Da ali i tih 700 na koliko je sada ti je al pari 1000 kuna na Saponiji. Čak i vise.
Posts by Flight
-
-
To se tako gleda. Gleda se ono sto su dužni trećoj strani, a da nije iz poslovanja. I sto je kamatonosni dug. To je stvarni kredit ili zajam. Dug prema dobavljačima je ono sto oni svakodnevno pokrivaju iz redovitog poslovanja i koji je u cijelosti i to višestruko (pokrivenost od 1,5X) pokriven kratkotrajnom imovinom (potraživanjem od kupaca, zalihama i sl.)
-
Ma di je ovo još od rasta.... mislim, ciklusa rasta tankeraških vozarina.... tu će još dulje razdoblje biti faza konsolidacije tržišta i poslovanja.
Naravno, to ništa ne mora značiti za ponašanje investitora i cijenu dionice, al tesko da će cijena uspostaviti dugoročni trend rasta ako isti ne bude podržan od poboljšanja fundamenata poslovanja.
-
Kakvih 500 milijuna?!
Neto financijski dug je na razini od 180 milijuna kuna.... dugoročni i kratkoročni financijski dugovi umaneni za novac na računu.
Ostalo je dug iz poslovanja (obveze prema dobavljačima) i to se ne smatra “financijskm” dugom jer je pokriven potrazivanjima od kupaca, dakle, također iz poslovanja.
-
Pa većinu imaju Radić i Vujnovac jer njih dvojica drze preko 50% glasova na skupštini. To je bar jasno. Jedino nije jasno kako će tko glasati, a to će se znati nakon skupštine.
-
Pa očito su Radić i Vujnovac na jednoj, a Lovrinčević na drugoj strani..... a skupština će sve reći i pokazati što većina misli o Juričnim prijedlozima.
-
Pa ne znam. Obzirom na oligopol banaka na tržišu one će vjerojatno znatan dio otpisa prevaliti na neke nove kredite i u dugom roku ispeglati svoj polozaj i rezultate.
Osim ako sav novac ne postane helikopterski, a mi budemo doma odmarali u radno vrijeme. Ili ako će hrvatski građanin skoro moći otići recimo u Sloveniju i tamo podići stambeni kredit pod povoljnijim uvjetima....
-
Zabi je dodatan problem što joj slučaj švicarac drži sablju iznad vrata. To će se kad tad rasplesti a kamate samo rastu. Inače imam zabu i rado ću dokupiti pogotovo na ovim razinama debelo ispod 60.
Kakve kamate?
Misliš kamate iz potencijalnih sporova?
-
Nešto se ovdje kuha, a nije podravka juha.
Prežestoko udaraju danas. Saznat ćemo za par dana vjerojatno.
Ili predobar 1Q ili se ide u daljnju privatizaciju...
Ili je relativno gledano unatoč prisutnim rizicima znatno jeftinija od konkurencije. A loše vijesti su se potrošile....
-
Ne mogu ih baciti u kamin.I nisu izgubili dio para. Možda ih nisu zaradili, al to nije isto. Oni imaju kontrolu i vode firmu. I manjinski dionicari nemaju ista prava u upravljačkom pogledu kao većinski.
Meni je eto nepojmljivo kako se svi bave s “5 lipa” s kojima oni redovito znaju sto bi napravili, a s milijunima iz poslovanja se ne bave. I kako ne shvacaju da novac na računu kompanije nije njihov novac nego kompanijski i da oni mogu u cijeloj prici biti suvlasnici ili ne moraju. Manjinski o tome ne odlučuju. Take or leave it. Nema tamo demokracije.
Pa u Adrisu odlučuje jedan čovjek koji ima 25% kompanije, koji je zakockao mnogo vecu lovu kompanije i ne tako davno izgubio vise od milijarde kuna na losim pozajmicama. I sto bi sad manjinski dionicari trebali? I sto uopće mogu?
-
Ma daj, a tko će ti danas dati neku kamatu na išta?
Zakonom o trgovačkim društvima uprava koncerna može naložiti upravi kćeri da radi u interesu matice/sustava. Ako je to u interesu sustava. Samo to može činiti uz neke propozicije, propisane zakonom.
Na stranu ZTD i njegove odredbe. Kamate vise nema (za corporate). Pogotovo ne na razini rizika odnsono rejtinga DT-a koji je nešto visi od hrvatskog. Neke domaće banke su za corporate počele za veća polaganja i držanja na računu naplacivati i negativnu kamatu. Dakle, držiš novac u banci i gubis na njemu.
-
Pa HT je dio većeg koncerna. U čemu je problem da se posuđuje drugim članicama sustava? Ako je to u interesu majke i sustava.
Problem je u uvjetima. A očito se pri tome DT vodi uvjetima na njemačkom i nizozemskom novčanom trzistu i okruzenju tamošnjih nultih kamatnih stopa. Tako gledano HT i nije mogao dobiti mnogo vise. Pritom imajući na umu da kreditni rejting DT grupe nije manji od rejtinga Hrvatske odnosno lokalnih banaka. 2% već odavno ne postoji u ovakvim uvjetima. Doduše, tada su još lokalno kamatne stope bile nešto vece, al i sam navodis da taj novčani benefit nije toliko znacajan. DT nije financijska institucija i zeli minimizirati rizik u ulaganjima koja nisu vezana za core i prateće biznise, Njih zanima profit iz operativnog poslovanja, a ne ulaganja. Zato je logično da ako ne znaju sto da rade s novcem da ga pojačano vraćaju dioničarima. Sto u posljednje vrijeme i rade, iako je to još uvijek cini se daleko od ocekivanja.
-
Kreditirali su ih za inflaciju i za oportunitenti trošak. Nemam pojma koliki ROI HT ima na svoja ulaganja, ali meni se to ne čini malo
Ne kuzim?
To je akumulacija (Excess), a ne obrtni kapital na kojem HT operativno zarađuje. Taj novac ako nema odgovarajući povrat treba vratiti nazad svojim vlasnicima iI njime kupiti postojeći kapital i poništiti ga. To oni i rade, al dionicari očito očekuju vise.
-
Uredno je navedeno otpuštanje dionica, a ne prodaja dionica. Otpuštanje može biti i radi pozajmice odnosno privremenog prijenosa vlasništva do povratka zajma.
Kaj, fiducija?
REPO
-
Uredno je navedeno otpuštanje dionica, a ne prodaja dionica. Otpuštanje može biti i radi pozajmice odnosno privremenog prijenosa vlasništva do povratka zajma.
-
Moje mišljenje u vezi depresije na ZSE, je što privlači i što je privlačila puno fetišista koji ulažu u beizlazne slučajeve. Ovo tu tzv. kockarski tipovi, kojima je bitno uzbuđenje ne zarada.
Potom vidim ima puno ljudi koji ne mogu kontrolirati emocije, pa kupuju i prodaju kad ne treba. Takvi obično nemaju ni plana ni strategije koje se drže, te relativno brzo odustanu.
Treća skupina ljudi koji su u knjigama za investiranje pročitali da treba ulagati dugoročno, takvi popuše ama baš svaki put...i onda si misle da kako može biti do njih tako pametnih, mora biti da je sustav korumpiran i želi ih opljačkati.
Te četvrta skupina ljudi oni koji prate fundamente, ulažu isključivo u zdrave dionice, ulaze kad je jeftino prodaju kad je skupo, nisu pohlepni već su realisti, kombiniraju tipove trgovine, naučili su kontrolirati emocije,ulaganja su im ziheraška sigurna manja dobit ,ali zato i vrlo mali rizik. Takvi obično imaju konstantno pozitivan godišnji prinos iz godine u godinu.
Ima još skupina. ja se redovito uz ove pod brojem IV. kladim i na moguće takeovere. I to lokalno iz mojeg iskustva donese najviše novaca. Naravno, uz ostale uvjete "ispunjene", a koji nisu u koliziji sa zdravim razumom i realnim odnosno racionalnim očekivanjima i anticipiranim rizicima.
-
Okladio bih se u ozbiljnu lovu da će ići niže. Elon je to radio da spašava svoje dupe u Tesli, a ne jel vjeruje u kripto. Zna on da je iz nečega teško napraviti nešto, a još teže iz ničega ili skoro ničega.
ništa...onda čekaj na 2xxxx ili 1xxxx
Ne radi se tu o meni. Radi se o odgovoru na pitanja koja će na kraju svi postavljati. Kad su svi u "+" nitko ništa ne pita.
-
ja rasprodao bch na 1150 i ltc na 315.. bch uzletio 30 posto taj dan.. meni bi pasao neki btc retest zone 40 i 30k.. tu bi se na discountu dalo svasta ubrati.. al mozda je ovo samo mali dip prije novog leg highera.. kako bilo nebum trcao za coinovima.. strpljen spasen
negativne divergencije se mogu anulirati na sasvim malom dipu.
odbijanci su predvidivi skrivenim pozitivnim divergencijama.
a nenadani upad Elona & co. nije predvidiv.
realno...ako je prika Elon kupovao na cca 30.000 USD, probabli nou čans da će konji više ikada pasti tako nisko.
Okladio bih se u ozbiljnu lovu da će ići niže. Elon je to radio da spašava svoje dupe u Tesli, a ne jel vjeruje u kripto. Zna on da je iz nečega teško napraviti nešto, a još teže iz ničega ili skoro ničega.
A obzirom da kripto nije reguliran teoretski je mogao kupovati ranije i prodavati kasnije sam svojoj kompaniji. Ja to ne tvrdim, iznosim samo kao mogućnost pored svih mogućih ludosti koje je kripto unio u svijet financija. Jedino kod kripta se kupuje i unaprijed preplaćuje potencijal bez ikakve suvisle analize. Sve imovinske klase imaju analitičare i analize, a jedina analiza koju sam ja vidio za kripto je tehnička analiza po uzoru na Forex. i tu i tamo analiza utrošene energije, "carbon emission-a" i usporedbe sa zlatom kao hedge na inflaciju... a gle čuda, u očekivanju te i takve inflacije zlato se već neko vrijeme korigira. Čovjek se uistinu zapita, a što danas drajva cijenu BTC-a ili Dogecoina i što će ga drajvati sutra. Za svaki papir koji ostvaruje povrat to je moguće uraditi, za kripto nije. I tu leži sav besmisao drajvanja cijene gore dolje po TA ili grahu prebrancu. Kladionica. Bubble koji traje i može još dosta dugo trajati. Nakon njega ćemo vidjeti što je i koliko zaista i kome kripto vrijedi.
-
Pa selendara je i LJSE pa je začetnik ove rasprave tamo stavio svoj novac ako se ne varam?
Činjenica je da je dosta kapitala otišlo natjeravati balon kripta u očekivanju da je tamo sveti gral životnog uspjeha i njihove dugoročne budućnosti. Vratit će se dio njih kad hype posustane i ako ne daj Boze, “krv poteče” na ekranima. Nažalost, to će vjerojatno utjecati zbog povezanosti tokova na sve imovinske klase.
Al ne bih ja pridavao veći znacaj manjim ili vecim špekulantima. Novca ovdje ima, mnogo vise od “robe” i rezultata. Pa bih nedostatak interesa prije svega vezao uz (pre)malen broj zanimljivih investicijskih vozila za zadano stanje stvari i likvidnsonu situaciju. Skupoća ili jeftinoca tek dolazi iza toga na listi kriterija pri izboru, a obzirom na relativnost i volatillnost tih pojmova.
-
To pitanje moraš postaviti fond menadžerima, a ne individualcima na burzi. Oni nemaju dovoljno kapitala (ili ga ne žele angažirati) da pokrenu momentum i dugoročni rast. Novci su u drugim investicijama, a ATPL na čekanju.
