Posts by Flight

I Konsolidator kao njezino ovisno društvo. Dalmarina je povezano društvo.

A zašto je onda Fabris Peruško kod Konsolidatora naveden kao osoba ovlaštena za zastupanje?

Osobe ovlaštene za zastupanje

Quote from mitkko

Evo mojih rigova. Puno ljepse izgledaju po mraku, svijetli cijela soba

32 kom rx580 nitro+, 8 kom 1080ti, 4 kom vega 56

The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

Heh, i koliko si do sada ako nije tajna izrudario?

A clanice NO su dale ostavku: https://eho.zse.hr/fileadmin/issu…c81d49acc57.pdf

Zašto još nisu imenovali nove clanove, raspitat ću se.

A na koji se vi pozivate?

I nisam ja ovdje netko tko će vama bilo sto dokazivati. Dokažite vi meni suprotno. Unaprijed hvala

Vi polazite od teze da Ministarstvo kulture neće mijenjati odredbe ZEM-a, možda i neće, al to dok ne vidimo izglasan Zakon ne možemo pouzdano znati. Tvrdnja da UG, Telemach, SBB ili netko treći neće i nije zainteresiran za Optimu mi je naprosto nevjerojatna. Pogotovo imajući na umu sto su prethodno preuzimali po regiji i sto su i koliko plaćali.

Quote from Toni

Quote from Headhunter

Evo link gdje piše da je odobrenje dala EK a ne Bugarski AZTN:

https://united.group/united-group-w…or-in-bulgaria/

United Group, the leading telecommunications and media operator in Southeast Europe, majority owned by BC Partners, completed its acquisition of Vivacom. This follows the approval of the deal by the European Commission in April 2020 and the signing of the agreement in November 2019, when United Group won the tender to acquire the leading telecommunications company in Bulgaria.

Pročitajte potpunu informaciju. Ne radi se o slučaju koji uključuje pitanje vertikalne integracije jer to u Bugarskoj nije zabranjeno niti je bilo na primjer 2018 godine kad je PPF Group preuzela Telenor.

Dok postoji interesni krug između TV kuća, marketinških agencija i velikih oglašivača ništa od izmjena spornog članka ZEM-a. Udio TV oglašavanja u Hrvatskoj je neproporcionalno velik u odnosu digitalno oglašavanje upravo iz tog razloga. Na slobodnijim tržištima ova 2 kanala oglašavanja su izjednačeni ili je digital jači. Tako da nisam siguran da je prvo UG-u u interesu da naruši poziciju Nova TV dok su mu tako i onako distribuirani ostali kanali. Upravo se to može iščitati iz AZTN rješenja koje je ranije tu bilo objavljeno. Oni nisu zainteresirani radi plasmana svojih sadržaja. Znači jedini logični preuzimač je A1 ili netko treći (zašto ne?). Sve nas to dovodi do zaključka da će ovaj proces prodaje potrajati do zadnjeg mogućeg datuma.

Sa preuzimanjem A1 se ne dokida duopol i takvo preuzimanje samo pojačava tržišne nesrazmjere i pripadajuće eksternalije. Ne znam zašto ne možete prihvatiti da Zakon nije Sveto pismo u kamenu (a još se o njemu nije odlučivalo) i da iznad lokalnog Zakonodavca postoji zakonodavni i regulatorni instrumentarij Europske unije koji prihvaća i neke druge modalitete tržišnih mehanizama i horizontalne te vertikalne integracije. Mene ne navodi jer je Zaba povukla još prije dva mjeseca svoje članove iz NO Optime, a nije imenovala nove. To je oblik pritiska. Vjerojatno odnosno moguće je da ponuda stoji na stolu, a HT još uvijek "odlučuje". Da li će čekati zadnji datum, ne bih stavio najveće oklade (izglede) na taj i takav scenarij.

A i ne znam što bi kolega treba pročitati vis a vis vertikalne integracije jer se to u tekstu ni ne spominje. Činjenica jest da je EU watchdog odnosno dala regulatornu dozvolu za preuzimanje vjerojatno zbog značaja tog operatera za bugarskog tržište telekomunikacijskih usluga. A to znači da je dozvola van domašaja lokalnog regulatora. To ponešto govori o hijerarhiji odlučivanja.

Citiram iz dokumenta: https://nagodba.agrokor.hr/wp-content/upl…ravanj-2017.pdf

15.1. Ukupne obveze Agrokora na dan 31.3.2017
Naziv tvrtke: AGROKOR d.d.
ISIN: 2019 Notes: XS0776111188 (Reg S), XS0776110966 (144A); 2020 Notes -
EURO: XS0836495183 (Reg S), XS0836495696 (144A); 2020 Notes - USD:
USX0027KAG32 (Reg S), US00855UAB52 (144A)
Datum: 11. svibnja 2017. godine
OBJAVA SADRŽI POVLAŠTENE INFORMACIJE
Agrokor d.d., koji je pod Izvanrednom upravom sukladno Zakonu o postupku
izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku
Hrvatsku („Zakonu o izvanrednoj upravi“) (Agrokor d.d. zajedno s hrvatskim
povezanim i ovisnim društvima pod Izvanrednom upravom navedenima u Prilogu A
„Hrvatska Grupa“; Agrokor d.d. zajedno s hrvatskim i stranim povezanim i ovisnim
društvima navedeni u Prilogu B „Proširene Grupe“), objavljuje sljedeće:

PRILOG A
1) AGROKOR - TRGOVINA d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena
Petrovića 3, OIB: 40715974731, koje društvo drži udjele u društvu:
i. AGROKOR-ENERGIJA d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića
3, OIB: 43546169521 koje društvo drži udjele/dionice u društvima:
a) A.N.P. Energija d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB:
81033553099, koje društvo drži udjele u društvu:
a-1) Energija Gradec d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB: 83373928482
2) AGROLAGUNA d. d. sa sjedištem u Poreču, Mate Vlašića 34, OIB:
84196188473;
3) BELJE d.d. Darda sa sjedištem u Dardi, Svetog Ivana Krstitelja 1a, OIB:
92404445155, (BLJE-R-A, BLJE-R-B);
4) Belje Agro-vet d.o.o., Darda, Mece, Kokingrad 4, OIB 78769491591 (Belje
d.d.)
5) JAMNICA d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Getaldićeva 3, OIB: 05050436541,
koje društvo drži udjele/dionice u društvima:
i. MLADINA d.d. sa sjedištem u Jastrebarskom, Bana Josipa Jelačića 85 ,OIB:
00233318664;
ii. ROTO DINAMIC d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Samoborska cesta 102, OIB:
24723122482, koje društvo drži udjele u društvu:
a) VINARIJA NOVIGRAD d.o.o., Rijeka, Tome Strižića 8, OIB: 67539583469
iii. DB Kantun Veleprodaja d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Samoborska
cesta 102, OIB: 57339268482 (Roto Dinamic)
6) KONZUM d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1/a, OIB:
29955634590 koje društvo drži udjele/dionice u društvima:
i. PIK Vrbovec d.d. sa sjedištem u Vrbovcu, Zagrebačka 148, OIB:
78909170415, koje društvo drži udjele u društvu:
a) Industrija mesa d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB: 75501147946
ii. Žitnjak d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 8, OIB: 25435300118,
Marijana Čavića 8;
iii. Euroviba d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1/a, OIB:
19818276224;
iv. KRKA d.o.o. sa sjedištem u Šibeniku, Bana Josipa Jelačića 13, OIB:
45256190469;
v. MULTIPLUS CARD d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića 3,
OIB: 18207737728;
vi. Aureum Stella d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1/a, OIB:
92567161547;
vii. Bio zone d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1/a, OIB:
69838261198
viii. Jolly projekti jedan d..o.o. sa sjedištem u Drnišu, Trg kralja Tomislava 2, OIB:
17172717699;
ix. SK -735 d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1 /A, OIB:
81441487023;
x. Latere Terram d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1 /A, OIB:
68289779337;
26
xi. Pet-prom ulaganja d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1 /A, OIB:
77713684270
xii. VELPRO CENTAR d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1, 0IB:
46660800468
xiii. TERRA ARGENTA d.o.o., Vukovar, Sajmište 113/c, OIB 20453182684
7) LEDO d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Čavićeva 1a, OIB: 87955947581 koje
društvo drži udjele u društvu;
i. IRIDA d.o.o sa sjedištem u Daruvaru, Petra Zrinskog 34, OIB: 72383446154;
L.G. Moslavina d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića 3, OIB:
55613437019;
9) mStart d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 11a, OIB:
19895453012, koje društvo drži udjele u društvu:
i. MONDO-TERA d.o.o., Zagreb, Marijana Čavića 1/a, OIB: 14072680184
10) PIK-VINKOVCI d.d. sa sjedištem u Vinkovcima, Matije Gupca 130, OIB:
17774531631, koje društvo drži udjele/dionice u društvima:
i. EKO BIOGRAD d.o.o., Vinkovci, Matije Gupca 130, OIB: 42005576448,
ii. FELIX d.o.o. Vinkovci, Vinkovci, Matije Gupca 130, OIB: 94397504836,
iii. Poljoprivreda j.d.o.o., Vinkovci, Matije Gupca 130, OIB: 06919626383
11) ROTO ULAGANJA d.o.o. sa sjedištem u Rijeci, Tome Strižića 8, OIB:
28189962659;
12) SOLANA PAG d.d. sa sjedištem u Pagu, Svilno bb, OIB: 34949147151;
13) TISAK d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 11a, OIB:
75917721668, koje društvo drži udjele/dionice u društvima:
i. Backstage d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 11 a, OIB: 84411860203
ii. Tisak-usluge d.o.o, Zagreb, Slavonska avenija 11 a, OIB: 85003955783
iii. Tisak inPost d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 11 a, OIB 21436767937
iv. PHOTO BOUTIQUE d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 60/1, Zagreb,
OIB: 73727912033
v. VJESNIK-USLUGE d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4, OIB:
21825610728
14) ZVIJEZDA d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ulica Marijana Čavića 1, OIB:
91492011748, koje društvo drži udjele u društvu:
i. SOJARA d.o.o. sa sjedištem u Zadru, Ulica 84 Gardijske bojne HV Termiti 40,
OIB: 87720689078;
15) VUKOVARSKI POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJSKI KOMBINAT d.d. (VUPIK
d.d.) sa sjedištem u Vukovaru, Sajmište 113/C, OIB: 06849543412 (VPIK-R-A,
VPIK-R-A);
16) A007 d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1a, OIB: 42312821469;
17) 360 MARKETING d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića 3,
OIB: 76677251901;
18) ADRIA RETAIL d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Marijana Čavića 1/a, OIB:
00776795695;
19) ADRIATICA.NET d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Izidora Kršnjavog 1, OIB:
20350489217, koje društvo drži udjele/dionice u društvima:
i. ATLAS d.d., Dubrovnik, Vukovarska 19, OIB 02041978827
ii. KOMPAS d.o.o., Poreč, Mate Vlašića 20, OIB 13785319050 (ATLAS d.d.)
iii. go.adriatica d.o.o., Zagreb, Izidora Kršnjavog 1, OIB: 75299430948
27
20) ALIQUANTUM ULAGANJA d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena
Petrovića 3, OIB: 25317715808;
21) HOTEL FORUM d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Trg Dražena Petrovića 3, OIB:
62755106142;
22) PLODOVI PODRAVINE d.o.o. sa sjedištem u Ferdinandovcu, Grgura
Karlovčana 2/a, OIB: 40177414551;
23) Poliklinika Aviva sa sjedištem u Zagrebu, Nemetova, OIB: 01916835772;
24) RIVIJERA d.d. sa sjedištem u Ičićima, Liburnijska 46, OIB: 80911267020,
25) BELJE ABC d.o.o., Beli Manastir, Imre Nagya 1, OIB: 00051870955 (Belje
d.d.)
26) DALMARINA d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB: 88061796935,
koje društvo drži udjele u društvu:
i. KONSOLIDATOR d.o.o., Zagreb, Nova Ves 11, Zagreb, OIB: 73678065415
27) GULLIVER TRAVEL d.o.o., Dubrovnik, Obala Stjepana Radića 25, OIB:
25636115130
28) KARISMA HOTELS ADRIATIC d.o.o,. Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB:
77301543615 koje društvo drži udjele/dionice u društvima:
i. ADRIASENSE d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB: 87006524500
ii. KHA tri d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB: 23699589651
iii. KHA pet d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB: 83931898966
iv. HOTELI KOLOČEP d.d., Koločep, Donje Čelo 45, OIB: 30328587951
v. HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d., Živogošće, Porat 136, OIB: 88429213928 (KARISMA
HOTELS ADRIATIC d.o.o.; ADRIASENSE d.o.o.)
29) KHA četiri d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB: 34678966530
30) KOR - BROKER d.o.o., Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, OIB:
05673278055,
31) PROJEKTGRADNJA d.o.o., Gornja Vrba, Vrbska ulica 3, OIB: 19659143269,
32) ZAGREB PLAKAT d.o.o., Zagreb, Koturaška 51, OIB: 32111742300.

Pa možda ga je i otkupio? Kao već diskontiran u odnosu na incijalni iznos. Heta ga je vjerojatno već preuzela diskontiranog. Heta je losa banka koja je preuzimala lose plasmane bivše Hypo banke i Leasinga te njihove kolaterale. Osim toga taj dug je cini se vezan za dijelove Dalekovoda za koje je procijenjeno da ubuduće neće biti okosnica njegova poslovanja. Non-core djelatnosti.

Banke su vam kljucne za otkup dugova. Proučite ovu odluku HNB-a koju vam prilažem pa možda neke stvari sjednu na svoje mjesto.

https://www.hnb.hr/documents/2018…d5-060b5f1054d9

I lijepo vas molim da se ne bavite mojom malenkošću nego temom. Nisam ja tu radi vas, a ni vi radi mene.

I

Broker je shvatio? A otkad to broker odlučuje o zadavanju naloga?

Nije bio jer u zakonu o Izvanrednoj upravi je definirano do koje razine ide povezanost i ovisnost pravnih osoba, člankom 4., a osobito člankom 5. i taj Zakon se poziva na odredbe ZTD-a koje to definiraju.

POGLAVLJE 2. TRGOVAČKA DRUŠTVA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Značenje pojma trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

Članak 4.

(1) Postupak izvanredne uprave primijenit će se na dioničko društvo dužnika (u daljnjem tekstu: dužnik) i sva njegova ovisna i povezana društva ako je utvrđeno postojanje bilo kojeg od stečajnih razloga u smislu članka 5. Stečajnog zakona (»Narodne novine«, br. 71/15., u daljnjem tekstu: Stečajni zakon) ili predstečajnog razloga iz članka 4. Stečajnog zakona u odnosu na dužnika kao vladajuće društvo i koje dioničko društvo je samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

(2) Dioničko društvo od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku je ono koje, samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima, kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

– da u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima zapošljava prosječno više od 5000 radnika i

– da postojeće bilančne obveze samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima iznose više od 7.500.000.000,00 kuna, odnosno u slučaju bilančnih obveza koje su denominirane u drugoj valuti, ako iznose više od kunske protuvrijednosti 7.500.000.000,00 kuna računajući na dan podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave.

(3) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na kreditne institucije kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i financijske institucije kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Povezana i ovisna društva

Članak 5.

(1) Postupak izvanredne uprave provest će se i nad trgovačkim društvom koje ne ispunjava uvjete iz članka 4. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, pod uvjetom da se smatra ovisnim društvom, u smislu članka 475. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 11/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 111/12., 168/13., 110/15., u daljnjem tekstu: Zakon o trgovačkim društvima) ili povezanim društvom (dužnik je društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno ili vladajuće društvo, društvo koncerna ili društvo s uzajamnim udjelima prema Zakonu o trgovačkim društvima), a vladajuće društvo samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) U smislu ovoga Zakona povezana i ovisna društva su društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, u kojima društvo iz članka 4. ovoga Zakona drži najmanje 25 % udjela.

Dakle, ne ide ovisnost i povezanost unedogled, barem ne ona deiure. Druga stvar je (ne)formalna i interesna zavisnost, no to je dosta teže utvrditi. U tom smislu Dalekovod nije pod izvanrednom upravom, a za Konsolidator ni sam nisam siguran. Posredno, preko Dalmarine je i on upao pod upravljanje i jurisdikciju Izvanrednog povjerenika, barem sudeći po sudskom registru gdje je Fabris Peruško naveden kao jedna od osoba osoba ovlaštena za zastupanje. Po meni zbog cenzusa od 25% Konsolidator jest, a Dalekovod nije ovisno društvo jer Fortenova ne drži neposredno vlasnički udjel veći od 25% u nj. Al ako ima neformalni prevladavajući utjecaj na upravljanje, onda bi DLKV bio pod "palicom" izvanredne uprave, no to je teško ili čak nemoguće dokazati. Nisam pravnik, al donekle razumijem doseg kogentnih odredbi tog Zakona. Btw. te odredbe su mijenjane u odnosu na prvopredloženu verziju Lex Agrokora u kojima je najprije cenzus za upadanje pod Lex, bio 50%. Amandmanom na izmjene zakona koji je došao iz redova HNS-a i tadašnjeg Ministra Gospodarstva, a znamo s kime je HNS posebno slizan, cenzus je spušten na 25%.

Vi zaista slabo razumijete sto se tu događa ili se pravite da slabo razumijete. Ja sam zainteresiran za temu jer je materija “malo” zahtjevnija od one koja se prikazuje u javnosti i koju vi očito ne razumijete ili niste spremni da razumijete.

Znate li sto znaci kad se za nekoga kaže da je slijep pored zdravih ociju?

Dakle, sve je namješteno osim kupovine tražbina koja se vrlo vjerojatno dogodila i svi rade u interesu jedne osobe. Pa kad se vi čudite kako oni to ne mogu zatvoriti dospjele trazbine, unatoč tome sto izgleda da imaju sredstava na računu i kad analizirate nagodbu sa Hetom (koja je u interesu rascicavanja odnosa na drugom spektru tražbina) to je očito zato jer ih moguće i ne zele zatvoriti i jel s druge strane vise nemaju banku nego nekog drugog s kime su u mogucem dogovoru za preuzimanje firme. Mene ne bi iznenadilo da sad odjednom neki vjerovnik izmakne Dalekovodu “tepih ispod nogu”, a ako se to dogodi vjerujem da će se stvari jako brzo razbistriti do kraja.

Niste ni vi Bog zna sto ponudili javnosti nego se vrtite ko hrčak u krletci i naganjate svoj rep u nadi da ja tu nešto utvaram ili izmišljam. A vidim da još niste sami sebi ponudili vjerodostojne odgovore na pitanja koja sam vam naveo. Pokušajte još jednom, možda se kockice poslože i cijela stvar bude jasnija.

Dok se to ne dogodi, lijepo molim napisite vi kako izgleda vas “optimistični” model? I sto je do sada učinjeno na njegovoj realizaciji?

@barbosa

Ako netko proda ovisno društvo (Konsolidator) fonda koje je imatelj odnsono vlasnik dionica nekog drugog društva (u ovom slucaju Dalekovoda) on je time posredno prodao i te dionice i to ima isti učinak i posljedice kao da ih je prodao neposredno odnosno najprije likvidirao društvo pa zatim prodao same dionice. To je elementarno, čak i logika tako nalaže.

StatusQuo

Uzmite financijsko izvješće ENNA-e pa se sami uvjerite da se i firma i njezin vlasnik učestalo bave otkupom i preprodajom razlicitih dugova odnosno potraživanja. Čak ne morate uzimati ni izvješće upišite pojmove u najpoznatiju tražilicu. To im je postao valjda pa core biznis. Izlaze iz lokalne distribucije plina i bave se dugovima i prijenosom te proizvodnjom energije, (trgovinom sirovinama, hranom, pa čak i otpadom). Samo u posljednje dvije godine Pavo je na ime dobiti isplatio cca 300 milijuna kuna iz ENNA-e.

Ja sam ponudio model, aktere, i razloge zašto su PPD, ENNA i Pavo Vujnovac mogli sudjelovati u ovakvom poslu. A vi možete drzati to vjerodostojnim, a i ne morate naravno. No, prije nego sto stavite tocku na slucaj zapitajte se tri stvari i sami sebi odgovorite (mjesto da prebrajate krvna zrnca i insinuirate neke vaše fantazije): Zašto su AZ fondovi bili na strani prodaje? Zašto bi mediji uopće pisali i spominjali otkup dugova ako se isti kako vi tvrdite nikad nije ni dogodio? I čemu tolika šutnja i netransparentnost oko postupka likvidacije Fonda i društva koje je vlasnik većinskog paketa dionica Dalekovoda? Pa ako u FGS-u drži 50% država preko HBOR-a jel to bankarska tajna najaviti postupak prodaje odnosno likvidacije ovisnog društva te defacto model ponovne privatizacije Dalekovoda?

Pa ne znam da li bi joj odgovarao, vjerojatno ne. Al spominjali smo prethodno mrkvu i batinu u kontekstu priče o stečaju.

Poanta je kontrole cijelog procesa od navodnog preuzimanja dugova, a kasnije i kapitala. I cijene po kojoj se to obavlja. I netransparentnosti cijele te price iako je misija i suština FGS-ova zagovarala upravo suprotno. Odnos navodnog kupca, Fortenove i manjinskih dionicara vam je odnos pauka, paukove mreže i nesretnog kakca. Vi sad sami smjestite odgovarajuće aktere u njihove animalne odnosno insektoidne uloge. I onda sagledajte tu sliku iz svakog rakursa.

Nemojte se ljutiti i u prethodnom mail-u, a i u ovome, vaš opis trola ima više sličnosti s vama nego sa mnom. Al dobro, nije to predmet rasprave.

Ne znam zašto gurate glavu u pijesak, možda je to zbog teške naravi ili shvaćanja da ste napravili korak u lošem smjeru, al vi dobro znate da ja samo logički povezujem ono što mogu naći u službenim registrima i ono što je dosad pisano u medijima. I sve to skupa ima dosta smisla i vrlo vjerojatno je to baš tako ili neki derivat takvih procjena.

Pa zar vi stvarno mislite da će dva fond menadžera odlučivati što će biti sa Dalekovodom? I jel vam baš sve treba nacrtati do u detalje?

Kako god, još jednom ću vam prenijeti ljubaznošću kolege Kvarka što je prije koji dan napisano u tiskanom izdanju tjednika Lider:

Quote from Kvark

Danas je izasao jos jedan clanak u tjedniku Lider. Imam tiskano izdanje; ne mogu pronaci objavu u digitalnom izdanju. Prenosim u cijelosti.

"Nakon što je na Zagrebačkoj burzi objavljeno da će do početka veljače biti prodana sva imovina Fonda Inspirio FGS, a time i njegov suvlasnički udio u Dalekovodu, nagađalo se tko će preuzeti tu posrnulu tvrtku u predstečaju kojoj čak prijeti, kako se može čuti, i stečaj. Spekuliralo se da je PPD taj, ali iz te tvrtke to su odlučno demantirali. No, prema procjenama dobrih poznavatelja situacije oko Dalekovoda, zainteresiran je zapravo Pavao Vujnovac kao fizička osoba, a ne njegov PPD.

Naime, da se nešto iza brda valja bilo je jasno ne samo time što je Dalekovod (a ne Fond) objavio da Fond mora prodati svoju imovinu jer mu ističe desetogodišnje zakonsko trajanje, a to znači 66 postotni udio u tvrtki Konsolidator koja pak ima 60 posto dionica Dalekovoda, već i zato što još nije objavljena javna ponuda za kupnju. Dakle, kupca nema, a ostalo je još jako malo vremena. Međutim, da kupac ipak već postoji naziralo se zbog toga što je Fond svoj desetogodišnji vijek trajanja mogao produžiti za još dvije godine, ali nije, što znači da mu ne gori. Zato se najprije pomislilo da je riječ o PPD-u, koji je lani u prosincu otkupio, a poslije i prodao Dalekovodov dug. Ipak, ne bi nas trebalo iznenaditi ako to bude Pava Vujnovac."

The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

A o zajedničkim interesima i poduhvatima gore spomenutog poduzetnika i Fortenova grupe vjerujem da ne treba dodatno pisati. Iz dosadašnjeg iskustva mogli smo vidjeti da se oni nadopunjuju kao prst i nokat. Toliko.

Ja nisam nigdje napisao da je ona deiure nego defacto pod kontrolom Izvanredne Uprave. Ako vam u povjereničkom vijeću sjedi predstavnik Fortenove sa 26% udjela i preko Dalmarine netko tko ima trećinu vlasništva onda vi kao upravitelj fonda nemate gotovo nikakve mogućnosti djelovati suprotno uputama povjereničkog vijeća i suupravljanja u društvu koje je vlasnik dionica Dalekovoda. Tko su upravitelji fonda da o bilo čemu odlučuju? Pa zna se kako se Vlada postavila prema Lex-u i cijeloj situaciji koja se odigrala sa Agrokorom. A kako će onda HBOR glasati i kakav stav imati u Povjereničkom vijeću?

Ja ništa ne prejudiciram, al dopis iz dalekovoda je jasno naznačio da se sva ulaganja rasprodaju i da fond prestaje s radom. Što to vama recimo govori?

A o tome tko je i po kojoj cijeni otkupljivao dugove to pitajte u Dalekovodu, oni vam to sigurno znaju no pitanje je da li su dužni i hoće li objaviti demantij tih medijskih napisa. Da nije bilo prodaje tražbina određenim investitorima, vjerojatno bi odavno napisali demantij i objavili ga na burzi.

Postavite im službeni upit, to vam je moj savjet! I besplatan je.

Nego, zašto su u registru navedeni kao zastupnici Konsolidatora sljedeći pojedinci? I koje su im titule?

Osobe ovlaštene za zastupanje

Quote from komot

Kad smo kad amerikanaca, evo tesla skoro na 700, ludo. I bitcoin 24000. Sve je to van pameti, pogotovo te kriptovalute. I sad još mirovincima dozvoljavaju da ulažu u te gutače struje i zagađivače planeta. Ne kužim i kako države dozvoljavaju da se plaća s time s obzirom da ne ovise o bankarskom sustavu i savršeni su za kriminalce i švercere. Valjda političarima paše jer ih ne moraju unijet imovinske kartice.

Al ljudi su ti počeli prihvaćati kao sredstvo plaćanja i još više kao sredstvo štednje i tezuracije bogatstva, a i neke kompanije i institucionalni ulagači u nj. ulagati. Morate shvatiti da iz perspektive velikog ulagača, da vi imate recimo primjerice portfelj od 100, 200 ili 500 milijuna dolara, da vam je tada uputno staviti 5 ili 10% i u takvu investiciju. Morate diverzificirati, iako u tom trenutku to ulaganje nema intrinzičnu vrijednost. Neki ljudi to doživljavaju kao moderno zlato. Meni jedino nije jasno, ako možeš naštancati na Blockchainu x-kriptovaluta, te na taj način razvodnjavati potencijal te vrste ulaganja, zašto Bitcoin onda najviše vrijedi? Zato što je očito postignut prešutni ili "logični" konsenzus da je on "majka", "core" svih takvih i sličnih ulaganja. Sidro. Po nekakvom ekosustavu na kojem se temelje kriptoinovacije i njihov potencijal, BTC sigurno ne bi bio prvi izbor ulagača, koliko ja shvaćam to okruženje.

Quote from tollway

da, mihomato, to je bilo u neka druga vremena kada su banke bile IN. zadnja preuzimanja u okolici su bile banke sa problemima od 0,6-1,2 booka. mislim da je zadnja bila prodaja hypice rusima negdje na 0,7-0,8.

inače banke već neko vrijeme nisu u fokusu ulagača i na europskim burzama se trže najčešče od 0,8-1. naravno da iznimaka ima.

evo, pogledaj i samo na brzaka usporedi samo naše zabu, pbz i hpb. što vidiš?

Ma preuzimanje banaka u Europi vam nikada zapravo nije značajno zaživjelo, pogotovo u razvijenoj Europi. Bilo je nešto toga po brdovitom Balkanu iz susjednih zemalja: Francuske (samo SG), Italije, Austrije, Mađarske te Grčke, te u pribaltičkim državama od strane skandinavskih banaka te nešto u državama Srednje i Istočne Europe. Iz drugih dijelova Europe, UK, Njemačke, Španjolske, Nizozemske, ostalih Beneluksa (osim Belgije - KBC) nije bilo nikada sličnih namjera niti ambicija. Dakle, taj proces je završen i bio je vrlo sporadičan.

Općenito, bankarstvo je posao koji će gubiti na značaju i nema više onu ulogu niti funkciju koju je imalo u 20-tom stoljeću.... iako uloga bankarstva neće još dugo iščeznuti s horizonta najlukrativnijih biznisa za zaradu love "ex nihilo".

A kome to treba i tko ima dovoljno duga da bi bilo što mogao napraviti s tim dugom?

Kupovina duga vam se samo isplati ako ga kupujete uz diskont na njegov fair value i ako možete njime kontrolirati dužnika ili bolje reći prezaduženo društvo pa ako ono kihne da se vi kao vjerovnik možete osigurati i u eventualno u defaultu ili kroz proces insolventnosti kreirati mogućnost preuzimanja imovine društva ili kroz predstečajnu nagodbu omogućiti nastavak poslovanja društva. I zauzeti ključnu ili barem značajnu poziciju u tom procesu. Što će nekome 5 ili 7% neosiguranog duga Optime naprimjer? S time ne može ništa, čak i da Optima uredno ne izvršava dospjele obveze. HT, kroz svoje upravljanje, a Zaba kroz davanje tog prava HT-u nastoje maksimizirati svoju poziciju oko naplate duga, čak i onog od H-1 koji se inače možda nikad ne bi u cijelosti naplatio da društvo nije pripojeno Optimi. Nadajmo se da će tako ostati do kraja i da će maksimizirati i kontrolu te, imovinu, kao i tržišni položaj Optime kroz prodaju equity-a.

Što se tiče fondova i njihovih kupovina ne poznajete genezu njihovih aktivnosti, a obzirom da se radi o zanemarivim količinama dionica to ni neću posebno komentirati, iako imam svoje mišljenje, pa i cijeli case oko toga. Svatko ima svoju strategiju upravljanja financijama i ulaganjima, što je za nekog dobra prilika i način ulaganja, za nekog drugog nije. U tom smislu ne bih polemizirao.

Zašto bi im Zaba prodala dugove ako ih uredno naplaćuje?

Vi ne razumijete jednu bitnu stvar da kada banka prodaje dug to radi radi toga jer se dug neuredno vraća odnosno s otplatom se značajno kasni. U takvoj situaciji banka rezervira dug, a ako su otplate zakašnjele šest i vise mjeseci odnosno godinu dana rezervira ga u cijelosti. Tada se banci isplati prodati dug pa i uz znacajan diskont. Obzirom da Optima uredno vraća dug prema bankama i ostalim vjerovnicima, kao i onaj iz predstecajne nagodbe, uz pomoć svojih vlasnika, banka nema razloga za dodatnim rezervacijama i otpisom duga, pa ni njegovom prodajom.

Pogledajte cijene po kojima su realizirane transkacije Optiminim obveznicama na ZSE. Nije dugo bilo transakcija, jer ih nitko bas i ne prodaje, već ih vjerojatno želi držati do dospjeca. No, posljednje cijene su odražavale stav tržišta odnsono invesitora da se dug uredno naplaćuje i da ne postoji izražena mogućnost defaulta.

Kod Fortheneta je situacija bila potpuna insolventnost odnosno prezaduženost i nemogućnost daljnjeg urednog servisiranja duga iz redovnog poslovanja, a firma je prema bankama već bila previše izložena i defacto u defaultu. Banke su zato vodile proces prodaje. Od 10-tak Ebitda za koliko je Forthenet prodan, osam do devet je predstavljao dug. Kod Optime, dug prema ključnim vjerovnicima, a to uključuje Zabu i HT iznosi do 3 Ebitde odnosno 400-tinjak milijuna kuna (odnosno nešto vise ako se u obzir uzmu i obveznice).

Meni se cini da je dosta institucionalaca posljednjih mjeseci kupovalo dionicu. Al da bi se to javno vidjelo treba imati vise od 80 miljuna kuna vrijednosti dionica da bi ih se vidjelo u top 10 dionicara.

Zašto bi UG kupovao dugove, ako je HT napisao da mu se dugovi u punom iznosu isplaćuju po preuzimanju u uvjetima kad je raspisao natječaj za prikupljanje ponuda? Druga je stvar ako će investiciijska banka ili kupac refinancirati taj dug da ne dospije odmah, no HT će svoj dug naplatiti. Ionako se transakcija valuira kao EV odnosno koliko stane Ebitda u nju. Smisao kupovine dugova je ako ih kupujes uz diskont i to duboki diskont, a društvo nije insolventno ili očekuješ da u skoro vrijeme neće nastati takve okolnosti. U suprotnom taj posao nema osobitog smisla. Pitanje je naravno i kakav dug otkupljujes, osigurani ili neosigurani jer to su prilično različite kategorije duga sa različitim stupnjevima rizika naplate.

Pored toga AZTN je jasno naveo da HT mora pokusati prodati dionice, a to znaci da ne može prodavati imovinu, infrastrukturu, prava, korisnike ili nešto treće. U HT-u razumiju da im je vjerojatno najbolje prodati dionice dok oni drze kontrolu jer po njezinom gubitku o kontroli odlučuje Zagrebačka banka ili treci dionicari. Ne vjerujem da je HT-u u interesu da o tome odlučuje Zaba samostalno i/ili skupina manjinskih dionicara.

S danom isteka treće godine trajanja koncentracije, HT mora započeti s postupkom prodaje svih svojih dionica Optime, pri čemu će imati pravo prodaje i dionica Optime koje drži Zagrebačka banka (tzv.pravo povlačenja u prodaju). Postupak prodaje mora biti transparentan, objektivan, nediskriminatoran i u skladu s najboljim praksama. HT se obvezuje pripremiti ga prije isteka treće godine, a prijedlog prodaje mora dostaviti na pregled povjereniku koji će obavljati poslove praćenja naloženih mjera.

Ukoliko se dionice ne uspiju prodati do isteka četverogodišnjeg trajanja koncentracije, automatski prestaje bilo kakva mogućnost kontrole HT-a nad Optimom. HT se obvezuje da će odmah po isteku trajanja koncentracije sva upravljačka prava iz svojih dionica Optime prenijeti na Zagrebačku banku ili treću osobu koja nije povezana s HT-om te ovlastiti Zagrebačku banku za prodaju svih HT-ovih dionica Optime. HT pritom mora osigurati da Zagrebačka banka odnosno treća nepovezana osoba na koju budu prenesena upravljačka prava iz HT-ovih dionica, tijekom držanja tih dionica, ne koristi njihova glasačka prava.

Eto, ljudi ste, sve se da dogovoriti! 😁👍