Znači uplatili su 683 501 od mogućih 697 760 ili 98% novih dionica tako da sa starim dionicama uz ovih 32.65% već imaju blizu 40%.
Očito im se žuri.
Znači uplatili su 683 501 od mogućih 697 760 ili 98% novih dionica tako da sa starim dionicama uz ovih 32.65% već imaju blizu 40%.
Očito im se žuri.
Je li moguće to pravno napraviti, da oni 60% dobiti uzmu sebi proporcionalno vlasništvu, a da svi drugi dioničari budu izigrani ? Pa ako je tako to je katastrofa za dioničare HPB, itd.
Izgleda da će ipak ići kroz dividende uključujući one koje su već isplaćene
III.
(1) Članovi skupština trgovačkih društava navedenih u popisu iz točke II. ove Odluke u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2022. godinu uplate izravno u Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.
kol. Manu, porezni dug OMS-a je zbog sudske blokade računa pri ćemu je blokirano je 813 milijuna kuna u osam poslovnih banaka na 16 računa, u šest otvorenih investicijskih fondova, a blokirane su i nekretnine vrijedne tri milijuna eura,... dakle novaca ima ali je uskok blokirao do okončanja postupka.
Ključna riječ do okončanja postupka. Jer kako im se žuri i gledajući u kakvom je stanju USKOK prije će dočekati zastaru.
Vlada je u četvrtak donijela odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun za 2023. godinu, prema kojoj će ta društva uz određene iznimke, uplatiti 60 posto osnove dobiti nakon oporezivanja za 2022. godinu, ostvarenih na temelju udjela u temeljnom kapitalu koji pripada Republici Hrvatskoj.
https://www.novilist.hr/novosti/gospod…-ovime-pogoden/
Znači neki će uplatiti porez na dobit+porez na tzv ekstraprofit + 60% od onoga što im je ostalo od dobiti.
Da li ovo mora ići kroz dividende koje će dobiti i drugi dioničari ili ne ? Koje je mišljenje zajednice ovdje ?
Ma kakve dividende. Dividende su posebna stavka koja dolazi na kraju isplatom iz preostale dobiti uz odobrenje na skupštini dioničara. Ovo je dodatni porez na već oporezovanu dobit za 2022. godinu. Osim toga mnoge dividende za dobit u prošloj godini već su isplaćene. Problem s dividendom je taj što se mora dijeliti s drugim dioničarima a ovako politika sve uzima sebi. Ostaje za vidjeti što će još pripremiti za 2023. jer dobiti neće biti tako izdašne kao u prošloj godini. Ako uspiju sastaviti vladu.
Nevjerojatne stvari se događaju. Najveći porezni dužnik s dugom od 61m eura je pomalo zaboravljeni OMS Upravljanje koji je izgleda još aktivan i čak se drznuo davati priopćenja
S druge strane Ina koja je oštećena u plinskoj aferi za 2022. prijavila je 408m eura dobiti prije poreza a od toga156m već uplaćenih poreza na dobit i tzv poreza na ekstraprofit i još 90m eura uplaćene dividende u državni proračun sad će još uplatiti 60% na državni dio od ostatka dobiti znači nekih 66m eura. Samo kroz poreze na dobit i dividende uzet će ukupno 312m eura.
Ovako invazivnog retroaktivnog oporezivanja nije bilo ni u vrijeme rata.
Potpuno u pravu je bio Dujmović iz SPAN-a. AP gospodarstvo vidi samo kao plijen.
Nekako mi se čini da je cijela uredba i donešena zbog Ine i njene dobiti a da su ostali kolateralne žrtve. A možda je AP već počeo skupljati i sredstva za moguću odštetu Todoriću jer je uredba donešena samo dan nakon odluke arbitražnog suda o nadležnosti.
Nisam dobro razumio, Vlada tek sada uvrštava HPB u tu obvezu, zar se to ne odnosi na sve, a ne selektivno?
I još nešto, da li je to isplata dividende ili neki harač?
HPB je još dobro prošao jer su ga ostavili kao iznimku na 30% dok drugima uzimaju 60%. Mislim da je harač prava riječ.
Vlada je u četvrtak donijela odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun za 2023. godinu, prema kojoj će ta društva uz određene iznimke, uplatiti 60 posto osnove dobiti nakon oporezivanja za 2022. godinu, ostvarenih na temelju udjela u temeljnom kapitalu koji pripada Republici Hrvatskoj.
Znači neki će uplatiti porez na dobit+porez na tzv ekstraprofit + 60% od onoga što im je ostalo od dobiti.
Kako neslužbeno doznajemo, odšteta bi mogla ići i preko sedam milijardi eura. Dok se o iznosima odštete još uvijek nagađa jer je teško predvidjeti presudu suda u Washingtonu, jedna stvar je već sad sigurna - iznos odštete teretit će hrvatsku državu, odnosno proračun.
Katastrofalan rezultat za AP-a
Zašto je cijenu bilo problem napisati? Očito su prihvatili onoliko koliko je Pavo tražio.
cijena je nebitna, otkupom poslovnih udjela u društvu Napredna energetska rješenja d.o.o. za vl. strukturu dlkv se ništa ne mijenja, inaće, u dokapu su stekli 31M dionica za 310Mkn(40k eur), dakle po 10kn ili 1,33eur. a lešinar se odmah naplatio od te rollup kombinacije odnosno novcima iz dokapa je prvo namirio sam sebe tj. potrživaje spram dlkv koje je isti izlešinario(odkupio) od vjerovnika istoga za 30 i manje% nominale kao i ona Rada sa šibenskog placa , mama Ininog direktora škugora koji je odradio onaj pilinski posao od milijarde kn i s kojima vujnovac kakti nema ništa
Krajem 2020. godine Rada Škugor je odlučila, pak osnovati tvrtku Tri D Rada d.o.o., koja je također bila registrirana za niz djelatnosti, pa tako i za trgovinu plinom, uključujući opskrbu električnom energijom i slično. Tri D Rada otkupila je 150 milijuna kuna potraživanja prema Dalekovodu, nekada uspješnoj državnoj tvrtki. Škugor je potraživanja prema Dalekovodu otkupila 31. ožujka 2021. godine za 12,2 milijuna kuna, odnosno 1,6 milijuna eura. Kupila ih je preko Erop Consultinga, tvrtke za financijsko savjetovanje s kojim je bio ugovoren rok plaćanja od 30 dana. Samo 6 dana kasnije dana 6. travnja 2021. Škugor je preprodala potraživanje za 3,1 milijuna eura, odnosno nešto više od 23 milijuna kuna, a koje kupuje tvrtka Construction Line. Rok plaćanje je 15 dana. Odmah nakon realizacije tog prihoda te podmirenja rashoda, plaćanja poreza i isplate dobiti, Tri D Rada je zatvorena i izbrisana iz Sudskog registra, nakon samo godinu dana postojanja i sklapanja samo tog jednog veoma uspješnog posla. I to nikome nije bilo sumnjivo sve do razotkrivanja velike plinske afere u režiji njezinog sina kada je USKOK pročešljao imovinu svih članova obitelji. Zar nikom od državnih institucija nije sumnjivo da netko proda 150 milijuna kuna potraživanja za 12,2 milijuna kuna, odnosno za 8,13%, a koje kupuje Malteška tvrtka Construction Line za 23 milijuna kuna a koja je jedan od vlasnika Dalekovoda d.d.. Riječ je o tvrtki koja je, prema podacima malteškog registra, vlasnički povezana s domaćom ENNA Grupom Pavla Vujnovca (kao osobe vezane uz maltešku kompaniju navode se Josip Jurčević, Sanja Burić i Damir Spudić)
Jeza me hvata kad ovo čitam. Ako će ići prema nekakvom tromjesečnom prosjeku za uložena 23m kuna dobit će skoro 300m. Dobar posao u Hrvatskoj kojeg može napraviti samo Pavo.
Cijena je bitna za dioničare Končara kao i za dioničare Dalekovoda zbog kasnije vjerojatne ponude za preuzimanje. Naravno ovo sve treba još odobriti Hanfa u što ne sumnjamo. Međutim optužnice za Škugore još nema pa ne znamo hoće li obuhvatiti možda i ovaj krak. U svakom slučaju Jurčević i Vujnovac sigurno imaju informacije o radu DORH-a pa je lako moguće da je ovim žele preduhitriti optužnicu i moguće komplikacije.
Iznajmljivači u Italiji plaćaju porez po stopi od 21 posto, a premijerka Giorgia Meloni želi je podići na 26 posto za one koji iznajmljuju više stanova. Prema početnom planu trebali su ga plaćati i oni koji kratkoročno iznajmljuju samo jedan stan.
Zašto je cijenu bilo problem napisati? Očito su prihvatili onoliko koliko je Pavo tražio.
Bravo za Dujmovića. Šteta što će vodeći hrvatski mediji pripomoći da se njegove izjave što manje čuju. Znači da država zapravo s pozicije moći reketari one koji joj pune proračun. Milina.
“Problem je hrvatske politike što misle da je gospodarstvo plijen”, kaže iskren i realan Dujmović. Poduzetnik s više od 30 godina iskustva, naime, ništa ne uljepšava niti govori s figom u džepu. A to onda i tvrtka osjeća. Zbog kritike uvođenja poreza na ekstra profit Span već mjesecima češlja Porezna uprava, otkrio je Dujmović. “
|
Dobri pokazatelji iz Kine. Čak toliko da bi neki mogli posumnjati u njihovu točnost. Ali bulk vozarine ih potvrđuju. Tankerska je opet imala savršen tajming ili možda samo veliku sreću.
Ne znam baš. Dokap je završio a njihovi nalozi za kontrolu rasta dionice su još uvijek tu. Evo danas veliki rast BDI-a a dionica ne trza. Nekada bi se to pokupilo za tren. Mislim da će ponuda ići vrlo brzo jer i dalje drže cijenu ispod 53.5.
Iz članka nije baš jasno ali treba čitati da je postala vlasnik još 33% a sa 6.7% od prije vjerojatno su već blizu 40% vlasništva. A među prvih deset vlasnika imat će još 20% gotovo sigurnih. To je već ozbiljan postotak i bez ponude.
Ne znam što više tu reći, dokap po 53,50, a prvi dioničari prodali sve po 50, na toliki broj dobili bi veliki iznos više, tako da ne znam što će biti na kraju od svega.
Dobit će oni razliku. Ne brini se za njih.
Posve očekivano. Znači slijedi ponuda za preuzimanje. Vjerojatno opet po 53.5 eura.
Samo ovo je prije trebalo biti objavljeno na burzi nego u novinama.
Samo što gradnja novih nekako uvijek brže ide nego recikliranje starih. Poštenog scrapa nije bilo već 7-8 godina a u ovoj godini je npr. naručeno samo supramaxa dvostruko više nego je cjelokupan scrap za dry. A potražnja odnosno rast potražnje u bulku je puno neizvjesniji nego primjerice nafte ili naftnih prerađevina. Na rekordne količine ugljena koje je ove godine uvezla Kina sasvim sigurno dugoročno se ne može računati. A opet nismo imali ludilo od vozarina. Stoga rast flote od recimo 2.5% i ne mora biti tako nizak kao što se na prvi pogled čini gledajući povijesne prosjeke.
Lani je kod 150.846 poduzetnika u Hrvatskoj, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, bilo 996.213 zaposlenih, pri čemu su troškovi osoblja ukupno iznosili 129 milijardi kuna, 15,1 posto više u odnosu na 2021. godinu, pokazuje izvješće Financijske agencije (Fina).
Troškovi poreza i doprinosa iz plaća dosežu 29,4 milijarde kuna, uz udio od 22,8 posto, dok 16,2 milijarde kuna odlazi na doprinose na plaće, što čini udio u ukupnim troškovima od 12,6 posto.
Udio troškova osoblja u ukupnim rashodima poduzetnika lani je iznosio 12,4 posto, pokazuje analiza. Prema iskazanim troškovima za neto plaće i nadnice zaposlenima kod poduzetnika, u 2022. je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 6973 kune, što je nominalno 9,7 posto više nego u 2021. godini.
Niti 1m zaposlenih u realnom sektoru protiv 1.5m umirovljenika i zaposlenih u državnim i javnim službama. I to još uz ogromnu pomoć uvozne radne snage. Oko 35.5% troška radnog mjesta poduzetniku i njegovom zaposleniku uzima država. A apartmandžije se pjene već i na spomen simboličnih davanja.