Posts by Lynx

Quote from TwinSpark18

Quote from Lynx

Kad samo pomislimo koliko je novca na godišnjoj razini išlo u gradnje apartmana, i sad kad se to smiri, kamo sa svim tim EUR? Ide li to onda samo u depozite banaka (da će na kraju zapljusniti viškom likvidnosti morati uvesti negativnu kamatu, naknadu za čuvanje)? Ili bi možda bilo dobro dio tog plasirati u dionice...

Zašto bi uvele negativnu kamatu kad samo od tog novca na računu HNBa zarađuju ogromnu lovu?

To kažem u šali, u smislu da građani imaju puno likvidnosti koju ne znaju gdje drugdje plasirati nego u banku (možda bi građani trebali razmisliti o drugim opcijama!) a banka kamatne stope treba formirati tržišno, dakle da kamatne stope ovise o ponudi i potražnji, o tome koliko jako građane treba motivirati da stave novac u banku. Ako građani već i sami dolaze s puno novca, ne treba ih previše motivirati višim kamatnim stopama.

Quote from Brunos

Jedno pitanje: ako u crobex ulazi samo kodt2 da li ce doci do razlike u cijeni izmedu kodt i kodt2 u puno vecoj mjeri nego sada kada se prate? Jer zasto bi fondovi dalje kupovali kodt ako nije u indexu? Da li je to razlog sto sada fondovi prodaju kodt pa namjeravaju kupovati kodt2 jer moraju??

Previše priče o cijenama i trgovanju 😀 To ništa nije bitno, nek kupuje/prodaje tko što hoće i kako hoće, no cijene su u konačnici refleksija fundamenta, i ove dvije po naravi stvari vrijede slično pa onda moraju i koštati slično u prosjeku kroz vrijeme.

Treba se fokusirati na biznis, vrijednost. Cijene idu svojim tokom, u kratkom roku skroz nepredvidljive. O njima se nema što puno pričati.

Quote from Parica

Postoji i to ogranicenje tezine/pondera pojedine sastavnice na 10% (kolega Lynx je vec spomenuo), ali koje se ne implementira u praksi jer trenutno i PODR i KOEI imaju preko 12% tezine u indeksu (vidi na ZSE CROBEX, sastavnice)...a moguce je da sam i nesto pogresno interpretirao iz njihovih šturih definicija....

Koliko ja to shvaćam, pravilo od max 10 % se provodi pri rebalansiranju (dan revizije indeksa) a onda dalje kako se trguje dionice mogu u nekoj mjeri (koliko imaju jaku relativnu izvedbu cijene u odnosu na ostale) odstupati od toga dok ponovno ne dođe rebalansiranje i opet ih sreže na 10 %.

Quote from darac11

Quote from Lynx

Tragedija je u tome da u slučaju javne ponude sutra po 500 EUR dovoljno bi vas to prihvatilo (baš imate “paper hands”!) da bi oni skupili 95 % nakon čega mogu nasilno izbaciti i ostale htjeli to oni ili ne, i ostade ZSE bez još jedne kvalitetne dionice...

Nikad neću zaboraviti kako su me izbacili iz Dukata 😭 Ja nisam htio njihovih 928 kn, ja sam htio Dukat.

Ljudi se previše lagano odreknu dionice za neke bijedne novce. Što će ti 500 EUR, samo da se moraš mučiti naći novu investicijsku priliku. Nije to tako lako. Kad imaš kvalitetnu dionicu ne treba je se tek tako odreći za neke novce (koliko god ti novci na prvi pogled bili veliki - dojam tu ponekad jako i jako neintuitivno vara!).

Treba dionice naučiti čvrsto držati https://www.akrecapital.com/the-art-of-not-selling/

Zamislite da su dioničari prije 10 godina prihvatili ponudu od 102 EUR (tada postotno ekvivalent ovoj premiji s kojom se šalite). Što bi sad imali? Recimo da su reinvestirati u CROBEX? Ne bi se baš veselo proveli u odnosu na alternativu držanja PLAG i dalje do danas.

Zar nas nisu "Lukšići" izbacili iz ATLN-a? Ili su to drugi "Lukšići"? 🤔 Ali barem su nas izbacili na ATH-u. 😁

Display More

Nisu mene, nisam tu bio dioničar. Mene je samo Lactalis iz Dukata. I to se mnogima činila kao dobra cijena. Ali dojam ponekad vara.

Ovdje su još daleko od 95 %. Izbacit vas mogu samo ako se dopustite

Odlično Parica! I čestitke Končar D&ST d.d. na izglednom ulasku u CROBEX!

Iz ove analize jasno vidimo da se oko ulaska ništa neočekivano ne može dogoditi, dani su nam na broju 😀. Jedino to kolika točna težina, vidjet ćemo, tu treba uzeti u obzir i da se oni najveći ograničavaju na 10 %. Bit će nam dosta i tih oko 2 % za početak.

I super mi je što je i za PLAG i HPB sigurno. Indeks će baš dobro izgledati.

Quote from Brunos

Quote from Takamina

Kolko dionica indeksni mora kupiti kad uđemo u indeks, jel zna netko?

Pa to ovisi o velicini fonda i udjelu koji ce kodt dobiti ako kada ude u crobex 10. Znaci ne moze se jos to reci, al moguce je da je pocelo kupovanje unaprijed.

Još se ništa ne zna dok ne bude službeno. Možda se iznenada prestanemo trgovati i ne uđemo haha

I mislim da još ne možemo ući baš u CROBEX 10 kojeg si spomenuo. Ne mora sad i to, nego bitan je glavni CROBEX. Nama se free float dijeli otprlike na dva jednaka dijela zbog ta dva roda, pa neće naša težina jedne dionice koja bi nadajmo se ušla (KODT2) u indeksu moći biti veća od cca. 5 % ako dobro računam (ni ne može se baš precino procijeniti, ovisi i o free floatu i kako ga računaju i o dnevnom prometu, formula gleda 50 % jedno, 50 % drugo), tako da bi se ispred nas mogle ugurati čak i PLAG i HPB pa da nismo dovoljno veliki za taj drugi indeks od samo deset dionica.

U glavnom CROBEX indeksu bismo mogli biti negdje pored Spana po veličini (iako nam pravi ukupni free float duplo veći, ali kad je tako kod nas, dijeli se na dva dijela).

Bilo bi baš lijepo da kao jedna od rijetkih doguramo do 10 % sami! Tipično su te maksimalne ove povijesno najveće (iako više ne previše brzo rastuće) i koje se srežu pravilom na 10 %, a mi bismo u teoriji mogli krenuti od recimo oko 5 % i sami svojom snagom kroz par godina povećati udio skroz do maksimalne težine!

A onaj OTP indeksni ima nekih 30 milijuna EUR zar ne, pa bi njima trebalo ako je 5 % nekih oko 2000 dionica po današnjim cijenama. Vidjet ćemo. Strpljenja malo!

A to vam je trgovina, nadmudiravanje, cjenkanje, business as usual.

Baš zato je kod Podravke bitno da ima tražene brandove. Kupci idu gdje mogu kupiti ono što traže.

Quote from Junius

Quote from josip100

Mi u plusu...ostali u minusu, Dax -1%

Mene malo brine, već cca 3 tjedna zapadna TK su u silaznom trendu...ako DAX još mrvu zaroni, eto ga na 14300 bodova...

Dok Nijemci rasprodaju dionice da bi si priuštili "kuglicu sladoleda" na Jadranu, Hrvati možda profitiraju? Možda od dijela profita kupuju i dionice (jer nema više u beton, već je previše apartmana, teško ih popuniti).

Kad samo pomislimo koliko je novca na godišnjoj razini išlo u gradnje apartmana, i sad kad se to smiri, kamo sa svim tim EUR? Ide li to onda samo u depozite banaka (da će na kraju zapljusniti viškom likvidnosti morati uvesti negativnu kamatu, naknadu za čuvanje)? Ili bi možda bilo dobro dio tog plasirati u dionice...

Quote from Moller

Quote from KultLicnosti

Ovdje visok let nastavlja a po meni već je i previše od 310 do 366 u samo mjesec dana, što je razlog tomu ? Našli su naftu na zemlji uz hotel?

Po Birtiji već kruži priča iz jednoga članka da su Lukšići jedini dioničari, tako da i mene brine da nas ne izbace nekom ponudom, npr.500€ i svi napolje do kraja sezone, zatvaramo😀

Tragedija je u tome da u slučaju javne ponude sutra po 500 EUR dovoljno bi vas to prihvatilo (baš imate “paper hands”!) da bi oni skupili 95 % nakon čega mogu nasilno izbaciti i ostale htjeli to oni ili ne, i ostade ZSE bez još jedne kvalitetne dionice...

Nikad neću zaboraviti kako su me izbacili iz Dukata 😭 Ja nisam htio njihovih 928 kn, ja sam htio Dukat.

Ljudi se previše lagano odreknu dionice za neke bijedne novce. Što će ti 500 EUR, samo da se moraš mučiti naći novu investicijsku priliku. Nije to tako lako. Kad imaš kvalitetnu dionicu ne treba je se tek tako odreći za neke novce (koliko god ti novci na prvi pogled bili veliki - dojam tu ponekad jako i jako neintuitivno vara!).

Treba dionice naučiti čvrsto držati https://www.akrecapital.com/the-art-of-not-selling/

Zamislite da su dioničari prije 10 godina prihvatili ponudu od 102 EUR (tada postotno ekvivalent ovoj premiji s kojom se šalite). Što bi sad imali? Recimo da su reinvestirati u CROBEX? Ne bi se baš veselo proveli u odnosu na alternativu držanja PLAG i dalje do danas.

Quote from Roki

Quote from Lynx

Ne izgleda mi da se može duh vratiti u bocu tek tako

Inače, ljeto je na ZSE poznato kao vrijeme najmanje likvidnosti i općeg pada cijena.

Ako nam je ovo ljeto, kako će tek biti na jesen i kasnije, posebice nakon rekao bih "povijesne" revizije CROBEX-a (kad će ući neke nove članice, neke se vratiti, indeks se baš lijepo ustabiliti na jednu zgodnu kolekciju dionica iz svih sektora i industrija lijepo izbalansirano).

Tržište se probudilo.

Koje članice ulaze i kad točno? Znam, lijen sam, ne da mi se istraživati.

Sljedeća redovna revizija CROBEX-a je 15. rujna (treći petak u mjesecu).

Trenutno ima samo 15 članica iako je definirano da može imati između 15 i 25. Koliko će ih točno imati u nekom trentku (reviziji indeksa) ovisi o realnom stanju na tržištu, jer ulaze po postotku dana trgovanja (uvjet: 75% dana trgovanja).

Niti nema potrebe da bude puno više, idealno bi bilo nešto između 17 i 22 po mom mišljenju. Definicija to omogućava, pa sve ovisi o tržišnim kretanjima.

Budući da se zadnih 5-6 mjeseci trguje s puno različitih dionica među kojima i neke vrlo zanimljive, ako se ništa drastično ne promijeni u sljedećih mjesec dana (nisam brojio točno koliko kojoj još treba), novi sastav bi mogao imati više od 15 članica (možda baš uđe u taj moj "idelani raspon") i to tako što bi se pridružile (jedna po prvi put, druge povratnice) baš dobre firme: KODT2, HPB, PLAG.

PLAG je odlična firma, lijepo bi to stajalo uz RIVP, da nam se malo pojača utjecaj tog važnog sektora u domaćem gospodarstvu. To je dionica duge tradacije stvaranja dioničke vrijednosti.

Budući da smo u zlatnom dobu banaka, sasvim zgodna stvar bi bila malo i pojačati (ne treba previše, i nije to previše) bankarski dio indeksa, uz veliku banku i "mala" da je tu.

I KODT2 kao dionica najbolje kompanije u Hrvatskoj, konačno bi došla tamo gdje joj je mjesto, pa da doprinosi indeksu i direktno, a ne samo indirektno kroz KOEI.

To sve bi došlo povrh činjenice da na vrhu indeksa već imamo KOEI, PODR, ZABA... Nekad je vrh indeksa bio srednja žalost, pa i sad ga još malo "opterećuje" HT i u manjoj mjeri neke druge, i PODR i KOEI su nekad bile dio tog problema, no kako su se te firme popravile zadnjih par godina one već danas čine dobru bazu indeksa pa ove dodatne stvari koje ulaze to lijepo zaokražuju i sam indeksni fond time postaje puno atraktivnijim nego li je bio do svega prije par godina.

Nekad nam je osim što je vrh indeksa bio srednja žalost i sve ostalo umjesto da malo popravi indeks još ga dodatno kvarilo raznim nekvalitetnim kompanija, i raznim nesretnim kompanijama (kao ona Agrokor članica kataklizma).

Sad će sve od vrha do dna indeksa biti poprilično solidno, lijepo izbalansirano po sektorima i industrijama, skoro sve redom profitabilne firme rastućih profita. Mislim da nam sastav indeksa nikad nije bio bolji nego li je sada i posebice nego li postaje u rujnu s tim još malim dodatnim promjenama i šlagom na tortu.

Quote from Moller

za širi krug građana(one koji trenutno imaju novac za potencijalno ulaganja) mi koji ulažemo u dionice, otprilike smo im na nivou kladioničara

Ajd da govorimo o trgovini izvedenicama, to se u 17. stoljeću smatralo špekulativnom aktivnošću (ali bilo je zabavno, polijevanje kantama vode za kraj trgovinskog dana itd.), ali ulaganje u obične dionice..., naravno, može se s njima špekulirati, ali one služe za ulaganje. Čini mi se da pismenost Hrvata u 21. stoljeću zaostaje par stotina godina za naprednim svijetom.

Jamie Catherwood on Twitter

“What's more exciting than an "Opening Bell"? This 17th century alternative... In the late 1600s, the world's first futures exchange (Dojima Rice Exchange)…

x.com

(više u https://edisciplinas.usp.br/pluginfile.php…Market_Case.pdf)

Mi smo prvi put imali burzu dionica (i drugih vrijednosnica) tek 1907., stoljećima nakon razvijenog svijeta, no komunizam nas očito ponovno bacio par stoljeća nazad. I njima je to bila samo špekulacija, "Zagrebačka je burza 1945. prestala s radom jer kao špekulantska ustanova nije imala mjesta u socijalističkom društvu.".

Ljudi koji ne vjeruju u stvaranje vrijednosti, u win-win, koji sve gledaju kao zero-sum game ne mogu drugačije nego dionice kao takve smatrati isključivo špekulacijom, kockom.

Da, pa da se to sve dalje ne komplicira i ne pogoršava greške, jedino logično je smanjiti državne intervencije, a građanima se može ako žele bolju kamatu natuknuti da pogledaju dividend yield bankarskih dionica, možda prodati državni udio u HPB na nekom malom IPO-u pa da nije samo ZABA (morat će onda i HPB početi isplaćivati dividendu kako bi bila atraktivnija...).

Općenito CROBEX (postoji indeksni fond) može sad postati atraktivniji kako se revizijom u rujnu proširi i poboljša njegova struktura (obzirom da je puno dionica postalo likvidno u zadnje vrijeme) za širi krug građana koji možda i ne znaju, ne mogu, sami investirati u pojedinačne dionice.

Bankari se ponašaju tržišno. Nitko građane ne tjera da polažu novac u banku na čuvanje pa svejedno baš poletjeli, svi bi u banku, nitko u čarapu. Dobro da još ne moraju platiti za tu uslugu. Bilo bi građanima pametnije da bar dio novca izvade iz banke i stave u produktivnu imovinu (dionicu banke umjesto depozit, ili neku drugu dionicu).

Kamate na depozite bi trebale rasti onda i onoliko koliko se pokaže korisnim privlačiti nove depozite. Stvar je u tome da depoziti za sada samo dolaze, bez puno truda oko privlačenja ih.

Ma znam ja dionicar da su u ovom sektoru plaće manje, samo se zgražam nad tim tužnim stanjem. Nije lako biti mladi student u ovom polju kad te ovakvo tržište rada dočeka poslije faksa, i to danas kada u Hrvatskoj nema nezaposlenosti, sve raste, oni da dožive ovakvo nešto. Bolje im onda da sele u inozemstvo.

Quote from pikolito

Quote from Lynx

Pa nije valjda da se uopće bilo gdje u toj industriji priča o bilo kakvm tome sličnim brojevima, ne danas nego bar 5 godina. Ne mogu vjerovati da bi netko u Hrvatskoj išao na fakultet, zaposlio se negdje kao inženjer, za bilo što ovome sličnom. To je prosječna plaća u RH, to je su brojevi koji dolaze u obizr u pričama o radnicima u proizvodnji, gradilištu, početnicima tamo,.

U mojoj industriji (IT) još prije više od 10 godina kad sam se ja zapošljavao početničke plaće za studente direktno s faksa su bile nešto više od toga (uz obećanja brzog rasta na godišnjoj razini, jer bez obećanja te vrste niti tada tu nitko te plaće ne bi prihvaćao).

moram te opovrgnuti, bila je 2015., sasvim slučajno sam znao dečka koji je završio fer, tada je radio u fini (.NET developer) za 7000kn. ovo naprosto nije istina, stojim iza svoje tvrdnje

Ma naravno nikad nisu sve firme iste. FINA niti nije specijalizirana softverska firma, i još k tome je državna (ovdje je privatni sektor glavni). Pa i dan danas čak i na ZSE imamo primjere čudnijih situacija po ovom pitanju (kad sam čitao SPAN izvješće nije bi bilo baš jasno kakve su im to plaće, što točno SPAN radi, koga zapošljava, i tamo sve dosta nisko izgleda).

Quote from dionicar

Quote from mikromakrto

Jesu to opet blokirali sami sebe da mogu isplatiti plaće? Kakav jad i bijeda od firme, ne znam koji bi inženjer, osim nekoga friško s faksa, želio tamo raditi.

U situaciji u kojoj se takvi ljudi traže svijećom u podne, raditi u ovakvom IGHu je sadomazohizam.

No danas sam mišljenja da više ni čisti početnik neće pristati za manje od 1000 EUR neto ( ugovoreno u bruto 1 )....

Pa nije valjda da se uopće bilo gdje u toj industriji priča o bilo kakvm tome sličnim brojevima, ne danas nego bar 5 godina. Ne mogu vjerovati da bi netko u Hrvatskoj išao na fakultet, zaposlio se negdje kao inženjer, za bilo što ovome sličnom. To je prosječna plaća u RH, to je su brojevi koji dolaze u obizr u pričama o radnicima u proizvodnji, gradilištu, početnicima tamo,.

U mojoj industriji (IT) još prije više od 10 godina kad sam se ja zapošljavao početničke plaće za studente direktno s faksa su bile nešto više od toga (uz obećanja brzog rasta na godišnjoj razini, jer bez obećanja te vrste niti tada tu nitko te plaće ne bi prihvaćao).

Quote from mikromakrto

Stranci ne poznaju zakone, prava i običaje u RH pa tu neće ulagati, ali zato mi poznajemo sve to u SADu pa se tamo isplati ulagati?

Ne radi se o poznavanju nego “postojanju” (vladavine prava, kapitalizma) i njegovoj opstojnosti (za što je npr. glavni preduvjet ne biti okupiran, ne izgubit rat, bar ne veliki na svom teritoriju, ne doživjeti revoluciju, vidi tablicu, tamo nema niti Njemačke, Italije i Japana, zbog gubitka rata).

Nije samo USA. U tablici je top 7 država kroz taj dugi period (ima ih još koje su blizu, Danska bi bila tu negdje itd). Naravno, prošle performanse nisu jamac budućih, mada nerjetko vrijedi i ona “winners keep winning“

Zato kažem, mi sebi možemo pridodati Hrvatsku na neki spisak potencijalnih budućih pobjednika koji ne mora biti 100 % jednak prošlim pobjednicima, jer mi znamo kako stojimo, dokle smo došli u svom razvoju. Istina da bi neke stvari mogli već polako shvatiti i neki stranci ali to je teže. Popis NATO članica je istina javno poznat. Npr. svi oni sad mogu zaključiti bez puno filozofije da se nama ne može dogoditi “ukrajinski scenarij“. Ali ne znaju oni točno za sve ostale faktore stabilnosti, poduzetničke klime (tu im donekle mogu nešto reći one razne doing business liste).

Quote from Normani

Quote from Lynx

To što smo još uvijek “frontier” tržište, a ne “emerging”, nam nije baš na ponos, ali mora se od negdje početi, Dobro je da se širimo u tom indeksu.

Svaki korak naprijed je dobrodošao. RIVP i ostale hrvatske dionice koje ulaze u dotični index dati će svoj doprinos prepoznatljivosti hrvatskog tržišta kojeg stranci jedva da doživljavaju. Osim toga, nije li tako da će određeni indexni fondovi kupovati dotične dionice?

Da, sve to stoji, u načelu, no vjerojatno ipak vrlo ograničen stvarni efekt. Postoje ETF-ovi (i druge vrste fondova) koji ulažu u ta rubna tržišta, ali nema toga puno. Više nisu ni emerging markets popularni kao nekad, kamo li frontier. Ne znam koji će to imati utjecaj na potražnju za domaćim dionicama. Ja bih i tako radije da to kupuju domaći građani i oni budu ti koji će profitirati na rastu domaćih kompanija.

Pokazalo se da investirati izvan USA i vrlo uskog kruga država “sličnih” USA (u smislu dugoročne stabilnosti sustava, dakle političke, vladavine prava, kapitalizma) nema puno smisla. Veliki rast GDP-a nekih država nije i jamstvo stvaranja dioničke vrijednosti. Čast izuzecima, možda je npr. Indija takav, ali teško je pogoditi koja ekonomija u razvoju (da ne govorimo one još gore, frontier) će stvarno ostati na putu stabilnosti i sigurnosti za kapital, oplemenjivati ga po atraktivnim stopama.

Možda je Hrvatska kao članica NATO i EU dovoljno stabilna i sigurna od pojave bilo kakvog socijalizma ili rata, bilo kakvih zakonskih izvlaštenja dioničara ili drugih vrsta propasti pravnog okvira (porezi itd.) i realnog stanja (gospodarsko stanje, poduzetnička klima), no to stranci ne mogu znati. Mi možda možemo. Lakše je domaćima ulagati u domaće dionice nego strancima koji nam nemaju zašto vjerovati.

Mi smo čak sasvim nedavno imali i onu Agrokor krizu, sad postoji neka šansa za kopiranje talijanskih gluposti vezano za dodatne prethodno nepoznate (to je tema “predvidljivosti”) poreze bankama itd., dakle ništa ne ide u prilog tome da bi neki stranac trebao aktivno poželjeti tražiti (iz bilo kojeg indeksa) nešto u Hrvatskoj pa eto jedino možda slučajno neki manji broj njih to napravi pasivno kroz neki skupni indeksni ETF kao neki global frontier total market. Zato ovo u tom smislu nije loše. Još uvijek do nas mogu doći samo “slučajno”, indeksno.

Ali, mi koji bolje poznajemo Hrvatsku i možda znamo realnije ocijeniti te rizike imamo priliku (uz strane dionice) imati i nešto probranih domaćih blue chipova kao RIVP.

Mi možemo za sebe ovom popisu dodati Croatia. Većina svijeta to ne može jer dovoljno ne poznaje ovu državu.

Turizam je zapravo način kako ljudi mogu steći prvi kontakt s Hrvatskom. Turizam je zbilja važan, sveopće koristan!

Teme su nam sad baš isprepletene 😀 O ZABA se piše na HPB dijelu foruma a o HPB na ZABA strani, što je i OK, sve je to povezano, pa ćemo tako uskoro i u CROBEX-u imati obje, “veliku banku” i “malu banku”, pa da se taj sektor malo pojača u indeksu (i povoljno mu je to, da u zlatno doba banaka bude toga dovoljno u indeksu).

Ne znam jedno kad ćemo se valuacijski isto tako ispreplesti, izjednačiti, ili barem približiti.

Quote from Normani

Valamar Rivera će (između ostalih) od 31. kolovoza 2023. biti u Frontier Index-u.

MSCI, najveći pružatelja dioničkih indeksa na globalnoj razini i voditelj mnogim investitorima, upravo je objavio redovnu reviziju koja je svakako zanimljiva za našu regiju budući da Hrvatska, Slovenija i Rumunjska dobivaju nove predstavnike u Frontier Indeksu.

https://icam.hr/blog/veliki-uspjeh-top-hrvatskih-kompanija/

To što smo još uvijek “frontier” tržište a ne “emerging” nam nije baš na ponos, ali mora se od negdje početi, dobro je da se širimo u tom indeksu.

Indeksi su važni za opću prepoznatljivost, “investibilnost”, pa lijepo da imamo i ovaj inozemni razvoj, pored domaćeg kojeg baš spomenuo na drugoj temi o skoroj “povijesnoj” revizije CROBEX-a (kad će ući neke nove članice, neke se vratiti, indeks se baš lijepo ustabiliti na jednu zgodnu kolekciju dionica iz svih sektora i industrija lijepo izbalansirano) koja je baš prikladna (naravno i uzrokovana, jer ide po likvidnosti) ovom buđenju domaćeg tržišta kapitala kojem svjedočimo (ljeto je vrijeme letargije na ZSE, malih prometa i pada cijena, a gle sad ovo ljeto 2023.!).