To se država upravo i nada, da ćemo svi polegnuti ramenima i da nećemo ništa poduzeti. ESLJP je realna opcija, puno bolja od naših sudova, i nejednak tretman dioničara će se tu itekako gledati.
Savjetujem svima da se ne daju obeshrabriti ovakvim komentarima.
Mislim da će ESLJP itekako zanimati kako u dvije EU članice dioničari Mercatora i Leda prolaze potpuno suprotno.
Da, ICSID je osnovan kako bi potaknuo strana ulaganja u države, a to se moglo samo tako da se štite strani investitori. Zato je poanta ICSID-a da investitor mora biti stranac, a za domaće sporove su nadležni domaći sudovi. Također država može tužiti stranog investitora preko ICSID-a.
Doduše nemojte se zavaravati da bi mi mogli tamo tužiti državu čak i da nije ove prepreke, pogledajte troškove sporova MOL vs Hrvatska, Gavrilović vs Hrvatska. To vam je nekoliko milijuna eura sudskih i odvjetničkih troškova, dakle nije za male ribe.
Nama domaćima preostaju organi EU, tako da mi možemo ići do Europskog Suda za Ljudska Prava.
Moje je mišljenje da im pozivanje na nenadležnost neće proći. Zašto to mislim, pa zato jer imamo mnogo tekstova gdje je pisalo da su svjedoci pozivani u američko veleposlanstvo.
Da ISCID smatra da nije nadležan za ovaj spor, već bi ga odbacio, a sigurno ne bi pozivao svjedoke, niti bi održao trodnevno ročište prije mjesec dana.
Pa ne raspravljaju zasigurno sa svjedocima i na ročištu o nadležnosti.
Tako da, moje je mišljenje da je ISCID zasigurno nadležan, međutim mislim da ni sam Todorić ni DORH nemaju pojma kad bi mogla biti presuda.
Pretpostavka je da pokušavaju dokazati da je vlasnik Hrvat. Naime ISCID je odgovoran samo za međunarodne sporove, dakle investitor mora biti stranac, bilo kao fizička ili pravna osoba. ISCID je također odgovaran samo ako su i tužitelj i tuženik dio zemalja potpisnica, Hrvatska i Nizozemska to jesu.
Karta zemalja potpisnica za ISCID sporove:
Zato nije tužio Ivica Todorić, nego Nizozemska firma Adria Group koja je bila vlasnik 95% Agrokora. Ne znam je li Todorić kroz takvu organizaciju bio samo s(p)retan, ili je bio na vrijeme mudar kad je uspostavio ovakvu strukturu da može međunarodno tužiti.
Zato recimo Adris nije mogao podignuti spor na ISCID-u, ali Adria Group i Raiffeisen banka jesu:
Što bi se dogodilo da se država nije umiješala?
Dionice bi ostale neokrznute, sve sastavnice Agrokora bi preživjele, vjerovnici podmireni?
Država je kriminalnom nagodbom zaštitila ruske banke i priznala nevaljana jamstva. Da država nije priznala jamstva koja su nevaljana, mi bi bili netaknuti.
Moraš jedno shvatiti, nas nije briga za Agrokor. Agrokor je morao propasti i to je neupitno. Međutim, uzimam za primjer Ledo, on je trebao opstati. Agrokor je bio vlasnik samo 48%, nas 52% s Agrokorom veze nije imalo. A nulovani smo. S druge strane dioničari Mercatora nisu nulovani, a isto tako su bili dio Agrokor grupe.
Mogao je isto tako i Todorić prodati firme i sve probleme riješiti, ali onda ova ekipa ne bi omastila brkove.
Jesu li u tim primjerima dioničari drukčije tretirani, pa je recimo dioničar Mercatora isplaćen, a Leda nulovan ?
Nevjerojatno da je Agrokor bilo moguće ugasiti dok 25 vjerovnika na vrhovnom sudu traži reviziju nagodbe, uključujući Adris s milijardu kuna potraživanja.
Toliko smo bolesno korumpirana država da je to gadljivo.
“Revizija je izvanredni pravni lijek protiv sudskih odluka. U postupku izvanredne uprave ne može se podnijeti redovna, već samo izvanredna revizija što znači da se može podnijeti samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. O reviziji odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Protiv drugostupanjske odluke Visokog trgovačkog suda kojom je potvrđeno rješenje Trgovačkom suda o potvrdi Nagodbe reviziju je podnijelo 25 revidenata.
Podnesene revizije i postupak koji će se povodom njih voditi pred Vrhovnim sudom nema utjecaja na provedbu Nagodbe.
S druge strane, Todorić je pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenuo arbitražni postupak, koji još nije okončan, a u kojem od RH traži obeštećenje od, navodno, nekoliko milijardi dolara.
U procesu restrukturiranja stradao je – direktno ili indirektno – veliki broj hrvatskih građana. Naime, imovina kompanija iz sustava Agrokora prenesena je na nove pravne osobe, te su tisuće malih dioničara ostale bez svojih dionice koje su imali u Ledu, Jamnici, Belju itd. Također, neki od ulagača bili su i mirovinski fondovi, koji su također ostali bez dionica, čime su oštećeni svi njihovi članovi.
Agrokor više ne postoji, lopovi su proveli svoje.
N1 doznaje: Država izgubila još 154 milijuna kuna u Agrokoru!
Slijedi brisanje Agrokora d.d.
VISOKI trgovački sud u Zagrebu odbio je žalbu Ministarstva financija na rješenje kojim je prekinuta izvanredna uprava nad 46 neodrživih društava Agrokora, u kojoj se navodilo i da nisu plaćene porezne obveze od 154.5 milijuna kuna nastale nakon otvaranja postupka izvanredne uprave.
Porezna uprava Ministarstva financija podnijela je žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka, navodeći da je prvostupanjski sud utvrdio da je postupak izvanredne uprave završen u odnosu na navedena neodrživa društva, "no da iz obrazloženja ne proizlazi način provođenja nagodbe u odnosu na svako pojedino neodrživo društvo".''Po pravomoćnosti ovog rješenja, isto će se dostaviti sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu radi brisanja dužnika Agrokora d.d.'', navodilo se u rješenju koje je potpisala sutkinja Nevenka Siladi Rstić.
Kinezi su sada sposobni raditi vlastite čipove.
Ako je tako, onda će Ameri samo naštetiti sami sebi tj. svojim vlatitim poduzećima.
Mislim da će ova 2 grafa dosta objasniti. Amerikanci su godinama proizvodili čipove na istoku, što je Kinezima bilo dovoljno da nauče kako sami proizvoditi. Zanimljivo je primijetiti da 2000-ete Kinezi nisu proizvodili ništa što se poluvodiča tiče. A sada su prvi.
Aha, a onda je bolje bilo uzeti Ledo ili Jamnicu kad su tamo bila ostala sva jamstva?
Znaci nisu ništa posebno pametni, al su uzeli nešto sto je na kraju donijelo novac?
Eh, da su svi ostali bili barem jednako “glupi”…
Mislim da smo još prije utvrdili da je većinski vlasnik Zitnjaka bio Konzum. Sto znaci da je bio pod kontrolom Agrokora. Ali Zitnjak nije izdao jamstva, a Konzum i ostala ovisna društva jesu. Tu je ta kljucna razlika… a ne 25, 50 ili 75% vlasništva jer je gotovo 90% Zitnjaka bilo u vlasništvu Konzuma, a time i Agrokora.
Pa nismo niti mi niti Purko uzeli Ledo ili Žitnjak u trenutku Lexa, nego mnogo prije toga. I nismo znali kako će se knjižiti jamstva sve do trenutka dok cijena nije potonila. Neću opet ponavljati stavke iz zakona da su jamstva po zakonu ograničena jer se bojim da to više nema smisla.
Ipak mislim da mnogo bolje znam kronologiju događaja od vas. Druga stvar svakom sa zrnom soli u glavi je jasno da je Žitnjak dobro prošao radi Agrama, ne radi Purka.
Novinski članak koji dokazuje gore rečeno. Također, Agrokor nije imao 25% vlasništva u Žitnjaku i samim time Lex nije bio primijenjen na njega, već je Konzum bio većinski, a Agrokor i Konzum nisu ista firma.
Jedino bitno za znati je da bez Agrama nagodba nije mogla proći.
Također prilažem izvješće gdje se vidi da je KBZ treći dioničar Žitnjaka 2017. KBZ je 2 godine kasnije preimenovana u Agram banku.
http://prev.zse.hr/userdocsimages/financ/ZTNJ-fin2017-1Y-REV-N-HR.pdf
taman vidio naslov na CNBC-u da će Ameri ograničiti Kini pristup čipovima za super-računala.
https://www.investing.com/news/stock-mar…t-rules-2907470
bojim se da bi se uskoro mogao otvoriti još jedan front
Prekasno je za to, da su to napravili prije 15-20 godina naštetilo bi im, ali Kinezi su sada sposobni raditi vlastite čipove.
I to rade čipove u aktualnoj tehnologiji na 7 nm.
Ja ne znam o čemu vi pišete? Sve te činjenice su javne i napisane su u Hanfinom odobrenju javne ponude odnosno rješenju.
https://eho.zse.hr/fileadmin/issu…e383183118a.pdf
Evo, to vam je ocit primjer da većina vas koji ste izgubili novac na Agrokoru ne citate niti javne dokumente, al zato sve znate sto je i kako je bilo. Ja bih ae zamislio da sam toliki znalac, a od sveg tog znanja nemam skoro pa nikakve koristi.
Ovo što ste podijelili nema veze s temom jer Žitnjak nije bio dio Lex Agrokora na način kako su to bile ostale sastavnice. Purko i Vukadin nisu imali nikakvu posebnu pamet, već su imali sreću što to društvo nije doživilo sudbinu drugih perjanica. Zašto su imali sreću, zato jer se trebalo nagoditi s Agramom da nagodba prođe, a Agram je imao dionice Žitnjaka, tako da su ova dva na leđima Agrama dobili nešto bolje od nulovanja. Agram banka je bila vlasnik 4-5% Žitnjaka.
Zato je Žitnjak nosio manje od 1% jamstava, a Ledo i Jamnica 99%. Naravno sve bez odluka glavnih skupština, i samo da se može progurati nagodba, a bez glasova Agrama nije mogla proći. Da Agram nije bio suvlasnik Žitnjaka Purko bi mogao svirati frulicu kao i mi na ostalim dionicama.
Ledo i Jamnica su nosili 19 milijardi kuna jamstava. Žitnjak je odgovarao samo za 8 milijuna.
27. Potencijalne obveze i rizici
Potencijalne obveze Društva su jamstva i sudužništva po kreditima i okvirnim bankarskim jamstvima u kojima je originalni dužnik Agrokor d.d. i povezana društva Agrokor grupe.
Ukupna potencijalna jamstva Društva kao solidarnog dužnika za kredite matice i povezanih Društava iznosi 8.424.888 tisuća kuna. Navedeni iznos uključuje nominalni iznos po “rol l up” kreditu i sve prijavljene osporene i neosporene tražbine iz Rješenja suda u kojima je društvo Žitnjak d.d. navedeno kao jamac/sudužnik.
Sukladno Rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu i potvrdi Nagodbe od 06.07.2018.g. i prilozima 19 i 4 iste, Društvo je uknjižilo jamstva u iznosu od 1,7 milijuna kuna prema raspodjeli utvrđenoj po EPM modelu, navedeni iznos se odnosi na obveze za jamstva po SPFA kreditu dok ostatak a najviše do iznosa od 1.060 milijuna EUR ostaje kao potencijalna obveza Društva.
Ukoliko su vam poznate te informacije pošaljite dokumente, ovo što govorite je dokaz za nejednak tretman dioničara pred Europskim Sudom Za Ljudska Prava. Ne može se s nekolicinom raditi nagodba, a ostale odbaciti, to je protuzakonito. Poslati dokumente možete i privatno.
Za nejednak tretman dioničara među državama već imamo neoborive dokaze, ali ovo je sada nejednak tretman dioničara unutar iste države.
Znači ovo što ste rekli je samo još jedan dokaz kriminala.
Nema ti to veze s Purkom niti bilo kojim dioničarem već Zitnjak nije bio izdao nikakva jamstva za razliku od ostalih društava u vlasništvu Agrokora. Vjerojatno je Zitnjak bio premalen i nezanimljiv za jamstva vjerovnicima po obveznicama.
Razlog je zato što je Agrokor u Žitnjaku imao manje od 25% vlasništva. Originalno je u Lex Agrokor trebalo upasti svako društvo gdje je Agrokor imao barem 50% vlasništva, međutim onda nisu mogli ugurati Ledo jer je Agrokor imao 48%. Zatim su na prijedlog HNS promijenili zakon da pod Lex spadaju sva društva gdje Agrokor ima barem 25%. Žitnjak na njegovu sreću nije bio dio te kategorije.
Kolega i ja sam se referirao na sastavnice, a ne na sam Agrokor, možda to nisam jasno napisao.
Kao da nas dvoje imamo automehaničarsku radnju, vi imate 48%, ja imam 52%, vi privatno propadnete, a vaš vjerovnik pod dozvolom države uzme i vaše i moje. To vam je Ledo. I sad zamislite to se dogodilo samo u HR, ali u Sloveniji su dioničari Mercatora isplaćeni, a u Srbiji su dioničari Frikoma ili u BiH Sarajevskog Kiseljaka zadržali svoj udio.
I za to će biti posljedica poslije revizije na Vrhovnom sudu i arbitraže u Washingtonu.
Npr. jedan stranac (Slovenac) je izgubio stotine milijuna kuna na Jamnici radi ovog. I kakav će on glas pronijeti drugim strancima da ovdje investiraju.
Mi smo propascu Agrokora izgubili nekoliko top dionica s velikom trzisnom kapitalizacijom, ali nepovratno i povjerenje u burzu. Mislim da se to nije dogodilo da bi danas prometi bili mnogo veći.
