U 8 mjeseci dosegnuto je 60% CIJELE 2019., a ne u identičnih 8 mjeseci iz 2019... Malo uspoređuje kruške i jabuke, al dobro
Posts by mikromakrto
-
-
U prilog turizmu, a pogotovo ovom ovdje, ide, da se ne lazemo, globalno zatopljenje. Sto vise toplih dana to ce biti dulja sezona, i vise ljudi ce doci tu blizu gdje je toplo nego negdje dalje. Nema tu velike filozofije.
Takodjer, svakako sto prije treba zavrsiti autocestu A7, od Rijeke do Otocca. Na taj nacin skracuje se znacajno put do Dalmacije svima zapadno od osovine Rijeka-Munchen, a i onda time rasterecuje pravac do i od Bosiljeva.
I naposlijetku, dugorocno, jako ce pomoci tehnologija, tj. inicijative s 4-dnevnim radnim tjednom, home office varijante i sl. Ako se to rasiri na 20ak ili vise % svih zaposlenih u Austriji i okolici sezona ce trajati cijelu godinu, barem u nekom intenzitetu, vikendima, i popravljati sadasnje minuse u Q1 i Q4.
To je globalno, a poduzetnici dalje neka se prilagode zahtjevima gostiju.
Sve u svemu, dugorocno, mislim da ce biti dobro.
Neće se sezona produžiti ako bude toplo u desetom mjesecu niti zato što će Hans raditi od kuće, nego ako i samo ako se ljudima ponudi nešto osim "sunce, more, plaža" i "tko to more platit"?
-
Da, samo što prirodni imunitet ne pada s neba nego dolazi preboljenjem. Koje neki ipak ne dočekaju. Danas je jasno kao dan da je pretilost jedan od najvećih problema kod zaraženih koronom. A Hrvatska je, rekoše neki dan, europski prvak u toj kategoriji.
-
Nije slično nego isto, koji milijun gore-dolje.
U Petrokemiji je totalno promijenjena vlasnička i upravljačka struktura i rezultati su danas neusporedivi s onima od prije par godina. Koliko je to rezultat samo (donedavno) niske cijene plina, vidjeti će se u budućnosti.
Ali ĐĐ može samo ili istim tim smjerom ili u rezalište.
-
Sta mogu izglasat sa 25% dionica, nemaju vecinu?!
Da li si upoznat da mali dionicari imaju preko 40% udjela.
A to o cemu pricas da moraju obucit ljude, pa u ovom djelu EU nema tako obucenih ljudi.
Ovdje treba uci dobar ulagac koji je vec u ovom core bussinesu, a to su Česi.
A država će glasati kontra njihovih prijedloga? Mislim, u teoriji je to moguće, ali u praksi to vodi u bankrot.
To što mali imaju 40% je lijepo, ali ni do sada nije pomoglo. Je li se ikada na skupštini pojavilo barem 10% tih malih? Naravno da nije, niti će, jer su ljudi inertni. Ali i koji izbor imaju? Ako će glasati kontra potencijalnog prijedloga o rezanju kapitala, koji je drugi izbor? Pokrivanje gubitaka iz budućeg poslovanja? Za to bi poslovanje trebalo biti pozitivno, a Đuro to nije u stanju već desetljećima. I ovdje govorimo o tome da nedostaje nekoliko stotina milijuna kuna dobiti u budućim godinama, a ne nekoliko tisuća kuna?!
Ovo traženje strateškog partnera je trebalo napraviti prije 25 godina, tada bi to bilo puno profitabilnije za dioničare. Danas je to samo slamka spasa od bankrota. Koliko god mi to bilo žao reći, Đuro je danas na respiratoru. Ili će primiti posljednju pomast ili će prihvatiti nova pravila igre. Nema opcije u kojoj može prihvatiti i jedno i drugo ili ni jedno od toga.
-
To je jedna od mogućih pretpostavki i slažem se s njom.
Druga moguća pretpostavka je da netko uporno skuplja za UG - jer žele doći na 75%, a potom i na 100%. Pa me baš zanima koliko su spremni za to platiti u budućnosti...
Puno je dionica protrgovano, ovdje trejderi baš nemaju što raditi, znači netko bi već trebao pod skrbničkim "isplivati" u top10, ako nema više takvih računa.
Nije li na pravilo da kad skrbnički, ili više njih zajedno, pređe 5% da mora "izaći iz ormara"? Nije li tako bilo na Krašu kad je Šaranović krenuo u pohod?
-
Po tim bojama, ispada da u Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj ne da nema turista, nego su I domaći pobjegli van... Mislim da to više nitko ne prati osim birokrata koji i izrađuju tu kartu.
-
Njegov su udjel kupili kako bi mogli izglasati ono što im treba. Koliko god da su platili njegov dio, puno više će uštedjeti na ostatku do kojeg će doći.
Ja bih prvi volio da dođe netko, plati sve dugove, modernizira strojeve, obuči ljude, otvori hrpu novih tržišta, razvija nove proizvode, pokrene napokon vojni program, uzme natrag Montažu i TEP, bla bla bla. Ali to su samo želje.
Realnost je da Đuro već jako dugo pleše po rubu stečaja, zbog razloga koji su svima poznati. Česi su, bojim se, zadnja slamka spasa i biti će onako kako oni žele ili neće biti nikako. A žele li baš oni plaćati nešto X kuna, ako to mogu dobiti za X/10 ili još veći omjer? Ja ne bih...
-
Nemam što znat ili ne znat.
Dugovi su ogromni, u stotinama milijuna kuna, a dugove treba vratiti. Ili prebiti.
Tko će vratiti dugove?
Nema magičnog rješenja, netko mora to platiti. Hoće li Česi to platiti iz svog džepa ili će to platiti dosadašnji dioničari rezanjem vlastitog kapitala, ostaje za vidjeti. Ako to plate Česi, onda smo našli rješenje svih naših problema i treba im po istim uvjetima ponuditi cijelu državu.
-
Ne pratim što se događa na JDPLu, ali ovdje je najizgledniji scenarij kao na DLKV, koliko god neki pričali drugačije.
Dakle, ili žestoko šišanje ili će netko (Česi?) dati puste stotine milijuna kuna samo da bi postali vlasnici nečega što već desetljećima nije radilo profitabilno, a zahtjeva ogromna ulaganja u modernizaciju, i ljudi i strojeva
-
Na A1 ovaj vikend 10% veći promet nego 2019... Očito je došlo do neplaniranog produžetka sezone. Najveći posao će biti iduće godine sve te ljude uvjeriti da dođu opet, a da ne idu u razne Turske, Grčke i Španjolske
-
Odi na njihove stranice i probaj nešto rezervirat za idući tjedan.
Kad ti izbaci ono što je meni izbacilo, nasmij se i ugasi komp.
-
A nisi mogao smislit lakše pitanje?
Diskont od 33% je, kažu neki, sasvim OK za ovakve fondove. Ono što meni kod Slavonca nije jasno je vizija fonda, neki dugoročni cilj.
Očigledno su se trgnuli zadnjih mjeseci nakon svih upravljačko-vlasničkih promjena, ali mene više brine realnost te "vrijednosti" od 33 kune. Puno je tu odokativnih procjena vrijednosti udjela u nekim firmama, pogotovo pokojnih Agrokorovih perjanica...
Biti će zanimljivo vidjeti što će s ovih skoro 10% friškom otkupljenih dionica; samo poništavanja bi bilo kratkoročno korisno za dioničare. Ali bi bio i korak bliže potpunom ovladavanju vlasničkom strukturom od strane većinskog/ih...
-
Za sve koji žele ulagati u nekretnine, ali ne kupnjom nego kreditiranjem, postoje platforme poput Mintosa, Crowdestate-a i još poneke gdje se ulaganjem u nekretnine ostvaruje prinos 10%+ godišnje. Osim ako vjerovnik ne bankrotira...
O čemu se radi? Jednostavno, to je jedan oblik crowdfundinga; ljudi se javljaju s planovima za izgradnju/preuređenje nekretnina, traže XY tisuća eura i nude povrate preko 10%.
Kako tako puno? Jer ne mogu dobiti klasični kredit u banci pa na ovaj način pokušavaju doći do novca. A kako će vratiti pare i dati prinos? Refinanciranjem...
Po izgradnji nekretnine, ide se u banku i traži refinanciranje; svaka banka će rado refinancirati završenu nekretninu koja ostvaruje pozitivan CF, ali plaća kamatu od 10%. Pa će banka ponuditi 6%... Na taj način se isplaćuju investitori s platforme i dalje ostaje samo odnos s bankom.
Na tim platformama prevladavaju investicije na Baltiku, jer im je to matično tržište, ali ima sličnih platformi i na Mediteranu. Osobno sam preko Mintosa uložio neki mali iznos da vidim kako sve funkcionira i nemam prigovora. U godinu i pol nema nikakvih bad debta, bilo je nešto malo kašnjenja s naplatom, ali sve ok.
-
Izabrani su i za proširenje ZG obilaznice, 10,5 milijuna kn kao konzorcij, ali mislim da žalbeni rokovi još uvijek traju, odnosno nije sve zgotovljeno još.
Ne znam je li bilo objavljeno do sada,
-
Mislim da kod tako malih zgrada stvarno nema smisla razmišljati o najmu, to se prodaje, pogotovo ako ekipa plaća i ne pita previše.
Ali recimo zgrada s nekih 6+ stanova, što više to bolje, to je prekrasna priča. Ovaj video je jako lijepi uvod u cijelu matematiku:
-
Ne zarađuje se na nekretninama od najma, niti se brine o roku povrata. Zarađuje se od refinanciranja i poreza...
Jel to Kiyosaki skola?
Kiyosaki + McElroy su vjerojatno danas najpoznatiji predstavnici te teorije, a bome i prakse, ali nisu najuspješniji. Identično posluju veliki investicijski fondovi pri ulaganju u nekretnine, bilo je dosta primjera čak i na našem malom tržištu.
Nažalost, većinom se tu radilo o ulaganju u trgovačke centre i hospitality sektor, a ne u stanogradnju. Realno, takvo ulaganje u stanogradnju je isplativo samo u Zagrebu, gdje nema sezone nego je potražnja postojana cijele godine. Ali u Zagrebu je do prije pola godine stolovao Corleone koji je priječio bilo kakav ulazak stranih developera na tržište stanogradnje, dok su kumovi, rođaci, pioniri i graditelji, šibali socijalističke betonske kocke od Jankomira do Sesveta bez ikakvog reda, ljepote ili truda
-
Display More
*discover, ako nije lokacija i ako ti je to je za rentanje i ako je ispod 100m2, onda 0 bodova, mrtvi kapital, bjež od toga...bolje onda stan...
je lokacija, neki centar, samo što je potkrovlje...
tocno, razmisljao sam i ja da bi bilo za rentanje, nije 100 nego cca 60tak m2
a razmisljao sam ovako: t - broj godina koliko je potrebno za povrat investicije
mjesecna rata najma * 12 * t = cijena prostora
tj. jedva je iznajmio za 2500kn/mj što bi dalo: 2500 * 12 * t, i ako uzmemo povrat za 10 godina -> 300.000Kn
znam da mi je formula vrlo gruba, ali to mi je bila neka ideja
naravno on trazi 3 puta više tj. povrat bi bio za 30g
Ne zarađuje se na nekretninama od najma, niti se brine o roku povrata. Zarađuje se od refinanciranja i poreza...
-
I dalje je EV firme isti, bez obzira koliki dio si ti kupio. Ti si onda suvlasnik u razmjernom dijelu i kredita i novaca u sefu
Pretpostavimo da je u polovici kuće bilo 10 vlasnika koji su sa svojim udjelima trgovali tako da su 3 mjeseca prodavali i kupovali svoj udio za 50% višu cijenu npr za 7.500 EUR umjesto 5.000 EUR novi kupac im mora ponuditi za drugi dio kuće 75.000 EUR tako da bi cijela kuća bila 125.000 EUR + dug .
Ne miješati cijenu i vrijednost...
-
Glupo je raspravljati je li 2, 3 ili 5 tisuća eura za kvadrat stana puno. Ta brojka sama za sebe ne znači baš ništa. Niti su svi kupci isti, niti kupuju iz istog razloga niti kupuju radi iste stvari.
Onaj tko kupuje nekretninu za život najčešće, ali ne uvijek, iz priče potpuno isključuje matematiku i zdravu logiku i vodi se jedino cijenom po kvadratu i lokacijom; ima li u blizini škola, trgovina, prostor za rekreaciju ili što već nekoga zanima te hoće li ga banka popratit.
Onaj tko kupuje da bi rentao, a posebno ako to radi kroz kredit, bi trebao imati potpuno drugačije poglede na nekretninu, njenu iskoristivost i profitabilnost. Cijela ta branša, ako je se može tako nazvati, najma stanova je kod nas potpuno nerazvijena i zbog nepostojanja čvrste zakonske regulative, crnog tržišta, muljaža općenito.
Pri kupnji nekretnine za rentu, prvo, osnovno i jedino što nekoga treba zanimati je NOI koji ta nekretnina daje. Može se to promatrati i kao yield, godišnji prinos ili kako si već tko želi prevesti. Ne postoji ciljani NOI, svatko osobno treba procijeniti koliki mu je prinos dobar/dovoljan. Ukoliko je NOI manji od tog ciljanog prinosa, nekretnina je preskupa, bilo da je 500 eura kvadrat u Donjim Andrijevcima ili 5000 eura banu pod repom. Naravno, NOI se može povećati (ulaganjem u nekretninu pa dizanjem rente, smanjenjem troškova, refinanciranjem...), ali bome i smanjiti (prazan prostor, razni kvarovi, povećanje troškova, rast kamata...).
Puno je tu varijabli u igri, ali sama cijena po kvadratu je samo jedna od njih, možda čak ni u 3 najvažnije...
