Pa naravno!
Što naravno, za Rajficu , knjigu ili oboje? 😂
Za OPTE!
Pa naravno!
Što naravno, za Rajficu , knjigu ili oboje? 😂
Za OPTE!
ja sam poslao članovima NO HBOR-a
Što?
Kovertu sa sadržajem?
Litru prepečenice?
Šteku duvana?
Licitarsko srce?
Kaznenjaču vulgaris?
Ili Spešl keys on kort?
Raifica prekjucer minus 25K lagano spusta. Da mi je znat da li se netko krca medu prvih 50 dionicara i vidi ovu situaciju kao priliku za dokup nakos sto je nastala ”panika” bez pokrica i srusila nas na niske grane..
ako netko kupi knjigu a ima je od prije 10tak dana pa da usporedi i podjeli sa nama, bio bi zahvalan
Pa naravno!
Bi, kupio bi. Naravno da bi. Al' da ga to košta malo ili ništa.
Sa tim malo vjerojatno Zaba nije zadovoljna, pa riba ribi grize rep.
Ovdje će pero prevagnuti . Jednom.
Mislim, previše se tu raspreda o tome što bi i tko bi i ekipa se "šamara" pričom.
Svi koji su na tržištu su zainteresirani i svi znaju da ne ide za "ništa". Toliko.
Display MoreEvo da se i ja ponovno malo uključim.
Jer vidim opet su počeli komentari o fundamentima OPTE.
Ja nemam dionice OPTE niti ih namjeravam imati. Ja sam radio dugo u telekom sektoru i usput dosta pratio poslovanje OPTE (kao i svih ostalih operatora dok su postojali). Na drugom forumu možete naći moje komentare o OPTE još od IPO-a pa do danas.
Pa, par komentara (vrijednih poslovičnih 0.02 lp):
1. Broj korisnika
Kao što ste već zaključili OPTE ne objavljuje stvarni broj korisnika već broj RGU.
Taj broj bi se mogao i vrlo točno izračunati npr. korištenjem dokumentacije iz predstečajne nagodbe. U jednom trenutku je kompletna dokumentacija prijave OPTE na PSN bila skenirana na nekoj službenoj web stranici. U toj dokumentaciji su bile i kopije neplaćenih faktura - pa i HT-ovih faktura.
Proučavanjem tih faktura može se usporediti broj fizičkih linija koje je HT iznajmljivao OPTE u tom trenutku (broj izdvojenih lokalnih petlji, broj WLR_ova, broj bitstreama) i usporediti te brojeve sa brojevima iz najbližeg tromjesečnog FI od OPTE.
Iz toga se mogu izračunati omjeri koji se mogu primjeniti na današnje vriednosti i dobiti vrlo solidnu procjenu.
Za kontrolu mogu se pogledati i fakture od firme koja im je radila štampanje i slanje računa i usporediti da li drže vodu.
Pripojenje H1 je isto faktor - no tokom PSN su bili objavljeni i kompletne H1 fakture, pa uz to i uz računanje povećanja OPTE RGU-ova u trenutku kad je konsolidirao H1 u svoje izvještavanje se opet može dobit dobra procjena.
Alternativno, možete pregledati HT FI u području veleprodaje i pogledati brojeve LLU, WLR-a i bitstreama koji su total za cijelo tržište (što praktički uključuje samo A1) - i znati da A1 gotovo isključivo koristi bitstream i ima tek nešto malo LLU koje je kupio sa Amisom i Metronetom.
Ako mene pitate broj korisnika je daleko najveći faktor koji doprinosi pozitivnoj vrijednosti OPTE pa se vrijedi potruditi.
Iz točnog broja korisnika bi mogli izračunati točan ARPU, a iz ARPU bi se mogla procijeniti i brutto marža po korisniku, a iz brutto marže se mogu izračunati (tj. procijeniti) udjeli koje pojedini segmenti poslovanja imaju u EBITDA. A nadam se da nikom ne treba objašnjavati zašto je to važno.
Imajte na umu da će potencijalnom kupcu sve ovo biti poznato iz due-dilligence-a bez ikakvog kemijanja jer će imati uvid u sve papire i točne brojke. Vjerojatno će im i OPTE odmah sam sve to i izračunati i prezentirati na 3 lista papira da ovi samo ukucaju u svoje modele u excelicama.
2. Optika.
Usporedite kilometražu OPTE optike i optika drugih operatora. Zapitajte se koliko te optike se preklapa sa trasama koje već imaju drugi operatori.
Po mom mišljenju kilometraža OPTE optike ima minoran utjecaj na vrijednost.
3. Stečaj.
HT (po mom mišljenju) nikad neće direktno poslati OPTE u stečaj. HT je to mogao napraviti već tisuću puta.
To je pitanje koje se tiče odnosa s HAKOM-om jer bi propast OPTE bio veliki udarac za HAKOM i njegovu (ne)kvalitetu regulative telekom tržišta. Krah OPTE je praktički pitanje "a što je HAKOM radio zadnjih skoro 20 godina". To bi podiglo previše prašine. Iako je HT monopolist per excellance ipak nije svemoguć i "pristojni" odnosi HT-HAKOM su prvoklasno "političko pitanje".
HT-u nije u interesu da se stvori politička klima u kojoj bi HAKOM bio prisiljen "raditi svoj posao".
Ne - OPTE će se nekome prodati - samo je pitanje za koju cijenu.
4. Dugovi prema HT-u.
Mislim da se ne trebate bojati dospijeća tih dugova - ti dugovi će se refinancirati na jedan ili drugi način. Radije se pitajte kako i zašto su ti dugovi nastali.
Dugovi su - da li to treba spominjati - najveći negativni doprinos cijeni OPTE.
Vrijednost OPTE je vrijednost korisnika minus dugovi. To će definirati vrijednost sa lijeve strane zareza (po dionici naravno). Sve ostalo je praktički zanemarivo - pogotovo na vašoj razini malog dioničara - to je ono što će definirati vrijednost desno od zareza.
Vjerujem da je to jasno svima, ali ne škodi ponoviti.
5. Ulaganja OPTE.
Telekom je takav biznis da je mnogo ulaganja (CAPEXa) potrebno da bi telekom uopće mogao normalno poslovati - najviše kupovina terminalne opreme, a i stalno treba obnavljati neke licence, kupovat neku opremu - npr. mijenjat baterije u UPS-ovima itd. Procjeniti koliko CAPEXa je minimum a koliko je stvarno unaprijeđenje poslovanja nije baš lako. Pokušajte usporediti razliku ulaganja iz FI najtežih godina oko PSN i danas i napravite svoju procjenu.
No, na kraju, to su sve detalji - najvažnija je efikasnost ulaganja koja se mora očitovati ili u rastu prihoda i/ili broja korisnika, ili povećanju marži tj. efikasnosti poslovanja. Po meni, u ovoj fazi poslovanja pitanje koliko OPTE ulaže godišnje je potpuno izlišno.
6. Par brzopoteznih o odnosima na tržištu.
- HT i ZABA nisu prijatelji, ali nisu ni neprijatelji - oni su odnosu prisilne suradnje i iako će se rado jedan drugom prikrpat isto tako će potpuno ravnodušno jedan drugog i utopit.
- HT je vjerojatno najveći dio svojih potraživanja od OPTE (nekih 100ikusur milijuna kuna ako se ne varam) već izvukao van i njemu je vrijednost koju dobije za OPTE dionice čisti bonus.
- ZABA baš i nije u toj poziciji - ali hmm... uprava koja je sve to zakuhala je već odavno bivša.
- Pitanje A1. U slučaju ulaska solidnog trećeg operatora na tržište A1 će izgubit više od HT-a i to svi znaju. Tako je bilo i sa ulaskom Tele2. Zato A1 voli zakuhat frku - nemojte se čudit ako A1 da sve od sebe da blokira neki deal koji im nije po volji. No A1 ima problem odlučivanja i vizije i ako "deal nije savršen" onda tu odlučivanje zapinje. Imajte na umu da je CEO od A1 stranac koji sebe vidi daleko izvan HR u vrhovima TA ili čak kod meksikanca. Zato A1 više vidim kao potencijalnog podmetavača klipova nego kao ozbiljnog kupca. A1 bi najrađe da se problem OPTE nikada ne riješi. Njima bi najviše od svih odgovaralo da OPTE krahira.
- za razliku od A1 - HT ima jasan cilj i viziju - zadržati monopol - što dulje. Imaju jako dugoročnu viziju, pa kao što sam rekao - iz političkih razloga im nije u interesu da OPTE krahira. Veći im je interes ubacit poison pill u OPTE. A taj poison pill utječe na cijenu samo ako ga kupac primjeti. A HT je jako jako dobar
- UG koliko čujem definitivno ima velike ambicije. Kupio bi, ali za pravu cijenu. Due Dilligence će biti jako važan. No, kako će iz DD napravit procjenu vrijednosti - to vjerojatno još ni sami ne znaju.
- HAKOM (a posredno i Vlada) bi da se OPTE problem riješi kao "dobra priča" i da se mogu hvalit kako su oni tu odigrali pozitivnu ulogu. Svima je jasno da tu cijena neće igrati veliku ulogu. U slučaju najgoreg (kraha poslovanja OPTE) za HAKOM je najvažnije da korisnici nemaju problema i ispada usluga. Još u doba PSN su se radili planovi kako će se korisnici raspodijeliti među operatorima sukladno udjelu na tržištu po pojedinim segmentima.
pa vi sad vidite...
___
Kao i u prethodnim raspravama opet si podcijenio vrijednost infrastrukture. Misliš da je AMIS bio vrijedna priča jer je ima nešto FTTH priključaka.... ta vremena su daleko iza nas i ponder Optike nije beznačajan tim više jer bi neki vrlo rado kupili samo infrastrukturu od OPTE.
A o ostalom bi se dalo diskutirati na dugo i naširoko.
Ja baš mislim da bi A1 kupio Optimu.
Stjecanje vlastitih dionica
Članak 233.
(1) Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti glavne skupštine za njihovo stjecanje koja vrijedi najviše 5 godina i određuje uvjete pod kojima se one mogu stjecati, naročito najveći broj dionica koje ono treba steći, vrijeme za koje je dana ovlast za stjecanje dionica i, ako se dionice stječu naplatnim putem, najveću i najmanju vrijednost onoga što društvo za to daje. Društvo ne smije stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo.
Pri svakom stjecanju dionica uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju utvrditi da su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.
(2) Pri stjecanju dionica iz stavka 1. ovoga članka i njihovu raspolaganju mora se primijeniti odredba članka 211. ovoga Zakona. Pri stjecanju i raspolaganju dionicama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 308. stavka 3. i 4. ovoga Zakona. Smatra se da je tako postupljeno ako se dionice stječu, odnosno ako se s njima raspolaže na organiziranom tržištu. Za drukčije stjecanje i raspolaganje dionicama potrebna je odluka glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da povuče vlastite dionice uz smanjenje temeljnog kapitala društva a da za to nije potrebna njezina posebna odluka.
(3) Društvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti glavne skupštine:
1. ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji,
2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava koje je s njime povezano s time da ih u roku od godinu dana od dana stjecanja mora prenijeti tim osobama,
3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ovoga Zakona obeštetilo dioničare društva ili manjinske dioničare o njemu ovisnih društava,
4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem kreditna, odnosno financijska institucija kupuje dionice komisiono,
5. ako ih stječe od dioničara zbog toga što nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane,
6. na temelju univerzalnoga pravnog sljedništva,
7. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala društva,
8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku svoju tražbinu prema dioničaru.
(4) Na dionice stečene na način propisan stavkom 1. ovoga članka te u svrhe navedene u stavku 3. točkama 1. do 3., 5. i 8. ovoga članka zajedno s vlastitim dionicama koje društvo već ima ne smije otpasti više od deset posto (10%) temeljnog kapitala društva. Takvo je stjecanje nadalje dopušteno samo onda ako društvo stvori propisane rezerve za te dionice tako da neto aktiva društva iskazana u financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu zbog stjecanja dionica ne postane manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje po zakonu ili po statutu ono mora imati a koje se ne smiju koristiti za isplate dioničarima. U tu svrhu treba iznos temeljnog kapitala računski umanjiti za iznos za koji taj kapital još nije uplaćen ako taj iznos nije iskazan na aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točki 1., 2., 4. i 8. stjecanje dionica je dopušteno samo onda ako su za njih u cjelini uplaćeni iznosi za koje se izdaju.
(5) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točke 1. uprava društva mora izvijestiti prvu sljedeću glavnu skupštinu društva o razlozima i svrsi stjecanja dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu te o protuvrijednosti onoga što je društvo dalo za te dionice.
(6) Stjecanje dionica protivno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka je valjano a obveznopravni posao o prijenosu dionica je ništetan.
Ništetni poslovi
Članak 234.
(1) Ništatan je pravni posao kojim društvo nekome daje predujam, zajam ili osiguranje radi stjecanja dionica toga društva. To se ne odnosi na tekuće pravne poslove kreditnih, odnosno financijskih institucija, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno niti na davanje predujma ili zajma ni na pružanje osiguranja da bi dionice stekli zaposleni u društvu ili u društvu koje je s njime povezano. Pravni je posao ništatan i u tim slučajevima, ako društvo ne bi pri stjecanju vlastitih dionica moglo stvoriti propisane rezerve za te dionice da se ne bi smanjila neto aktiva ispod razine propisane u članku 233. stavku 4. ovoga Zakona.
(2) Ništetan je i pravni posao između dioničkoga društva i druge osobe kojim se ta osoba ovlašćuje ili obvezuje da stekne dionice dioničkoga društva za račun toga društva, ovisnoga društva ili društva u kojemu dioničko društvo ima većinski udio, ako bi stjecanje dionica od strane dioničkoga društva bilo protivno članku 233. stavku 1., 3. i 4. ovoga Zakona.
(3) Kad je društvu dopušteno da nekome dade predujam, zajam ili osiguranje za stjecanje vlastitih dionica, pa i pri povećanju temeljnog kapitala društva mora to učiniti pod ovim uvjetima:
1. dionice se moraju steći po fair tržnim uvjetima posebno u pogledu onoga što društvo za to dobiva uključujući tu kamate na dani zajam, osiguranja koja se daju za otplatu zajma i povrat predujma s time da se prethodno ispita kreditna sposobnost treće ili trećih osoba koje sudjeluju u tome poslu za što sve odgovara uprava društva,
2. uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju za sklapanje tog posla dobiti prethodnu suglasnost glavne skupštine odlukom donesenom glasovima koji predstavljaju najmanje dvije trećine temeljnog kapitala društva zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke s time da mora prije donošenja odluke glavnoj skupštini podnijeti pisano izvješće i u njemu navesti razloge za sklapanje takvog posla, interes društva da u njega uđe, uvjete pod kojima se posao treba sklopiti, rizike kojima se izlaže društvo s obzirom na njegovu likvidnost i solventnost i cijenu po kojoj treća osoba treba steći dionice koje se izvješće mora dostaviti i registarskom sudu radi objave da je i kada je predano sudu,
3. iznos financijske pomoći koja se tako daje trećoj osobi ili trećim osobama ne smije ni u kom času dovesti do toga da se iznos neto aktive društva smanji ispod razine iz članka 233. stavka 4. ovoga Zakona uzevši pritom u obzir smanjenja neto aktive do kojih je došlo prethodnim stjecanjem vlastitih dionica društva neposredno ili preko drugih osoba a društvo mora u izvještaju o financijskom položaju među obvezama iskazati rezerve koje se ne mogu koristiti za isplate dioničarima u ukupnom iznosu na izloženi način dane financijske pomoći trećim osobama.
(4) Pravni posao iz stavka 1. ovoga članka kojim se pomaže da dionice društva steknu članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora društva, pa i pri povećanju temeljnog kapitala društva, ili društvo koje se u odnosu na društvo o čijim je dionicama riječ smatra vladajućim društvom ili to čine treće osobe u svoje ime a za njihov račun je ništetan ako nije u najboljem interesu društva.
Pitao sam već prehodno ima li Medika skupštinsku odluku o stjecanju dionica odnosno nekakav program nagrađivanja zapoelsnika odnosno uprave i članova NO?
U načelu oni ne bi smjeli trgovati vlastitim dionicama osim ako su ispunjeni zakonom dopušteni uvjeti za to.
Display MoreDisplay MoreDa, znam, ali ovo je puno stabilniji biznis od Dry bulka, što pokazuje i dobit u zadnjih 5 godina sa samo 4 broda.
Idealno bi bilo da sada kada su cijene brodova niske, kupe još 2 broda, jer nisu previše zaduženi, ali to ovisi o
njihovoj odluci i raspoloživom kapitalu.
Zadrž. dobit i rez.= 141,83 M
Dug/kapital = 85,50%
U svoja 4 broda su koliko vidim ugradili filtere za balastne vode što je kapitalna investicija:
Društvo je i dalje intenzivno usredotočeno na
provođenje obveznih petogodišnjih remonta. Prema
planu, u 2020. godini planirana su četiri remonta,
a tri su dovršena zajedno s ugradnjom sustava za
pročišćenje balastnih voda (2x), dok je četvrti remont
započeo pred kraj četvrtog kvartala i okončan je u
prvim danima prvog kvartala 2021.Mogu li kupiti brodove da se dokapitalizira?vi koji imate dionice dali bi učestvovali? Po kojoj cijeni?
Naravno da mogu. A mogu napraviti dokap po procjeni. Lako za manjinske, nego je pitanje imaju li većinski dovoljno kapitala za dokap ili žele smanjiti vlasnički i uprasvljački utjecaj u kompaniji? Dokap radi povećanja/obnavaljanja flote sam po sebi nije loš ukoliko Uprava ima "ispravnu" procjenu da slijedi oporavak tog poslovanja i rast potreba za brodskim prostorom/rezervoarima. Na kraju, brod je operativna imovina i uvijek (ili gotovo uvijek) se može kupiti ili prodati.
Pa nisam ja rekao da bih to kupio. Al obzirom na promete posljednjih mjeseci to nije neka količina niti cijena da bi trebala predstavljati problem investitorima da ih “pokupe”.
Ja mislim da je moguce prolongiranje i usporavanje postupka prodaje ali prisilna naplata od vlasnika nikako. Cijena na burzi bi pala, a samim time bi bila i opravdana i nuzna hitna prodaja po niskoj cijeni a to ne zeli ni Zaba ni Ht. Ovdje se dosta mašta u obje krajnosti.
Jednom se vec desilo da su se svi modeli pogledali pa se desio H1 i dodatno produzenje koje nitko nije ocekivao hoce li ht igrati opet neke svoje igrice s ciljem da zadrzi optimu sta duze u svojim rukama nije za odbacit kao vjerovatnu nulu, jer u konacnici pitanje je kakav je stvarni dogovor s zabom, logika govori da zaba to oce prodat jer njoj to ne treba kao banci, ali logika isto govori da se to do sada nije desilo iako se stalno prodavalo i kupci bili spremni ili je stvarno zakon jedina prepreka, ali nekako mi je tesko povjerovati da A1 u tom slucaju gleda samo sastrane da UG to pokupi kada i ako se zakon izglasa i da ne iskoristi prednost dok im zakon brani nesto tu ne stima ne vjerujem da su ovi u A1 toliki retardi pa da se nece borit za to i dopustit sebi ozbiljnu konkurenciju, jedina logika na kraju mi je da je cijena previsoka da odbije kupca radi interesa HT-a, da li to ponasanje ima rok trajanja u vidu isteka upravljanja HT-a ili je na snazi vremenski rok kako je definiran medjusobnim ugovorom Ht-Zaba tko ce znat ?
HT vise ne odlučuje o prodaji. Osim kao partner Zabi kontrolnog paketa. HT vjerojatno nije htio donositi odluku o konkurenciji. Barem ne javno i sluzbeno. Firma se stvarno prodaje, a da li će se i kada prodati i po kojoj cijeni, pokazat će vrijeme
Pa sto onda?
Nes ti količine…. Milijun eura ukupne pozicije
5000 komada, se samo tako u danu riješava! Rastu brodari , ali netko i u džep trpa sve mi se vidi!
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.
Da ti išta razumijes vidio bi da se taj dan nije trgovalo ni s trećinom te količine. I da se vjerojatno radi o prijenosu dionica sa skrbničkog računa na nečiji osobni račun.
Direktori Auctora su članovi nadzornog odbora Medike, kako prigodno
![]()
Evo opet našeg fiducijskog prava, nove obavijesti.https://eho.zse.hr/fileadmin/issu…ae16382d704.pdf QuoteFiducija, kao pravni institut osiguranja potraživanja, omogućuje da dužnik prenese vlasništvo svoje stvari na vjerovnika radi osiguranja naplate njegove tražbine.
Ako dužnik po dospijeću ne bi ispunio tražbinu koju duguje vjerovniku, stvar bi trajno ostala u vlasništvu vjerovnika koju bi mogao zaplijenit kako bi naplatio svoje potraživanje.
Takvim prijenosom prava vlasništva dužnikove stvari na vjerovnika, dužnik je izložen većem riziku u odnosu na druge oblike osiguranja tražbina.
https://www.odvjetnik-strniscak.hr/strucni-clanci…i-kako-nastaje/
Ok, oni imaju neki oblik opcijske kupnje samo mi nije jasno zašto ga nisu sluzbeno odobrili putem GS. A ne ovakvo petljanje…. Iako… Oleg U. sigurno nije napravio nešto za sto bi mogao dobiti “po prstima”.
Možete se vi sprdati sa mnom koliko hoćete, ali ja taj zajam na horizontu vidim kao potencijalnu prijetnju svojem ulaganju.
Računam da je 30.06. kao datum dospijeća bio odabran sukladno nekakvim predviđanjima o eventualnoj prodaji i isplati zajma od strane novog vlasnika, ali to je po svoj prilici palo u vodu.
Kolega ako se sjećate jedini sam ja o ovome govorio u zadnjih godinu dana u više navrata, a i tada kao i sada ljudi ovu činjenicu minoriziraju. Zapravo je smiješno što se i negativne stvari kao prodaja od strane SoKrea predstavlja kao nešto dobro jer eto jeftino se može dokupiti. Ja se uopce ne bi iznenadio da 3.7 ili 4.7 dodje obavjest kako je račun optime u blokadi radi nemogućnosti naplate i da je račun blokirao ht. Zaba nemoze sve i da hoće dati novi kredit, jer da je mogla nebi to radio HT dok je upravljao optimom . Optima je , čisto da se ne zaboravi kako bi rekao Baka , u postupku predstecajne nagodbe , što to znači za kreditnu sposobnost i zaduživanje, valjda svi znate .
Osobno, mislim da je game over , al u negativnom smislu , i to uskoro . Zato SoKre bježi glavom bez obzira, ako je on izgubio vjeru onda se ne piše dobro. Pa taj je kupovao po ovim cjenama ima godinu dana!!! Ovo je samo moje razmišljanje, dione nemam , a imao sam u više navrata, a mozda i griješim nebi bilo prvi put ...
Je, to je tvoje razmišljanje a ja mislim eto da je pogrešno. Zaba i HT su zamijenili uloge, ali i dalje zajedno prodaju Optimu. A to znaci da ce je vjerojatno dalje i kreditirati do trenutka prodaje.
Ja mislim da bi trebao nabaviti knjigu dionica prije konacnih zaključaka. Svakoj materiji treba pristupiti na vise razina i sagledati je iz svih pozicija. A ne crno-bijelo.
Optima i njezina prodaja ima svojih problema, al mislim da oni nisu vezani za dospjece duga koji drži HT i njegovo refinanciranje.
Nemaju oni poslovne banke nego matice koje se zadužuju pod povoljnim uvjetima (na marketu) i futraju kćeri i njihovo poslovanje.
Al to je defacto isto. Ili slično.
Skriveni nalog na 590 kuna od 200 komada, ostalo im je jos 185. Jucer su uspjeli kupiti 15 komada.
Koke je ostalo? ACM pothvati?
A tko su ti?
Ja ne vidim zasto bi zaba davala nekakav kredit optimi pa njima je najvise bilo bitno da naplati dugove nakon predstecajne sta je dogovor s ht-om i omogucio, a ne sad kad se naplatila da ponovno udje u taj odnos u kompaniju koja je realno predstecajna, a bez pomoci ht-a i stecajna. Zaba jedino moze dat kredit u sklopu aranzmana s kupcem i onda bi to bila druga prica ulaska u ovu pricu tj drugacije gledanja rizika kreditiranja optime, ali u postojecem modelu ne vidim zbog cega bi to radila i ulazila u taj rizik, na kraju iako ht izlazi iz upravljanja i dalje ima sta za reci s obzirom na dospjece svojih dugova bit ce zanimljivo viditi sta ce s tim poduzeti na koji nacin to produziti mozda to da neke dodatne odgovore sta ocekivati s obzirom da se jako malo o procesu moze saznati.
Zaba ima dvije opcije. Samostalno ili s nekim trećim tipa HT ili neka druga financijska institucija refinancirati postojeće obveze i vremenski ih uskladiti da ih Optima normalno ubuduće financira. Ili to napraviti u dogovoru s kupcem. Al onda on ne treba Zabu. Ima on vjerojatno način kako ih refinancirati.
Optima nije predtsecajana ako se dospjece obveza uskladi odnosno refinancira. Kako Zaba nije upravaljala s kompanijom to nije ni učinjeno. A sad će biti u opciji prodaje ili samostalnog upravljanja.
Rizik je nerefinancirati dospjeli dug, a ne obratno. To je elementarna logika.
Da je Zaba mislila da je dug nepremostiv problem, otpisala bi ga i prodala bi trazbine nekom trećem. A to nije učinila. A očito niti neće.
Ne znam koliko vrijedi svaki korisnik.
Display MoreDisplay MoreHT-u nije u interesu upropastiti Optimu, jer tih 300 000 - 400 000 ili koliko tisuća korisnika je skuplje poslije ponovno spojiti nego
posuditi i reprogramirati dug Optimi do konačne prodaje, te je HT-u ugled i PR pred korisnicima jako bitan, te će oni
odigrati po slovu zakona, ni više ni manje od toga, što se tiče prodaje Optime. Kada ZABA preuzme prodaju, firma će
se i prodati, jer je bilo neprirodno da HT prodaje telekom svojim konkurentima, koji time stječu značajan udio na tržištu.
Optima ne bi ulagala u proširenje svojih kapaciteta i mreže 60 ili 70 milijuna kuna prošle godine da misli propasti, dok HT njome upravlja,
toliko o tome.
Ti znaš šta je interes HT-a, član si Uprave, posve si siguran u to što si napisao?
Kad bi Optima imala 300.000-400.000 korisnika za nju bi se tukli, ali za tvoju informaciju, Optima je pala na blizu 150.000 korisnika.
Šta bi tu bilo protuzakonito da odluče inzistirati na vraćanju zajma u ugovorenom roku?
OK, i ja mislim da je to malo vjerojatno, ali je ipak moguće.
A što se PR-a tiče, koji bi to bio loš PR da se pokažu kako mogu rasturit koga hoće i da su najjači na HR tržištu ?
Da Optima ode u stečaj, kome ide optika?
Po stoti puta, broje se pojedinačne usluge, tzv. RGU - revenue generated units i takvih je sa 31.03. 2021. bilo:
Poslovni korisnici (Corporate):
JGU 16.130
IPTV 1.606
Internet 15.195
Data 2.970
Rezdinecijalni (retail):
JGU 142.726
IPTV 55.475
Internet 101.551
Znači Optima je imala koncem ožujka ove godine:
32.931 poslovnog korisnika (+2.970 korisnika Big data usluge) i 299.752 pojedinačnih usluga za rezidencijalne korisinike.
Ukupno: 332.683 RGU i 2.970 korisnika Big data usluge. Koliko je tzo personaliziranih korisnika, to ovisi o tome koliko prosječno rezidencijalne odnosno corporate korisnik koristi. Te podatke nemamo javno objavljene ni raščlanjene.
Ne bih ja to tako izravno računao. Metronet je za prodaju bio pripremljena firma, prošla kroz PS i sa refinanciranim dugom.
Dakle, ušminkana. OPTE je sve, samo ne ušminkana.
A i kad se Metronet prodavao, situacija je bila nešto drugačija za male operaterere i s činjenicom da se MTNT ciljao i bavio jednom specifičnom nišom korisnika koja je bila zanimljiva i A1 i HT-u. I to do te mjere da HT htio raspoloviti firmu i kupiti samo infrastrukturu MTNT.