Uostalom evo općih uvjeta pa molim za pojašnjenje zašto nema određenog roka dospijeća tog instrumenta, niti kamatne stope, a ako se taj dug može pretvoriti u kapital po kojim se uvjetima provodi konverzija, odnosno koliki postotak equitya će investitori dobiti? Proklamirana namjera je da će oni za 6 godina prodati kompaniju pa da investitori iz ovoga imaju nekakva tag-along prava, opet se tu može postaviti milijun pitanja kakva prava, odgovora nigdje... Dio prikupljenog novca će se koristiti za povrat uloženog kapitala vlasniku od gotovo 100 k EUR (vrlo produktivno iskorišteno). Stavili su na syndicate stari društveni ugovor iz kojeg se uopće ne vidi koji je pravi udio SPV u društvu, u međuvremenu je bilo još nekoliko izmjena članova društva, to im valjda nije bitno. Meni izgleda da bi se dečki malo igrali s tuđim novcima i to je u redu, ali s mojim neće.
Posts by Philidor
-
-
What are the different instruments available?
Ova konkretna nije niti share unit niti convertible note, već loan note, meni to spada u istu kategoriju s obveznicama. Ne znam, nisam puno gledao Funderbeam jer mi je uglavnmn dosta teško pronaći koji zapravo postotak VC dobiješ sa svojim ulaganjem.
-
Možete obrazložiti zašto biste uložili u obveznice VC-a? Još da se radi o udjelima bih razumio, ali obveznica je skroz druga priča. Radije bih lovu posudio susjedu kojeg će biti sram ako ih ne vrati nego nekome dao da se igra s mojim novcima pa ako uspije u pothvatu sve njemu, a meni tek mizerna kamata na ulaganje. Ako ne uspije pothvat njemu ništa, a ja gubim sav novac. Nema neke logike.
-
E još da znamo koja je dogovorena cijena u ovoj transakciji... Osim toga i da žele nastaviti s kupnjom na ZSE nemaju što vrijedno spomena za kupiti, tako da vjerojatno neće imati znatniji utjecaj na cijenu dionice.
-
Visoke cijene brašna ne prate trend pada cijene pšeniceU zadnjem tjednu srpnja cijene pšenice u veleprodaji kretale su se u rasponu od 1,65 do 3,25 kuna po kilogramu, odnosno 2,19 kuna u prosjeku što je najniža…lidermedia.hr"U zadnjem tjednu srpnja cijene pšenice u veleprodaji kretale su se u rasponu od 1,65 do 3,25 kuna po kilogramu, odnosno 2,19 kuna u prosjeku što je najniža prosječna cijena u zadnja tri mjeseca, kada se je kretala u rasponu od 2,40 do 2,70 kuna po kilogramu. Prosječna cijena pšenice u zadnjem tjednu srpnja i dalje je 55 posto viša nego u isto vrijeme prošle godine.
No, za razliku od trenda pada cijena pšenice, kako uočava Zvjezdana Blažić, konzultantica u Smarteru, cijene brašna, koje su u zadnja tri mjeseca u veleprodaji porasle između 52 posto do čak 79 posto (meko brašno) u zadnjih tjedana nisu padale."
-
Trenutne cijene turističkih dionica su po mom mišljenju uvelike uzrokovane niskim povratom na imovinu, a ne nesrazmjerom imovine i duga, ako bi već morao nešto napisati o tome...
A sto imate od toga da nekretnine vrijede 5 milijardi eura ako je povrat na kapital takav kakav je, a na imovinu još kudikamo manji.
Evo kolega ipak smo našli common ground
-
Ovo se pomalo pretvara u raspravu vrijede li nekretnine RIVP mnogo više od iskazanog u bilanci ili suludo mnogo više, a u kojoj nisam spreman sudjelovati jer nemam dovoljno znanja za takvo nešto i kao što sam prethodno rekao volio bih da taj posao za svih nas odradi struka i uprava. Ali neke stvari i slijepac može vidjeti, odnosno da početna poanta stoji, vrijednost nekretnina je u bilanci iskazana u (mnogo) nižem isnosu pa se time iskrivljuje omjer duga RIVP naspram imovine.
-
Gdje sam ja napisao da se smještajne jedinice trže po jednakoj vrijednosti poput apartmana ili bilo što slično? Tu paralelu nisam povukao, samo da trenutne vrijednosti iz bilance nisu realne jer se vode po cijenama stjecanja koje su u međuvremenu narasle (a zbog čega da su se krediti svakako isplatili) i zbog toga bih volio vidjeti realnu revalorizaciju pa bi onda mogli pravilno procijeniti sposobnost za otplatu tih kredita, bilo to iz operativnog novčanog toka ili iz prodaje dugotrajne imovine. Ako vi možete odrediti koji je opseg tog nerazmjera super, ja ne mogu niti mislim da Mr. Market (uključujući prosječnog Dodu i stručnog Peru) to vidi i važe.
-
Evo sad sam morao i čitati FI od društva koje nemam da potkrijepim tezu, načeli ste me.
"Kako je ranije i navedeno, početkom 2022. godine, izvršen je prijenos /
prodaja tri hotela (Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel, Club Dubrovnik
Sunny Hotel by Valamar i Tirena Sunny Hotel by Valamar) u Dubrovniku
s društva Valamar Riviera na društvo Imperial Riviera. Društvo Valamar
Riviera je tom prilikom ostvarilo neto prihode tj. dobit od prodaje imovine
u visini od 471,9 milijuna kuna koji su iskazani u stavci Ostali poslovni
prihodi s poduzetnicima unutar grupe.(...)
Najznačajnija transakcija Društva u prvom polugodištu 2022. godine
odnosi se na prodaju tri hotela povezanom društvu Imperial Riviera
d.d. Riječ je o prodaji hotela Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel, Club
Dubrovnik Sunny Hotel by Valamar i Tirena Sunny Hotel by Valamar
akvizicijske vrijednosti 717.766 tisuća kuna."Dakle, ti hoteli su bili prikazani u bilanci s vrijednošću od 245 mil. i kusur kuna, a prodani su (doduše povezanom društvu, ali u kojem se i mirovinac mora suglasiti) za gotovo pa trostruki iznos. Razlika je iskazana i očigledna u nekonsolidiranom FI za prošli kvartal. Toliko o usklađenosti bilance i realnih vrijednosti tih nekretnina.
-
Kako da tržište uračuna nešto čega u FI nema? Npr. na mnogim našim izdanjima su obračunate razlike u vrijednosti obveznica i iskazane u FI, neovisno o tome hoće li društva iste držati do dospijeća (pa im otkupna cijena niti nije relevantna) ili ne. Brodari su isto uskladili imovinu s tržištem. Ako vi mislite da hoteli i turističko zemljište nisu promijenili vrijednost u posljednjim godinama to je okej, mene više zanima što o tome misle stručnjaci koji bi to mogli procijeniti i omogućiti kompanijama da takvo usklađenje prikažu u FI.
-
Ovo što je napisano stoji pod pretpostavkom da će se kupljeni hotel u naravi zadržati u otprilike istom obliku i uređenju kao što je stanje u trenutku kupoprodaje. Međutim, ako se kupuje hotel u koji je potrebno uložiti znatna daljnja sredstva, trenutna EBITDA ne znači ništa jer se završni proizvod s većim brojem zvjezdica neće natjecati u istoj ligi s postojećim hotelom. A upravo su takve transakcije puno češće u RH.
-
Imamo dulje razdoblje niskih kamatnih stopa, snažnog porasta vrijednosti nekretnina (da, i poslovnih, a građevinsko zemljište blizu mora je zabilježilo najveći porast, ponegdje se i udvostručila vrijednost) i sad visoku inflaciju koja je također na strani posuditelja (s time da bi doduše i porast vrijednosti trebalo korigirati za inflaciju) , slijedom čega zaključujem da su ti krediti bili isplativi i za posuditelje fizičke osobe i za poslovne subjekte. U cijelu priču se naravno može ukalkulirati i porast cijena građevinskog materijala pa da se vidi koji bi bio replacement value uloženog/kupljenog. Hotel vrijedi koliko zarađuje, a što ako je zatvoren npr. poklanjaju ga putem novina? Pri takvim transakcijama se uglavnom gleda pozicija, opremljenost, broj kreveta i slično jer najčešće kupuju veće grupacije ili investitori koje imaju svoje poslovne procese i ne zanimaju ih trenutni rezultati koje ostvaruju vlasnici hotela (a uglavnom se prodaju samo hoteli koji trebaju u adaptaciju) . Oni tijekom due diligencea naprave pregled i cijena svih konkurenata u regiji, procjenu svojih cijena koje bi prošle, troška, itd, a ne gledaju koliko Stipe zaradi pri određivanju kupoprodajne cijene, nego koliko će njima trebati za povrat na investiciju.
-
Pitanje je da li bi ovo d.d. bilo investicijski privlačnije da proda nekretnine kako bi podmirila te kako kažete ogromne dugove. Ja smatram da nije, nego da je tim ogromnim dugovima kupljena stvarna imovina ogromnije vrijednosti.
Da se te nekretnine koje nisu revalorizirane prodaju po trenutnim trzisnim cijenama, itekako bi razlika izmedu kupoprodajnih cijena morala biti iskazana kao dobit, ovo stvarno ne bih trebao posebno objašnjavati. Uostalom i izričito sam ukazao na revalorizaciju u prethodnom postu, ne znam otkud insolvencijski postupci u priči, ali eto opet se mijenjaju teze imamo i malo ad hominema, skokova, koktel logičkih pogrešaka, na to se neću obazirati.
Dodatak: NEMAM RIVP
-
Ovo je klasična zamjena teza, ajmo ovako, da li po tebi značajna aprecijacija kolaterala utječe na financijsku sposobnost vraćanja duga?
O cijeni dionice ili rentabilnosti ulaganja u pojedinačnu nekretninu naspram ulaganja u dionice turista nisam pisao, a i bilo bi off topic. Ako postoji potražnja za ikakvim nekretninama u RH onda je to upravo za prime lokacije koje RIVP ima. Po meni je utrživost tih nekretnina neupitna, ali okej o tome bi se dalo raspravljati. Cash flow se ne može gledati u vakuumu, zato se i zovu financijska izvješća jer ona čine jednu cjelinu, utržak imovine iz bilance lako završi u cash flowu, to je pitanje operativne odluke o upravljanju imovinom.
Trenutne cijene turističkih dionica su po mom mišljenju uvelike uzrokovane niskim povratom na imovinu, a ne nesrazmjerom imovine i duga, ako bi već morao nešto napisati o tome...
-
Dok su bankari namireni nema problema. Problemi nastaju ako oni ne dobiju svoj dio, vidi pod Varteks...
💯 točno. Kroz kredit se možeš dosta obogatiti i to se prvenstveno osjeti kod ulaganja u nekretnine. Ako redovno podmiruješ kredit, sve će biti ok. Samo je bitno da si ga u stanju podmirivati. Ako nastupe okolnosti zbog kojih teško vraćaš ili nisi u stanju vraćati, onda si naježio. Zato ja općenito izbjegavam kompanije koje imaju veliki dug, bez obzira na to koliko su uspješne. Kompanije bez duga povijesno imaju jako malu tendenciju propadanja. Nikad nisam čuo da je nešto propalo, a da je bilo bez duga. Doduše, jesam. Jamstvo se kod Leda pretvorilo u dug pa je onda propao.
Kažete 100 posto točno da je moguće obogatiti se kreditima za kupnju nekretnina, a kudite zbog kredita kompaniju koja je te kredite koristila za kupnju prime lokacija i nekretnina uz more 😂😂😂 ne zaboravimo da je imovina koja je kupljena tim kreditima knjižena po iznosu koji je uplaćen a koji nipošto ne odgovara današnjim cijenama. Bilo bi zanimljivo da turisti na ZSE okinu revalorizaciju imovine poput naših brodara pa da vidimo točno koje je vrijednosti imovina koja pokriva te kredite.
-
Možda su knjižili tamo obveze za investiciju u solarnu elektranu na koju se pozivaju u FI?
-
Ma je, država i JLRS koje su najveći zemljoposjednici i ne brinu uopće o tim zemljištima niti kose svoje terene bi trebali građanima kao stoci sitnog zuba naplaćivati kazne i košenje, ako je moguće i po višestrukoj tarifi 😂😂😂😂 nek prvo počnu brinuti o svojim zemljištima, a onda možemo dalje...
ok, a zasto drzava i JLRS, kao i njihovipredstavnici nebi isto placali penale ako se izglasa takvo pravilo ????
Plaćali penale kome, mojoj babi Marici? Sve kazne idu u državnu blagajnu, ako će si prebacivati s jednog računa na drugi to i nije neki efekt.
-
Display More
https://dnevnik.hr/vijesti/svijet…i---734060.html
Ja neznam, ali trebalo bi donjeti zakon da vlasnici terena u gradovima i selima, ih moraju odrzavati, tj. OBAVEZNO pokositi Pocetkom 6.mjeseca. Ako se to ne napravi, odradit ce komunalci i poslati racun na naplatu kao u Austriji, dolomitima u italiji… zasto tamo nema pozara?
Svatko tko je prosao tim krajem moze vidjeti da su sve okucnice i okolni tereni uredno pokoseni ili ograđeni elektricnim pastirima i pasu krave, ovce…
Gledam ovo u grckoj, pa sve zuta trava od metra i onda se cude ko pura drenu da su pozari.. ajde
Van grada i sela di nema kuca, ali uz kuce…. Mahhh
A i ovi iz EU, sta je problem oformiti ekipe kanadera u drzavama, regijama i slati po potrebi u drugu drzavu…, na toliko gluposti se trosi lova, a na ono sta treba se prave mutavi.
Ma je, država i JLRS koje su najveći zemljoposjednici i ne brinu uopće o tim zemljištima niti kose svoje terene bi trebali građanima kao stoci sitnog zuba naplaćivati kazne i košenje, ako je moguće i po višestrukoj tarifi 😂😂😂😂 nek prvo počnu brinuti o svojim zemljištima, a onda možemo dalje...
-
Treba biti realan, stav o ovom pitanju će u konačnici zauzeti najviši hrvatski sudovi, a po potrebi i ESLJP. Skakati po glavi sutkinji općinskog suda nema smisla, što god da bude odlučeno pred prvim stupnjem će još biti predmet višekratnih razmatranja. Primjerice, na kraju dana je pravno nebitno što je Dobronić svojevremeno u prvom stupnju slučaja Franak presudio (iz perspektive pojedinog potrošača), kad se znalo da će se predmet lomiti na višim instancama, odnosno da taj prvi zauzeti stav sigurno neće biti konačan...
-
Lako je lupati šakom u stol kad ideš jednom pred suca i nikad više, treba znati dozirati intenzitet, a i nije još faza postupka u kojoj mogu nešto posebno kreirati osim animoziteta za daljnji tijek postupka... Pravna tucnjava ide tek kasnije, nisu jos ni bandaze postavljene na ruke, a kamoli da se ceka zvono.
