Posts by alfa1

Quote from All

Ne smijem. Pokusavam manje pisati da budem na višem nivou.

Ne uspijeva ti svaki put, ni kada pišeš manje, a ni kada pišeš previše.

Quote from All

a samog g Došena možeš izguglati kao i njegove uspjehe od Petrokemije do ADPL ....

Ovo je logika kao da kažeš da izguglaš Inter, osvojio 3 puta Ligu prvaka, pa bi to trebalo značiti da nije deklasiran prošle sedmice od PSG, izgledao kao Dinamo protiv Bayerna.

Nije Došen deklasiran, ali je ista (ne)logika, u prošlosti uspjesi, pa se sada nije dogodilo ono što se dogodilo jer možeš izguglati njegove uspjehe.

Od mene toliko.

Možeš iskoristiti moju šutnju pa "poentirati" , ako ti to treba i ako želiš.

Quote from All

Nije to tako jednostavno kako misliš .....

Ti barem dosta pišeš, pa ćeš sigurno objasniti kako je to u Rusiji.

Ojro i tamo vrijedi kao i u Hrvatskoj ili Njemačkoj.

Quote from All

Zelis reći da je vlasnik tako veliki patriota ?

Možda ima prozore na kući, pa ne želi pasti s prozora ili voli čaj, a misli da bi mu sljedeći mogao biti zadnji ako ne bude patriota, pa makar ga udarilo po džepu.

Quote from hugh

.kasna pedala ali bolje ikad nego nikad....

Možda je čovjek dobio pedalu, s obzirom na to tko je najveći dioničar, baš zato što je tražio posao izvan auto industrije.

Kaže Došen da imaju ostvarene kontakte u vojnoj industriji, pretpostavljam da nije ruska.

A najveći dioničar Rus.

Quote from slovojed12

ENT ima ulogu na tržištima istočne i južne Europe i u suradnji s državaom, no to im je oko 40% prihoda. Sigurno da sankcije Bjelorusiji nisu pomogle poslovanju. A i vraćanje servisa HTu se odrazilo na bilancu.

Što se tiče zapada, u izvješću za 2024. se navodi da je 56% prihoda ostvareno kroz usluge za maticu. To podrazumijeva i razvoj znanja i profesionalne usluge - rade naši ljudi za BT, DT, KPN itd da ne nabrajam.

Quote from slovojed12

No kad globalni E za neki projekt uzme 50 njihovih inženjera da rade godinu dana, računaj da je to 2-3 mil € prihoda za ERNT.

Pitanje, s obzirom da im je najveće tržište HR, a rade još i u Mostaru, ostalo rade za maticu da li im matica daje najprofitabilnije poslove i da li na poslu koji nađu Njemci nešto zarade i Njemci?

Po meni nije svejedno da li radiš na tržištu od 50-100 milijuna ili na tržištu od 5-10 milijuna ljudi pa ako nešto ne stigne odraditi netko s velikog tržišta onda uzme tvoje inženjere.

Naravno da je bitno da li radiš na velikom bogatom tržištu ili malom i siromašnom, pa dobiješ dio posla koji ti netko proslijedi.

Kako to može biti svejedno da li ti je tržište cijeli svijet ili HR i Mostar i onda tvoji inženjeri rade nešto za maticu ?

Quote from slovojed12

zapadna europa je ciklus prelaska na 5G u dobroj mjeri odradila.

Čak i kada ima previše posla nije svejedno na kojem tržištu radiš, bez obzira što dobivaš i posao od matice.

Tako to ja vidim. Meni to ima smisla.

Koje kompanije trenutno rasturaju na našoj burzi?

One koje izvoze, Končari, i za SPAN se očekuje rast na tržištu EU, a ne jer će uzeti sve poslove u HR.

Quote from All

Nemoj brinuti sve je u redu, imaju potencijal i poslova, samo da se posloze, zsspali su kao i Span ali eto krenulo je na bolje ....

Ne brinem za ERNT jer ga nemam, niti ne planiram kupovati.

Quote from slovojed12

Quote from All

Ericson Deutchland radi u Dojčlandu, a Ericsson NT tj Hrvatska radi u Hrvatskoj, a dojčland ojri su iste vrijednosti ko i hrvatski. Ne kuzim što tu sad nije jasno ili što je čudno ?

Ojri vrijede isto, razlika ali drastična je koliko ojra možeš uzeti u HR a koliko u Njemačkoj.

Da je npr u Mostaru pobijedio naranđasti i zaprijetio carinama cijelom svijetu nikoga ne bi bilo briga bez obzira što ojro vrijedi isto kao i u USA ili u Kini.

Ako carinama zaprijete naranđasti iz USA, Kine ili EU onda to svi primjete, iako ojro vrijedi isto, kao što vrijedi isto u Njemačkoj i u HR.

Quote from All

A onda bi Ericsson Deutchland sklapao poslove u Hrvatskoj, Bosni, ..... ? . Nemoj brinuti sve je u redu, imaju potencijal i poslova, samo da se posloze, zsspali su kao i Span ali eto krenulo je na bolje

Pročitaj još jednom i razmisli, ovo što si ti napisao nema niđe veze.

Kažeš da voliš drukčija mišljenja, izgleda da i tebi smeta negativan komentar na dionicu koju imaš.

Quote from borsa

Može li ova nekad čuvena firma naći igdje ikakav posao a da nije Mostar, Priština i tu nešto za državu.

Ericsson, švedska multinacionalna kompanija, ima aktivne poslovne podružnice ili urede u više od 180 zemalja širom svijeta.

Ericssonove podružnice i ovisna društva, uključujući Ericsson Nikola Tesla, uglavnom se fokusiraju na svoja tržišta i regije.

Podružnice poput Ericsson Nikola Tesla u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Bjelorusiji isporučuju proizvode i usluge prema potrebama svojih tržišta, a njihova je uloga da podrže lokalne operatere i partnere te da implementiraju globalna Ericssonova rješenja prilagođena specifičnostima tih tržišta.

Tako da ERNT nikada neće naći posao u Njemačkoj ili Švedskoj kao npr. KODT.

Quote from All

Smatras li da su novci zaradeni od švabe bolji nego od Crnogorca ili Hrvata ?

Nije bolji novac od Njemca ali je tržište ogromno, kao i za KODT. U našoj regiji, koju ERNT pokriva nema dovoljno posla.

Drastična razlika, zato po meni ERNT nema potencijal kao Končari.

Quote from Hawk Tuach

Štopa i štipat će dok ne proda 45,000 kom viška koje po Zakonu trenutno ima. A onda cca toliko i Erste Plavi.

Teoretski možda će morati prodati i više, a možda neće morati ni 10% te brojke. To ovisi i o kretanju cijena ostalih dionica koje imaju u portfelju, ako cijene ostalih dionica skoče, onda možda neće imati viška KOEI.

Quote from borsa

Jel zna netko koliko je helikopterskog eu novca palo u končarevo dvorište.

Perplexity kaže o potporama slijedeće:

"Nema javno dostupnih podataka koji bi pokazali da je Končar u posljednjih 5-6 godina primio izravnu financijsku pomoć od Hrvatske ili EU u obliku subvencija, potpora ili bespovratnih sredstava. Sva ulaganja i rast temelje se na vlastitim prihodima, investicijama i izvozu, osobito na tržište Europske unije. Ako je bilo manjih potpora za specifične projekte (npr. inovacije, istraživanje i razvoj), ti iznosi nisu javno istaknuti u izvještajima i nisu značajno utjecali na ukupne rezultate kompanije."

Quote from All

Kodt je odlična tvrtka, očekujem rast no obzirom da su na vrhu kapaciteta sa dobrim maržama otprilike u svemu blizu maxa

Da, ali u svezi kapaciteta:

"Prvi dio građevinskih radova koji uključuju izgradnju novog objekta, te rekonstrukciju i dogradnju postojeće hale započeti su u lipnju 2024.,a njihova puna funkcionalnost očekuje se krajem 1. kvartala 2025. Paralelno s završnom fazom građevinskih radova kreće se i s instalacijom nove opreme.

Krajem 2024. započeti su radovi i na 2. fazi projekta. Dovršetak građevinskih radova i instalacija opreme u tim prostorima oćekuje se krajem 2025.

Društvo PET iz Poljske će izgradnjom novih pogona udvostučiti svoje kapacitete."

Capex 2024. KOEI 43,857 mil €, od toga KODT 18,14 mil €.

Za 2025. KOEI planira preko 80 mil €, od toga ?? KODT, za povećanje kapaciteta.

KODT ne treba podcjenjivati, jer oni uvijek isporuče nevjerojatne rezultate.

Quote from smrznuti

Zašto trošiti novce na porez na dividendu 12% ? Ima valjda i drugih načina za nagraditi dioničare (otkup vlastitih dionica ?! )

Otkup dionica možda i ne bi doveo do velikog rasta cijene, jer bi možda neki fond morao prodavati, kao što je već i bio slučaj na ovoj dionici, a dividenda je sigurna.

I RIVP je kupovao pa se cijena vratila gdje je bila prije kupnje.

Nije veliki kvar, to bi trebali brzo popraviti.

Dionica Đure Đakovića nakon naglog i visokog skoka u petak krenula prema dolje | Bloomberg Adria

Primjer koliko dionice mogu rasti, znači nije da moraju pasti jer su već dosta narasle.

„Razvoj vrijednosti naših dionica se jedino može nazvati fenomenalnim“, kaže Papperger. „Bilježimo porast vrijednosti od preko 2.000 posto u posljednjih deset godina"

A po svemu sudeći rast će se nastaviti brutalno.

" Samo tijekom Münchenske sigurnosne konferencije prije nekoliko tjedana je u Rheinmetallu vladala prava gužva visokih gostiju: čak pedesetak predsjednika država ili vlada ili njihovih nadležnih ministara je tražilo sastanak i s jednim od najvećih njemačkih proizvođača oružja. U sjedištu tvrtke u Düsseldorfu trenutno se nalaze upiti i narudžbe u vrijednosti od 55 milijardi eura - 17 milijardi više nego ionako rekordne prošle godine i više nego ikad do sad, piše Deustche Welle."

"prihod i dobit porasli su za oko 35 posto. Rast bi i ove godine trebao ostati u tim razmjerima, a Papperger je uvjeren kako je i to „tek početak.“

Jutarnji list - Euforija u njemačkom gigantu: 'Ovo nikad nisam doživio, vlada totalna pomama, zovu predsjednici i premijeri!'

Quote from Hawk Tuach

istina, potaknut nesnalazenjem forumasa oko razloga prodaje KOEI od strane fondova pokusao sam dati racionalan odgovor.No, uvijek ce biti onih kojima draze gatanje iz salice kave .Time will tell.

Vrijeme je već reklo da ne mora pasti cijena kada fond prodaje na primjeru KODT, između ostalih.

Gatanje je da će pasti, jer ne mora, može ali ne mora.

Ja sam napisao da ne mora, što je točno, a nisam gatao da neće.

Ako je netko gatao onda ste to Vi tvrdeći da će pasti.

Ali zanimljivo je da Ste se registrirali na forumu kako bi pisali isključivo o padu cijene KOEI, 10 od 10 postova.

Kada bih gatao možda bih došao do zaključka da imate skrivene namjere, a ne da želite podijeliti svoje znanje o trgovanje fondova.

Na KODT sam pratio fond je prodavao od kraja 2023. pa je cijena porasla s 700 na 2300 €.

Kako kada ništa nije primjenjivo na ZSE ne znam, ali ipak je.

Nije Chat GPT, ali pitanje je da li je točno da kada fond prodaje cijena dionice mora pasti na ZSE ili ne.

Odgovor je ne.

Čestitke i tebi na trudu, ukupno imaš 9 postova na forumu, svih 9 je varijacija na temu cijena KOEI mora pasti.

Quote from Hawk Tuach

kako da se vrati ako ima veliki overhang dionica koje trebaju biti prodane? Ne vidim ovdje prostora da ode igdje neki dulji period. Limiti se nisu resetirali, bolje bi bilo da je makar 1 dan zavrsila na nivou 430

Svih 8 postova na temi KOEI i svih 8- cijena mora pasti.

Ako kompanija posluje dobro i postoji opravdanje za daljnji rast cijene dionica, fond može primijeniti sljedeće strategije:

• Prodaja u fazama tijekom rasta: Fond može postupno prodavati dionice dok cijena raste, kako bi ostvario maksimalan prinos bez preuranjenog izlaska iz pozicije. Ova strategija omogućuje fondovima da iskoriste rastući trend dok istovremeno smanjuju izloženost prema pojedinoj dionici.
• Korištenje "trailing stop" naloga: Ovaj mehanizam prati rast cijene i automatski aktivira prodaju ako cijena padne za određeni postotak od najviše dosegnute vrijednosti. Na taj način fond osigurava dio dobiti čak i ako dođe do iznenadnog pada.
• Repo ugovori ili transakcije "sell-buy back": Fond može privremeno prodati višak dionica uz dogovor o njihovoj ponovnoj kupnji po unaprijed dogovorenoj cijeni u budućnosti. Ovo omogućuje osiguranje likvidnosti bez trajnog izlaska iz pozicije.

Ključni faktori za odluku

Upravitelji fonda donose odluke ovisno o:

• Ocjeni fer vrijednosti dionice temeljene na analizi poslovanja kompanije.
• Volatilnosti tržišta i očekivanjima kretanja cijene.
• Potrebi za upravljanjem rizikom portfelja kako bi se izbjegla prevelika koncentracija u jednoj imovini.

Ako je kompanija fundamentalno jaka i ima potencijal za daljnji rast, fond će vjerojatno preferirati strategije koje omogućuju postupno smanjenje pozicije uz očuvanje potencijala za dodatnu zaradu. S druge strane, u slučaju naglog pada cijene, prioritet će biti brzo smanjenje gubitaka putem automatiziranih naloga ili kontrolirane likvidacije.

Quote from smrznuti

Može li netko objasniti otkuda KODTu toliki porast prihoda i dobiti unazad nekoliko godina ? Ispada kao da do prije 3, 4 godine nisu "ništa" radili... što se to desilo/promijenilo ?

Izvukao sam najzanimljivije od onoga što sam pronašao o rastu prihoda i dobiti KODT.

Analiza pokazuje da je 60% rasta potaknuto eksternim čimbenicima (potražnja za zelenom

energijom, EU fondovi), dok 40% potječe od internih poboljšanja (digitalizacija, upravljanje

troškovima). KODT-ov uspjeh temelji se na:

1. Agilnom odgovoru na tržišne prilike (prosječno 14 dana za razvoj prilagođenih rješenja)

2. Vertikalnoj integraciji (kontrola 78% dobavljačkog lanca unutar Končar Grupe)

3. Data-driven odlučivanju (AI modeli za predviđanje potražnje s 94% točnosti)

automatizacija montažnih linija povećala kapacitet proizvodnje transformatora za 40%.

Algoritmi za dinamičko

planiranje kapaciteta smanjili su prosječno vrijeme isporuke s 68 na 50 dana.

Optimizacija troškova

Unatoč globalnoj inflaciji od 8,4% u 2022. i 2023., KODT je smanjio udio troškova materijala u

prihodima s 63% 2020. na 57% 2024. kroz:

-Dugoročne ugovore s dobavljačima čelika i bakra

-Implementaciju kružne ekonomije (reciklaža 89% otpada)

-Centralizaciju nabave za cijelu Končar Grupu.

Poboljšanje profitabilnosti

-Povećanja cijena za 12 do18% na kritičnim tržištima

-Smanjenja administrativnih troškova za 22% kroz digitalne platforme

-Uvođenja premium cjenovnih modela za digitalne usluge (npr. daljinski monitoring

transformatora).

Transformacija korporativne kulture

Prosječna fluktuacija ključnog osoblja spala je s 14% na 5%, uz povećanje plaća za 28% između 2020. i 2024.

U 2024., ulaganja u proizvodne kapacitete iznosila su 247 milijuna eura, uključujući gradnju

novog pogona u Zagrebu specijaliziranog za modularne trafostanice.

Financijsko upravljanje

Refinanciranje dugoročnih kredita uz kamatne stope od 2,8% 2022. omogućilo je uštede od

8,4 milijuna eura godišnje.

Hedging strategija za valutne rizike eliminirala je 89% izloženosti

promjenama tečaja EUR/HRK i EUR/USD.

Kako se KODT razlikuje od drugih tvrtki u istoj industriji

1. Fokus na obnovljive izvore energije

Specijalizacija za OIE: KODT ima snažan fokus na proizvodnji transformatora za obnovljive

izvore energije, što je ključni pokretač njihove ekspanzije u posljednjih nekoliko godina. Ova

specijalizacija omogućila im je da se pozicioniraju kao lideri u segmentu vjetroelektrana i

solarnih elektrana u Europi.

2. Inovativna tehnologija i digitalizacija

Primjena IoT tehnologije: KODT je uveo IoT senzore u proizvodnji i održavanju

transformatora, što omogućava prediktivno održavanje i smanjuje troškove. Ova

digitalizacija proizvodnje i održavanja daje im prednost u odnosu na konkurente koji još nisu

u potpunosti prešli na moderne tehnologije.

Modularni dizajn: Razvili su modularne trafostanice koje se mogu brzo montirati i integrirati

u postojeće mreže, što smanjuje vrijeme izgradnje i povećava fleksibilnost u odgovoru na

potražnju.

3. Strategija izvoza i tržišna penetracija

Visoka izvozna orijentacija: KODT ostvaruje preko 95% prihoda iz izvoza, što pokazuje

njihovu sposobnost da se uspješno natječu na međunarodnim tržištima. Imaju snažnu

prisutnost u EU, ali i sve veću u ASEAN regiji.

Ulaganja u regionalne urede u ASEAN zemljama omogućila su skraćenje vremena odgovora na

tendere s 14 na 4 dana, što je rezultiralo ugovorima vrijednim 217 milijuna eura za električnu

infrastrukturu u Vijetnamu i Indoneziji.

Strategija "Follow the infrastructure investments": Fokusiraju se na tržišta gdje su u tijeku

veliki infrastrukturni projekti, što im omogućava da budu dio velikih razvoja u energetici

Diverzifikacija proizvoda i usluga

Rješenja za elektromobilnost: Pored transformatora, KODT razvija i rješenja za

elektromobilnost, kao što su punionice visoke snage, što im omogućava ulazak u nove

tržišne niše.

Digitalne usluge: Nudili su digitalne usluge kao što je daljinski monitoring transformatora,

što im daje dodatni izvor prihoda i povećava njihov ukupni portfolio usluga.

Malo o fondovima.

"Automatski mehanizmi prilagodbe portfelja

Kada vrijednost dionica određenog emitenta prijeđe 5% prag, fondovi su zakonski obvezni smanjiti izloženost kroz prodaju viška. Ova obveza proizlazi iz članka 19. Direktive 85/611/EEC, koja eksplicitno zabranjuje prekoračenje utvrđenih granica bez odobrenja regulatornih tijela1. U praksi, fondovi koriste algoritamske sustave za praćenje težina pojedinih dionica u portfelju, s automatskim generiranjem naloga za rebalansiranje.

Izuzeci i fleksibilnosti u primjeni

Iako je osnovno pravilo obvezujuće, postoje situacije u kojima fondovi mogu privremeno zadržati veći udio. Primjerice, ako prekoračenje nastupi uslijed padova ukupne vrijednosti fonda ili rasta cijene dionice, regulatorna tijela dopuštaju odgodu prilagodbe do 6 mjeseci, pod uvjetom da se rizik aktivno nadzire1. Ova praksa u skladu je s općim principima upravljanja likvidnošću iz MiFID II direktive.

Prilagodba tržištu kapitala

S obzirom da je Zagrebačka burza karakterizirana niskom likvidnošću, fondovi se suočavaju s operativnim poteškoćama pri prodaji većih paketa dionica. Revizijski nalazi pokazuju da se u periodu 2016.-2018. prodaja dionica 21 društva obavljala putem više manjih transakcija kako bi se izbjegao negativan utjecaj na cijenu2. Ova praksa zahtijeva sofisticirane modele trgovanja i suradnju s više brokerskih kuća. "

Od kraja listopada 2024. nakon nerevidiranog FI za 3. kvartal ( prije nisam pratio, jer nisam imao dionice ) fondovi uz kraće pauze prodaju 2-3 dana tjedno, cijena je s 700 i nešto € došla na 2300 €.

Tako da to da cijena mora pasti da bi fondovi izašli baš i ne stoji.

Prodano u zadnjih mjesec dana, a cijena nije pala.

Između 2 FI cijena uleti u kanal gdje se iscijede svi koji nisu sigurni da žele zadržati dionicu, a nakon FI koji je uvijek dobar cijena ide gore.

Za ATPL se pisalo da je upala u savršenu oluju, ovdje se radi o savršenoj klimi.

I za razliku od ATPL, KODT ima upravu koja zna znanje, ambiciozna je, transparentna i dobronamjerna prema dioničarima.

Quote from dionicar

Tako možemo sa svime je li spremni za bojkot.

Ovdje nije bitan naslov nego dio teksta koji sam citirao.

Još jednom: neke banke ostvaruju više od jedne petine svojih prihoda od naknada.

Ministarstvo financija kaže da će, citiram: "... zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade".

"... rade na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu"

Jesu li i banke zrele za bojkot? Profiti rekordni, a cijene usluga sve skuplje | Bloomberg Adria

Dobit banaka u Hrvatskoj u 2023. godini 1,36 milijardi €.

"Solidan udio u tome imaju i prihodi od naknada. Primjerice, Addiko, OTP i Raiffeisenbank više od petine svojih prihoda ostvaruju upravo od naknada."

"Ministarstvo financija čeka HNB

"S obzirom na opsežnost dostavljene dokumentacije, prve preliminarne rezultate očekujemo do kraja prvog kvartala 2025."

U Minfinu također čekaju rezultate analize HNB-a pa će tek onda poduzeti konkretnije korake.

Poručuju kako čekaju da vide "u kojoj mjeri će aktivnosti Hrvatske narodne banke utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade".

Ističu da neovisno o tome rade na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu pa napominju kako će u nastavku postupka i javnost kroz savjetovanje biti uključena u donošenje najavljenog propisa."