze znati jer postoji previse variabli.
Display MoreNe znam sta uopce podrazumijevas pod "novac iz realne ekonomije". Sta je to uopce? Pa cijela moderna ekonomija pociva na dugu. Dug je novac. Cijela ekonomija je jedan veliki financijski derivat baziran na kolateralima - tako je zadnjih valjda 50 godina. Nema vise onoga - ja tebi zito ti meni kravu.
pa u tome i je poanta.
jer nekad nestane "bazičnog" kolaterala koji se derivirao x puta i onda nastane urušaj.
a najcjenjeniji kolateral trenutno su USA obveznice.
uostalom, to znaju i Kinezi, koji su se s njima nakrcali, i sad mogu izvoditi šta god hoće, jer imaju čime financirati rast svoje ekonomije.
uz Kineze, isto su učinili i Japanci, koje jedino to sprečava da im ostatak svijeta Yen proglasi bezvrijednim wc papirom.
tako da cijelom svijetu trenutno odgovara da USA obveznice rastu u cijeni kako bi ih mogli FED-u prodati za profit, a to znači da ih FED mora kupovati, a ne prodavati.
tako da ništa od rasta yieldova u USA.
a drugi problem je šta to dovodi do rasta dolara i nužnosti likvidiranja dolarske imovine, a koja nije USA obveznice.
npr. ja sam gotovo siguran da će, u jednom trenutku, zbog suludog rasta cijena nekretnina u USA, doći do obustave kupovine MBS-ova, što će izazvat korekciju i na ostaloj imovini, al ni blizu nekoj katastrofi.
i tada će mi risk/reward na dionicama opet postati prihvatljiv, a do tada mi je skroz ok opcija držat najvrijednije "papire" na svijetu, pogotovo kad znam koliki je potencijalni cjenovni upside.
isto tako znam ni da mi nema smisla ići na shortanje indeksa, jer ovo može potrajat, al moguće je da i to ubacim, ako vidim da se nešto mijenja.
a obzirom da ne trejdam, to mi je čisto ok priča 🤷
Ovo sve s kupnjom obveznica i kontrolom yielda me podsjeca na slucaj s svicarskim frankom i drzanjem floor-a , u jednom trenutku netko ce objavit da vise ne kupuje obveznice i onda yield hvata svoj rastuci trend treba samo molit boga da to ne naprave kao svicarci pa da onako preko noci odjednom ih nema vise na strani kupnje, a svi ostali se povuku jer je rizik narastao eksponencijalno i zato kazem da meni tu ima puno vise rizika nego profita.
THE BALTIC DRY INDEX, DECODED!
BDI gained 206% this year. Major resistance for September at 4,660 in the monthly chart with a second resistance at 5,700.The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.
Cim si postao ovu sliku odma mi je upalo ovo u oci, ovo mi se cini cisti broadening wedge, po tome je tek izasao iz iz svoje formacije, a target je jos daleko 
Display MoreRazmisljao sam koliko obveznice imaju smisla trenutno, nisam siguran koliko ima smisla kupovati obveznice na ovim razinama kada je povrat skoro na povjesnom dnu meni se cini da tu postoji poprilican veci rizik za veci pad obveznice nego za veci rast s ovakvim postavkama kamata i inflacije pa mi se ne cini risk reward opravdavajuci jer inflacija je poprilicno veca nego sta obveznice to uracunavaju, obveznice sada uracunavaju da ce se inflacija past i da kamata nece rast tako brzo, medjutim bar trenutno vlasnik obveznice gubi jer je inflacija veca nego povrat obveznice, s druge strane je povrat obveznice poprilicno ogranicen jer je coupon poprilicno nizak da bi kupac obveznice ostvario nekakv veci povrat pogotovo ako se gleda s inflacijom, s druge strane rast kamatnih stopa otvara mogucnost veceg pada obveznice jer se yield povecava pa nisam siguran da tu postoji odgovarajuci risk reward kupnjom obveznice osim ako obveznice nisu vezane za inflaciju itd
razumin razmišljanje, al kamate neće rast dok god se svjetska ekonomija ne transformira.
a do tad možeš zaraditi na cijeni obveznice, a ne na yieldu.
i ja baš na to ciljam.
FED neće prestat kupovat obveznice dok god Powell ne bude siguran da će bit reizabran, a to neće biti ako mu se desi neko gadno pucanje balona.
FED jedino može prestat kupovati MBS-ove zbog nekretninskog balona koji utječe na većinu populacije, a to ćemo znat tek krajem 9. mjeseca kad bude FED-ov sastanak.
ono šta može gadno nafrknuti su small caps, koje nitko ni ne doživljava i nemaju pristup financijskim tržištima, nego moraju kapital prikupljati razvodnjavanjem, tj. stalnim emitiranjem dionica na burzi i emerging markets, pa time i mi, zbog jačanja dollara.
ja sam dosad na ovim obveznicama ladno spremio u džep 10-ak%, šta mi je, obzirom na veličinu ulaganja odlična priča, a ne moram strahovati ni od pada burze bilo kod nas, bilo u USA.
a ne moram ni trošit vrijeme na trejdanje niti se stresirati oko toga.
imam hedge protiv EUR i mirno spavam, a pošto sam skroman čovjek, to mi je čisto ok priča.
pošto svakako očekujem jednu malo jaču, ali još uvijek blagu korekciju, meni je dobro dok god mi se lova oplođuje i ne ukažu mi se neke baš bolesno dobre prilike.
jedino što prije nisam imao uvid u ove investicijske kvadrante, pa bi znao zeznuti tajming, al sad mi više ni to nije problem.
100 ljudi, 100 čudi 🤷
Sta nije kretanje cijene obveznice obrnuto proporcionalna yieldu pa zapravo zaradjujes ovisno o kretanju yielda, znaci po tome kako ja razumin ako yield raste cijena obveznica bi trebala padat, znaci oces reci da ti ocekujes dodatno padanje yielda ako zelis zaradit na obveznicama ?, fed je vec sturo najavio vjerovatno smanjenje kupnje obveznice vjerovatno krajem godine s cime su do sada spustali rizik i prinos na obuhvacene obveznice, mislis li da trziste to povecanje rizika i prinosa nece pocet uracunavat vec ranije prije tog dogadjaja pogotovo sta i to jos dodatno moze bit i brze ovisno o market podacima.
Display Moreevo malo sličica da vidite di smo trenutno:
1. po Hedgeye-u, već smo u deflacijskom kvadrantu, koji će potrajati kroz Q4.
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. 2. po 42Macro, ova deflacija će se produžiti kroz Q1 2022, a onda slijedi rast svega (već sam prije naveo i moje mišljenje).
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.
3. emerging markets već rone (danas sam došao do podatka da je Kina počela udarati i na bogate, kao rezultat dionica LVMH je roknula 10-ak % u par dana), tako da je samo pitanje vremena kad će se ovo preliti i na ostala tržišta, pa posredno i na naše, jer partija se očito šali i neće stat dok ne uvede reda u sve živo, pa i tržišta.4. dok se ne desi neka jača korekcija, ja sam full u dugoročnim USA obveznicama.
https://ca.finance.yahoo.com/quote/zroz/
nije neki triler, al prinos je gotovo siguran dok god FED kupuje ili navodi tržište da to radi (a to će bit dok god Powell ne bude siguran da će opet bit izabran, tj. do veljače 2022. (opet Q1)).
5. budem pratio situaciju, pa javim ako vidim nešto zanimljivo, kao i uvijek do sada
Razmisljao sam koliko obveznice imaju smisla trenutno, nisam siguran koliko ima smisla kupovati obveznice na ovim razinama kada je povrat skoro na povjesnom dnu meni se cini da tu postoji poprilican veci rizik za veci pad obveznice nego za veci rast s ovakvim postavkama kamata i inflacije pa mi se ne cini risk reward opravdavajuci jer inflacija je poprilicno veca nego sta obveznice to uracunavaju, obveznice sada uracunavaju da ce se inflacija past i da kamata nece rast tako brzo, medjutim bar trenutno vlasnik obveznice gubi jer je inflacija veca nego povrat obveznice, s druge strane je povrat obveznice poprilicno ogranicen jer je coupon poprilicno nizak da bi kupac obveznice ostvario nekakv veci povrat pogotovo ako se gleda s inflacijom, s druge strane rast kamatnih stopa otvara mogucnost veceg pada obveznice jer se yield povecava pa nisam siguran da tu postoji odgovarajuci risk reward kupnjom obveznice osim ako obveznice nisu vezane za inflaciju itd
Boze sta ti volis bit bezobrazan, a uz to i pametovati . Gdje sam ja rekao da se sve moglo prodati banke su spekulirale jer su gledali ukupnu izlozenost, a ne proceduru koju su sami propisali i da su zatvarali sta su mogli zatvorit mogli su zatvorit dosta toga jer u pocetnom padu je bilo dosta likvidnosti nije padalo kao u kovidu brzo i bez likvidnosti onda su su se miljarde okretale prije nego je likvidnost i pad presudio to sta bi dodatno urusile trziste i likviodnost je druga stvar ali to nije njihova briga jel da nego nisu postupali kako su trebali postupat nije na njima da vode brigu o trzistu kao i sta pravo i pravda nije isto tako i ovo procedura je procedura ovisno o ugovorma ocito je da nisu postupali po tome ,banke su imale lose definirana pravila u takvim situcijama i takva pravila im se sad odbijaju o glavu kratko i jasno.
Pises o nečemu o čemu očito je ne znaš nego bucas napamet. Banke nisu špekulirale nego su pokušavale prodati ali nisu u pojedinim vremenskim razdobljima imale kome prodati.
Znam za slucaj gdje je ulagatelj bio do ubera investiran u jednog brodara i kupovao konstantno na margin i to u padu. Kad je krenuo pad i dogodio se raspad on vise nije imao dovoljno imovine za zalog i dobio je margin call. Iz banke su rasprodali gotovo svu njegovu imovinu no jedan dio nisu imali kome prodati i postalo je besmisleno dalje rušiti cijenu. Nakon toga su mu ponudili novi kredit za iznos neotplaćene glavnice od prodaje dionica i prislili ga da ga potpise. U tom trenutku se događa kratkoročni, ali znacajan oporavak cijene l. I banka rasprodaje sve preostale dionice. Korisnik je od portfelja većeg od milijun kuna išetao iz banke s osmjehom na licu i 3000 kuna u džepu. Da se oporavak nije dogodio i da je banka “slijepo” poštivala procedure (a nije ni mogla znog nelikvidnosti), korisnik bi ostao banci dužan oko 300 tisuća kuna koje bi otplaćivao 10 ili vise sljedećih godina uz zalog druge imovine. Neke banke su se naime štitile ne samo imovinom u marginu već i “sitnim slovima” odnosno i ostalom imovinom u margin ugovorima. I to upravo radi ovakvih situacija. Nitko tada nije unaprijed mogao pretpostaviti da će doći do najvećeg pada na burzama sirom svijeta nezabilježenog vise desetljeća. U nas je to bilo prvo i najžešće iskustvo.
Da bitno da ti sve znas, sta mislis da to govorim jer ne znam za slucaj gdje je banka pokusala dodatno se pokrit od kljenta ali nije uspila pa onda kad je prosao rok i dalje nisu prodavali, a po proceduri su trebali pa nisu i na kraju su prodalo dosta nize, a mogli su na visoj cijeni i poslje je sudski epilog bio da je banka platila tu razliku koji je priznat kao gubitak kljentu a ne banci uostalom svatko zna slucaj nekoga s margin kreditom onda bacit jedan slucaj i sve pripisat istoj praksi nema smisla jer sve sve radilo snadji se druze, poanta je da postoji pravda i pravo to sta su banke isle radit samostalno procjenjujuci same sta joj se najvise isplati zbog stanja na trzistu i procjena nadleznih prema portfeljima kredita i rizika ne amnestira je od potpisanih ugovora i pravila koja proizlaze iz njih ako netko iz toga moze dokazat da mu je ucinjena steta jer se banka nije striktno drzala svojih pravila i ugovornih obveza onda je to krsenje prava, a jel pravednije bilo pokusat na drugaciji nacin nije bitno na sudu.
Banke su imale propisanu proceduru sta napraviti kada vrijednosti kolaterala padne ispod razine, ako je jedan od uvjeta definiran bio da ce dionice prodati na trzistu i ako to nisu napravile u propisanom roku koje su same naznacile kako postupiti u tom slucaju i ako su to napravile naknadno zbog ne bitnog razloga, onda je banka kriva ako je u tom slucaju nastao veci gubitak nego sta bi bio nastao da je banka postupila kako je trebala, ne znam detalje da li je banka pokusala ili ne prodati takve kredite na vrijeme pa nije uspila ali takve stvari su se dogadjale onda jer su se banke nasle u nezgodnoj poziciji kod likvidiranja takvih margin kredita i ocito je da nisu bas postupale kako je bilo propisano jer bilo je i puno manjih kredita koji su se mogli likvidirat pa isto nisu na vrijeme pa onda nije sve bilo ni u tome da li su pokusale prodat ili ne ali ocito i postoji presuda koja je presudjena u korist kljenta pa valjda ima i valjane razloge koji su doveli do takve presude.
Boze sto ti voliš pametovati. Dzaba ti procedura ako nema likvidnosti i dubine tržišta. Doslovno su se događale situacije da su investitori razvalili bid i cijena se nije danima oporavila. Neki su se spasili upravo zato sto banke nisu imale kome prodati pa su dočekali odbijanac i pojavu likvidnosti koju su iskoristili za postupno zatvaranje pozicije. Ako i kada su se banke revno držale procedura i ugovora, investitori su redovito odlazili s dodatnim kreditima i gubitkom dodatne imovine koja je bila dana u zalog. Kad se dogodi takav doom&gloom onda nije tako jednostavno, a nerijetko ni moguće drzati se pravila, procedura, ugovora i uzanci.
Boze sta ti volis bit bezobrazan, a uz to i pametovati . Gdje sam ja rekao da se sve moglo prodati banke su spekulirale jer su gledali ukupnu izlozenost, a ne proceduru koju su sami propisali i da su zatvarali sta su mogli zatvorit mogli su zatvorit dosta toga jer u pocetnom padu je bilo dosta likvidnosti nije padalo kao u kovidu brzo i bez likvidnosti onda su su se miljarde okretale prije nego je likvidnost i pad presudio to sta bi dodatno urusile trziste i likviodnost je druga stvar ali to nije njihova briga jel da nego nisu postupali kako su trebali postupat nije na njima da vode brigu o trzistu kao i sta pravo i pravda nije isto tako i ovo procedura je procedura ovisno o ugovorma ocito je da nisu postupali po tome ,banke su imale lose definirana pravila u takvim situcijama i takva pravila im se sad odbijaju o glavu kratko i jasno.
Pa vjerovatno se radi o krizi 2008 kada su se banke nasle s bezbroj margin callova, a iste nisu mogle zatvorit na trzistu bez znacajnog rusenja cijene koje se ionako znacajno rusio i bez toga i onda su vjerovatno spekulirali odgadjali odluku i nasli se posljedicno u situaciji da su bili u jos goroj situaciji s tim marginima.
Pa će sud utvrditi da li se nešto dalo ili nije dalo u određenom trenutku prodati?
Ja naprosto mislim da je "ekipa" složila slučaj i našla suca koji će donijeti presudu koja paše "ekipi", al da očito postoje i neke druge presude/okolnosti zašto se odštetni zahtjev ne može ispuniti, pa su krenuli pritisci odnosno poruke preko medija i piskaranja/zahtjevi prema HNB.
Imali smo sličnih slučajeva u povijesti, ja sam spomenuo Retag i Zabu, a bilo je ih je još, prema gotovo svim vodećim bankama u RH.
Banke su imale propisanu proceduru sta napraviti kada vrijednosti kolaterala padne ispod razine, ako je jedan od uvjeta definiran bio da ce dionice prodati na trzistu i ako to nisu napravile u propisanom roku koje su same naznacile kako postupiti u tom slucaju i ako su to napravile naknadno zbog ne bitnog razloga, onda je banka kriva ako je u tom slucaju nastao veci gubitak nego sta bi bio nastao da je banka postupila kako je trebala, ne znam detalje da li je banka pokusala ili ne prodati takve kredite na vrijeme pa nije uspila ali takve stvari su se dogadjale onda jer su se banke nasle u nezgodnoj poziciji kod likvidiranja takvih margin kredita i ocito je da nisu bas postupale kako je bilo propisano jer bilo je i puno manjih kredita koji su se mogli likvidirat pa isto nisu na vrijeme pa onda nije sve bilo ni u tome da li su pokusale prodat ili ne ali ocito i postoji presuda koja je presudjena u korist kljenta pa valjda ima i valjane razloge koji su doveli do takve presude.
Display MoreDisplay MoreDakle, čovjek je tužio banku, u kojoj je držao dionice na skrbničkom računu, jer nije pravovremeno po boljoj cijeni prodala dionice koje su bile založene kao osiguranje kredita od 8 milijuna kuna ???
To je jako puno dionica nečega, vjerojatno
Obzirom na likvidnost na našoj burzi i u najbolje dane to usiše promet skoro dva cijela trgovinska dana svih papira.
Za pojedinačni papir prodaja traje vjerojatno i višestruko dulje.
Iskreno, niti mogu pojmiti oko čega se tuže, niti marim za to, niti mislim da bi to moglo ugroziti poslovanje Banke
Naglasak je na to da navedeni iznos neće ugroziti poslovanje Banke. Milijun ovdje, milijun ondje
obzirom da je iznos 12mil. kn uvećan za kamate došao do 30mil. mislim da se vraćamo oko 12-15 godina unazad, a to stvarno može biti svašta u pitanju, čak su i Agrokorke bile atraktivne, te ako se radi o njima, možda mu žele ponuditi dionice nazad
Pa vjerovatno se radi o krizi 2008 kada su se banke nasle s bezbroj margin callova, a iste nisu mogle zatvorit na trzistu bez znacajnog rusenja cijene koje se ionako znacajno rusio i bez toga i onda su vjerovatno spekulirali odgadjali odluku i nasli se posljedicno u situaciji da su bili u jos goroj situaciji s tim marginima.
