Posts by Lynx

Quote from Brunos

U prilogu moje projekcije rasta poslovanja i cijene dionice po pesimistic i optimistic modelu za naredne 3 godine poslovanja. Svaki komentar je dobro dosao.

Jedine “službene” procjene koje imamo (onaj jedan jedini/Erste analitičar koji prati Koncar D&ST, ovaj TIKR Terminal to piše u kunama još) su nešto između ova tvoja dva tvoja scenarija. I malo na kraju se on zeza s nekim padom (bit će da djelomično pokušava pogoditi “ciklus“, djelomično konzervativnost, oni se nikad ne usude dati hrabre procjene, rizik im je to, više vole biti u krivo na drugu stranu).

I moje viđenje je nešto između, između ovog Erste analitičara i tvojeg optimističnog.

P.S. Moja glavna primjedba je da ne treba govoriti o cijenama. Cijene su nepredvidljive. Ali možemo govoriti o procjeni intrinzične vrijednosti po dionici (dakle “što bi bila fer cijena” u datom trenutku ali nikako ne možemo znati koliko će stvarna cijena odstupati od toga u nekom trenutku, pa termin cijena ne bih ni koristio, znamo samo da u vrlo dugom roku ona mora “plesati” negdje oko nje pa ako vidimo veliku i dovoljno brzo rastuću vrijednost to je sve što nas zanima, cijene će tržišnim mehanizmima same po sebi već doći na svoje).

Quote from Parica

Znači, ukupno proveden CAPEX u posljednjih 18g je manji od ukupnih prihoda u zadnjem kvartalu, odnosno avg godišnji CAPEX u posljednjih 18 godina je samo 3,8 mil EUR. To nije normalno, ostvarit ovoliki rast u tom razdoblju, a bez značajnijeg CAPEX-a....kako je to moguće? Po meni postoje samo 2 moguća scenarija..ili je iskorištenost kapaciteta u 2005. bila minimalno (cca ispod 20%) ili se radi o biznisu gdje se prodaje "pamet" i CAPEX nije toliko bitan...

I pri čemu je većina tog CAPEX tzv. growth CAPEX. To je važno za normaliziranje novčanog toka, valuaciju.

Haha, ma sigurno da iskorištenost nije bila puno manja od 100 %... Da, rekao bih pamet, pametan CAPEX, posebnost industrije. Niti majstor draguljar nema neke previše skupe strojeve ali radi sa skupim materijalima i po svojim cijenjenim nacrtima, umjetnost. Proizvod mu dosta ovisi o cijeni materijala, ali nešto vrijede i njegove “ruke” i ponekad može imati solidne profitne marže.

Nije tipičan primjer s tipičnim metodama postizanja tog modela ali po meni ovo je u naravi “asset light” biznis, a znamo da je to najbolja kategorija biznisa, gdje tipično nalazimo te “quality compounders”.

To je rijetko za proizvodnu kompaniju, ali nije nečuveno. Čak se i jedan Texas Instruments (poluvodička industrija, sa svojim tvornicama!) smatra “asset light“. Još doduše nismo došli do njihovih profitnih marži 😀

Mislim da su naše “niske” profitne marže u povijesti bile “strateške”, a kako rastemo počinju utjecati i efekti operativne poluge i ekonomije obujma.

Radi se o tome da ovo nije neka brzo mijenjajuća visoka tehnologija (kao npr. leading edge poluvodiči, TSMC) nego je ovo sporomijenjajuća klasična (ali esencijalna, nema supsitut, nema disrupcije) tehnologija (kao oni analogni i starijih proizvodnih procesa poluvodiči, TXN).

Sporomijenjajuća i klasična ipak ne znači da to može svatko, dapače, akumulirane “inkrimentalne inovacije” čine know-how koji se ne može lagano prekopirati (nalazi se kako u proizvodima tako i u proizvodnim i organizacijskim procesima) niti se može zamijeniti nekom slučajnom/sretnom skokovitom inovacijom konkurencije.

Primjer kako to može biti teško u tobože “jednostavnoj” proizvodnji (nadam se da ipak nismo imali sličan problem u Poljskoj, naime ovaj “moat” je dvosjekli mač) https://x.com/giuliano_mana/…DsqBJKTubziv1xg

Sporomijenjajuća i klasična prije svega znači da naše postrojenje i strojevi nisu nešto jako kompleksni i skupi i mogu se dugo amortizirati.

Ti ne previše skupi strojevi proizvode skupi proizvod (koji se radi od skupih materijala npr., to je velik udio cijene a ne amortizacija postrojenja) pa zato naš CAPEX može biti skroman u odnosu na prihode. Pomalo sliči na primjer majstora draguljara.

Mi jesmo donekle kapitalno intenzivna industrija ali samo u smislu obrtnog kapitala (za materijal, proizvodnju u tijeku), pri čemu postrojenja nam nisu (pre)skupa (asset-light u tom smislu).

Naši “nacrti” akumulirani desetljećima (kao recept za čokoladu, dizajn za nakit) i naša sposobnost njihove prilagodbe i daljnjeg razvoja (dakle naši ljudski resursi, u dizajnu, R&D, proizvodnji) kako su zahtjevi kupaca različiti i evoluiraju su naši glavni assets, dakle nematerijalna (niti naše knjigovodstvo to uspijeva iskazati u bilanci) imovina je naša glavna imovina, baš kako to i bude kod “quality compounders”, da je CAPEX tu samo mali djelić priče vezano za proizvodnju.

A proizvodnja (sa svojim “intangible assets” moat) je tek pola priče u cijeloj operaciji (i “moat” priče). Prodaja je druga (možda i “veća”) polovica. Desteljećima akumulirani parterski odnosi s distributerima, krajnjim kupcima, kao i instalirana baza postojećih transformatora kod kupaca, su ono što proizvodnji daje posao, rast potražnje, što ima “network effects” i “switching costs” moat.

Quote from zlocesti

Na KODT relativno velik promet za taj papir, bez rasta cijene- pritisak na prodaji

A i inače me topic podsjeća na Vlen

Ja ne bih uspoređivao tako neusporedive dionice. Ne bih jednu (rijetku uspješnu ali) ipak turnaround priču (VLEN) stavljao u istu rečenicu ili bilo kakvu usporedbu s nečim što je doslovno quality compunder, već desetljetna priča.

Svaka čast VLEN, kako se oporavio, pa se to pozitivno odrazilo na dioničare zadnjih godina, no to je sasvim druga vrsta kompanije i dionice, sličnija “svemu ostalom“ na ZSE što se mahom kreće ovisno o ciklusima, kako vjetar puše i drugim faktorima, dok je KODT ipak nešto posebno, nešto malo trajnije, stabilnije.

Ugovaranje po 200-injak milijuna EUR kvartalno je pravo ludilo koje ne može dugo trajati. Mora se to prvo spustiti na neke normalnije održive razine, prije nego se kroz par godina rasta dođe ponovno na ove kao našu novu (pomičnu naravno) normalu. Sad je pojačana potražnja usljed svjetske nestašice. Ovo nisu normalna vremena. Jedino što ne znam kad će nestašica proći. Elon Musk misli da još niti nije za pravo počela. Ali što on zna o našoj industriji.

Kad ovo od 200-injak milijuna kvartalno ne bi stalo to bi značilo utrostručenje prihoda već u kratkom roku, a mislim da nitko od nas ovdje ne računa s time kroz manje od 5 godina, možda 7-8 godina, tj. možda već od sljedećeg kvartala vidimo neke malo normalnije brojke za ovu varijablu. To nikoga ne treba iznenaditi. Ponavljanje 200 milijuna bi bilo veliko pozitivno iznenađenje.

Quote from Brunos

Da tako slicno i ja mislim ali na zalost oni taj podatak samo navode u polugodisnjem i godisnjem izvjestaju.

U svakom izvješću (i kvartalnima) jasno piše koliko je točno ugovoreno u tom razdoblju (i usporedba s istim razdobljem prošle godine), i kakvo je finalno stanje neto ugovorenosti na zadnji dan razdoblja (“backlog”).

Ono što te može zbuniti da možda nisi našao tu informaciju za neki kvartal je to što su nekad pisali o tome samo u nekonsolidiranim izvješćima pa samo gledaj pravu verziju izvješća i moraš to vidjeti svuda koliko god daleko u prošlost gledaš.

Quote from TwinSpark18

Quote from Lynx

Kad samo pomislimo koliko je novca na godišnjoj razini išlo u gradnje apartmana, i sad kad se to smiri, kamo sa svim tim EUR? Ide li to onda samo u depozite banaka (da će na kraju zapljusniti viškom likvidnosti morati uvesti negativnu kamatu, naknadu za čuvanje)? Ili bi možda bilo dobro dio tog plasirati u dionice...

Zašto bi uvele negativnu kamatu kad samo od tog novca na računu HNBa zarađuju ogromnu lovu?

To kažem u šali, u smislu da građani imaju puno likvidnosti koju ne znaju gdje drugdje plasirati nego u banku (možda bi građani trebali razmisliti o drugim opcijama!) a banka kamatne stope treba formirati tržišno, dakle da kamatne stope ovise o ponudi i potražnji, o tome koliko jako građane treba motivirati da stave novac u banku. Ako građani već i sami dolaze s puno novca, ne treba ih previše motivirati višim kamatnim stopama.

Quote from Brunos

Jedno pitanje: ako u crobex ulazi samo kodt2 da li ce doci do razlike u cijeni izmedu kodt i kodt2 u puno vecoj mjeri nego sada kada se prate? Jer zasto bi fondovi dalje kupovali kodt ako nije u indexu? Da li je to razlog sto sada fondovi prodaju kodt pa namjeravaju kupovati kodt2 jer moraju??

Previše priče o cijenama i trgovanju 😀 To ništa nije bitno, nek kupuje/prodaje tko što hoće i kako hoće, no cijene su u konačnici refleksija fundamenta, i ove dvije po naravi stvari vrijede slično pa onda moraju i koštati slično u prosjeku kroz vrijeme.

Treba se fokusirati na biznis, vrijednost. Cijene idu svojim tokom, u kratkom roku skroz nepredvidljive. O njima se nema što puno pričati.

Quote from Parica

Postoji i to ogranicenje tezine/pondera pojedine sastavnice na 10% (kolega Lynx je vec spomenuo), ali koje se ne implementira u praksi jer trenutno i PODR i KOEI imaju preko 12% tezine u indeksu (vidi na ZSE CROBEX, sastavnice)...a moguce je da sam i nesto pogresno interpretirao iz njihovih šturih definicija....

Koliko ja to shvaćam, pravilo od max 10 % se provodi pri rebalansiranju (dan revizije indeksa) a onda dalje kako se trguje dionice mogu u nekoj mjeri (koliko imaju jaku relativnu izvedbu cijene u odnosu na ostale) odstupati od toga dok ponovno ne dođe rebalansiranje i opet ih sreže na 10 %.

Quote from darac11

Quote from Lynx

Tragedija je u tome da u slučaju javne ponude sutra po 500 EUR dovoljno bi vas to prihvatilo (baš imate “paper hands”!) da bi oni skupili 95 % nakon čega mogu nasilno izbaciti i ostale htjeli to oni ili ne, i ostade ZSE bez još jedne kvalitetne dionice...

Nikad neću zaboraviti kako su me izbacili iz Dukata 😭 Ja nisam htio njihovih 928 kn, ja sam htio Dukat.

Ljudi se previše lagano odreknu dionice za neke bijedne novce. Što će ti 500 EUR, samo da se moraš mučiti naći novu investicijsku priliku. Nije to tako lako. Kad imaš kvalitetnu dionicu ne treba je se tek tako odreći za neke novce (koliko god ti novci na prvi pogled bili veliki - dojam tu ponekad jako i jako neintuitivno vara!).

Treba dionice naučiti čvrsto držati https://www.akrecapital.com/the-art-of-not-selling/

Zamislite da su dioničari prije 10 godina prihvatili ponudu od 102 EUR (tada postotno ekvivalent ovoj premiji s kojom se šalite). Što bi sad imali? Recimo da su reinvestirati u CROBEX? Ne bi se baš veselo proveli u odnosu na alternativu držanja PLAG i dalje do danas.

Zar nas nisu "Lukšići" izbacili iz ATLN-a? Ili su to drugi "Lukšići"? 🤔 Ali barem su nas izbacili na ATH-u. 😁

Display More

Nisu mene, nisam tu bio dioničar. Mene je samo Lactalis iz Dukata. I to se mnogima činila kao dobra cijena. Ali dojam ponekad vara.

Ovdje su još daleko od 95 %. Izbacit vas mogu samo ako se dopustite

Odlično Parica! I čestitke Končar D&ST d.d. na izglednom ulasku u CROBEX!

Iz ove analize jasno vidimo da se oko ulaska ništa neočekivano ne može dogoditi, dani su nam na broju 😀. Jedino to kolika točna težina, vidjet ćemo, tu treba uzeti u obzir i da se oni najveći ograničavaju na 10 %. Bit će nam dosta i tih oko 2 % za početak.

I super mi je što je i za PLAG i HPB sigurno. Indeks će baš dobro izgledati.

Quote from Brunos

Quote from Takamina

Kolko dionica indeksni mora kupiti kad uđemo u indeks, jel zna netko?

Pa to ovisi o velicini fonda i udjelu koji ce kodt dobiti ako kada ude u crobex 10. Znaci ne moze se jos to reci, al moguce je da je pocelo kupovanje unaprijed.

Još se ništa ne zna dok ne bude službeno. Možda se iznenada prestanemo trgovati i ne uđemo haha

I mislim da još ne možemo ući baš u CROBEX 10 kojeg si spomenuo. Ne mora sad i to, nego bitan je glavni CROBEX. Nama se free float dijeli otprlike na dva jednaka dijela zbog ta dva roda, pa neće naša težina jedne dionice koja bi nadajmo se ušla (KODT2) u indeksu moći biti veća od cca. 5 % ako dobro računam (ni ne može se baš precino procijeniti, ovisi i o free floatu i kako ga računaju i o dnevnom prometu, formula gleda 50 % jedno, 50 % drugo), tako da bi se ispred nas mogle ugurati čak i PLAG i HPB pa da nismo dovoljno veliki za taj drugi indeks od samo deset dionica.

U glavnom CROBEX indeksu bismo mogli biti negdje pored Spana po veličini (iako nam pravi ukupni free float duplo veći, ali kad je tako kod nas, dijeli se na dva dijela).

Bilo bi baš lijepo da kao jedna od rijetkih doguramo do 10 % sami! Tipično su te maksimalne ove povijesno najveće (iako više ne previše brzo rastuće) i koje se srežu pravilom na 10 %, a mi bismo u teoriji mogli krenuti od recimo oko 5 % i sami svojom snagom kroz par godina povećati udio skroz do maksimalne težine!

A onaj OTP indeksni ima nekih 30 milijuna EUR zar ne, pa bi njima trebalo ako je 5 % nekih oko 2000 dionica po današnjim cijenama. Vidjet ćemo. Strpljenja malo!

A to vam je trgovina, nadmudiravanje, cjenkanje, business as usual.

Baš zato je kod Podravke bitno da ima tražene brandove. Kupci idu gdje mogu kupiti ono što traže.

Quote from Junius

Quote from josip100

Mi u plusu...ostali u minusu, Dax -1%

Mene malo brine, već cca 3 tjedna zapadna TK su u silaznom trendu...ako DAX još mrvu zaroni, eto ga na 14300 bodova...

Dok Nijemci rasprodaju dionice da bi si priuštili "kuglicu sladoleda" na Jadranu, Hrvati možda profitiraju? Možda od dijela profita kupuju i dionice (jer nema više u beton, već je previše apartmana, teško ih popuniti).

Kad samo pomislimo koliko je novca na godišnjoj razini išlo u gradnje apartmana, i sad kad se to smiri, kamo sa svim tim EUR? Ide li to onda samo u depozite banaka (da će na kraju zapljusniti viškom likvidnosti morati uvesti negativnu kamatu, naknadu za čuvanje)? Ili bi možda bilo dobro dio tog plasirati u dionice...

Quote from Moller

Quote from KultLicnosti

Ovdje visok let nastavlja a po meni već je i previše od 310 do 366 u samo mjesec dana, što je razlog tomu ? Našli su naftu na zemlji uz hotel?

Po Birtiji već kruži priča iz jednoga članka da su Lukšići jedini dioničari, tako da i mene brine da nas ne izbace nekom ponudom, npr.500€ i svi napolje do kraja sezone, zatvaramo😀

Tragedija je u tome da u slučaju javne ponude sutra po 500 EUR dovoljno bi vas to prihvatilo (baš imate “paper hands”!) da bi oni skupili 95 % nakon čega mogu nasilno izbaciti i ostale htjeli to oni ili ne, i ostade ZSE bez još jedne kvalitetne dionice...

Nikad neću zaboraviti kako su me izbacili iz Dukata 😭 Ja nisam htio njihovih 928 kn, ja sam htio Dukat.

Ljudi se previše lagano odreknu dionice za neke bijedne novce. Što će ti 500 EUR, samo da se moraš mučiti naći novu investicijsku priliku. Nije to tako lako. Kad imaš kvalitetnu dionicu ne treba je se tek tako odreći za neke novce (koliko god ti novci na prvi pogled bili veliki - dojam tu ponekad jako i jako neintuitivno vara!).

Treba dionice naučiti čvrsto držati https://www.akrecapital.com/the-art-of-not-selling/

Zamislite da su dioničari prije 10 godina prihvatili ponudu od 102 EUR (tada postotno ekvivalent ovoj premiji s kojom se šalite). Što bi sad imali? Recimo da su reinvestirati u CROBEX? Ne bi se baš veselo proveli u odnosu na alternativu držanja PLAG i dalje do danas.

Quote from Roki

Quote from Lynx

Ne izgleda mi da se može duh vratiti u bocu tek tako

Inače, ljeto je na ZSE poznato kao vrijeme najmanje likvidnosti i općeg pada cijena.

Ako nam je ovo ljeto, kako će tek biti na jesen i kasnije, posebice nakon rekao bih "povijesne" revizije CROBEX-a (kad će ući neke nove članice, neke se vratiti, indeks se baš lijepo ustabiliti na jednu zgodnu kolekciju dionica iz svih sektora i industrija lijepo izbalansirano).

Tržište se probudilo.

Koje članice ulaze i kad točno? Znam, lijen sam, ne da mi se istraživati.

Sljedeća redovna revizija CROBEX-a je 15. rujna (treći petak u mjesecu).

Trenutno ima samo 15 članica iako je definirano da može imati između 15 i 25. Koliko će ih točno imati u nekom trentku (reviziji indeksa) ovisi o realnom stanju na tržištu, jer ulaze po postotku dana trgovanja (uvjet: 75% dana trgovanja).

Niti nema potrebe da bude puno više, idealno bi bilo nešto između 17 i 22 po mom mišljenju. Definicija to omogućava, pa sve ovisi o tržišnim kretanjima.

Budući da se zadnih 5-6 mjeseci trguje s puno različitih dionica među kojima i neke vrlo zanimljive, ako se ništa drastično ne promijeni u sljedećih mjesec dana (nisam brojio točno koliko kojoj još treba), novi sastav bi mogao imati više od 15 članica (možda baš uđe u taj moj "idelani raspon") i to tako što bi se pridružile (jedna po prvi put, druge povratnice) baš dobre firme: KODT2, HPB, PLAG.

PLAG je odlična firma, lijepo bi to stajalo uz RIVP, da nam se malo pojača utjecaj tog važnog sektora u domaćem gospodarstvu. To je dionica duge tradacije stvaranja dioničke vrijednosti.

Budući da smo u zlatnom dobu banaka, sasvim zgodna stvar bi bila malo i pojačati (ne treba previše, i nije to previše) bankarski dio indeksa, uz veliku banku i "mala" da je tu.

I KODT2 kao dionica najbolje kompanije u Hrvatskoj, konačno bi došla tamo gdje joj je mjesto, pa da doprinosi indeksu i direktno, a ne samo indirektno kroz KOEI.

To sve bi došlo povrh činjenice da na vrhu indeksa već imamo KOEI, PODR, ZABA... Nekad je vrh indeksa bio srednja žalost, pa i sad ga još malo "opterećuje" HT i u manjoj mjeri neke druge, i PODR i KOEI su nekad bile dio tog problema, no kako su se te firme popravile zadnjih par godina one već danas čine dobru bazu indeksa pa ove dodatne stvari koje ulaze to lijepo zaokražuju i sam indeksni fond time postaje puno atraktivnijim nego li je bio do svega prije par godina.

Nekad nam je osim što je vrh indeksa bio srednja žalost i sve ostalo umjesto da malo popravi indeks još ga dodatno kvarilo raznim nekvalitetnim kompanija, i raznim nesretnim kompanijama (kao ona Agrokor članica kataklizma).

Sad će sve od vrha do dna indeksa biti poprilično solidno, lijepo izbalansirano po sektorima i industrijama, skoro sve redom profitabilne firme rastućih profita. Mislim da nam sastav indeksa nikad nije bio bolji nego li je sada i posebice nego li postaje u rujnu s tim još malim dodatnim promjenama i šlagom na tortu.

Quote from Moller

za širi krug građana(one koji trenutno imaju novac za potencijalno ulaganja) mi koji ulažemo u dionice, otprilike smo im na nivou kladioničara

Ajd da govorimo o trgovini izvedenicama, to se u 17. stoljeću smatralo špekulativnom aktivnošću (ali bilo je zabavno, polijevanje kantama vode za kraj trgovinskog dana itd.), ali ulaganje u obične dionice..., naravno, može se s njima špekulirati, ali one služe za ulaganje. Čini mi se da pismenost Hrvata u 21. stoljeću zaostaje par stotina godina za naprednim svijetom.

Jamie Catherwood on Twitter

“What's more exciting than an "Opening Bell"? This 17th century alternative... In the late 1600s, the world's first futures exchange (Dojima Rice Exchange)…

x.com

(više u https://edisciplinas.usp.br/pluginfile.php…Market_Case.pdf)

Mi smo prvi put imali burzu dionica (i drugih vrijednosnica) tek 1907., stoljećima nakon razvijenog svijeta, no komunizam nas očito ponovno bacio par stoljeća nazad. I njima je to bila samo špekulacija, "Zagrebačka je burza 1945. prestala s radom jer kao špekulantska ustanova nije imala mjesta u socijalističkom društvu.".

Ljudi koji ne vjeruju u stvaranje vrijednosti, u win-win, koji sve gledaju kao zero-sum game ne mogu drugačije nego dionice kao takve smatrati isključivo špekulacijom, kockom.

Da, pa da se to sve dalje ne komplicira i ne pogoršava greške, jedino logično je smanjiti državne intervencije, a građanima se može ako žele bolju kamatu natuknuti da pogledaju dividend yield bankarskih dionica, možda prodati državni udio u HPB na nekom malom IPO-u pa da nije samo ZABA (morat će onda i HPB početi isplaćivati dividendu kako bi bila atraktivnija...).

Općenito CROBEX (postoji indeksni fond) može sad postati atraktivniji kako se revizijom u rujnu proširi i poboljša njegova struktura (obzirom da je puno dionica postalo likvidno u zadnje vrijeme) za širi krug građana koji možda i ne znaju, ne mogu, sami investirati u pojedinačne dionice.

Bankari se ponašaju tržišno. Nitko građane ne tjera da polažu novac u banku na čuvanje pa svejedno baš poletjeli, svi bi u banku, nitko u čarapu. Dobro da još ne moraju platiti za tu uslugu. Bilo bi građanima pametnije da bar dio novca izvade iz banke i stave u produktivnu imovinu (dionicu banke umjesto depozit, ili neku drugu dionicu).

Kamate na depozite bi trebale rasti onda i onoliko koliko se pokaže korisnim privlačiti nove depozite. Stvar je u tome da depoziti za sada samo dolaze, bez puno truda oko privlačenja ih.

Ma znam ja dionicar da su u ovom sektoru plaće manje, samo se zgražam nad tim tužnim stanjem. Nije lako biti mladi student u ovom polju kad te ovakvo tržište rada dočeka poslije faksa, i to danas kada u Hrvatskoj nema nezaposlenosti, sve raste, oni da dožive ovakvo nešto. Bolje im onda da sele u inozemstvo.

Quote from pikolito

Quote from Lynx

Pa nije valjda da se uopće bilo gdje u toj industriji priča o bilo kakvm tome sličnim brojevima, ne danas nego bar 5 godina. Ne mogu vjerovati da bi netko u Hrvatskoj išao na fakultet, zaposlio se negdje kao inženjer, za bilo što ovome sličnom. To je prosječna plaća u RH, to je su brojevi koji dolaze u obizr u pričama o radnicima u proizvodnji, gradilištu, početnicima tamo,.

U mojoj industriji (IT) još prije više od 10 godina kad sam se ja zapošljavao početničke plaće za studente direktno s faksa su bile nešto više od toga (uz obećanja brzog rasta na godišnjoj razini, jer bez obećanja te vrste niti tada tu nitko te plaće ne bi prihvaćao).

moram te opovrgnuti, bila je 2015., sasvim slučajno sam znao dečka koji je završio fer, tada je radio u fini (.NET developer) za 7000kn. ovo naprosto nije istina, stojim iza svoje tvrdnje

Ma naravno nikad nisu sve firme iste. FINA niti nije specijalizirana softverska firma, i još k tome je državna (ovdje je privatni sektor glavni). Pa i dan danas čak i na ZSE imamo primjere čudnijih situacija po ovom pitanju (kad sam čitao SPAN izvješće nije bi bilo baš jasno kakve su im to plaće, što točno SPAN radi, koga zapošljava, i tamo sve dosta nisko izgleda).