“Trebalo bi biti što? Milijun turista koji dolaze u jeftine oblike smještaja u vlasništvu ljudi koji tu ne žive, kupuju po velikim šoping centrima i jedu “pizza cut” tip hrane u lošim lokalima kojima upravljaju nerezidenti destinacije?”, pita (se) Kukurin u objavi na Linkedinu
Ovih dana mediji izvještavaju o najsvježijim fizičkim pokazateljima turističke sezone u Istri. One su uglavnom praćene ocjenama o kolovoškom podbačaju i nabrajanjem iz kojih je zemalja turista trenutno manje u usporedbi s prošlom godinom, ali počesto se pritom potenciraju cijene kao mogući “krivac”.
Neki od napisa potaknuli su prilično oštru reakciju Željka Kukurina, predsjednika Uprave porečke Valamar Riviere. Njegovu objavu na Linkedin profilu prenosimo u cijelosti:
Istra trenutno ostvaruje +2% noćenja u odnosu na prošlu godinu kumulativno (+5 posto u odnosu na 2019.). To sve uz ozbiljno lošu evidenciju boravka u tzv. nekomercijalnom smještaju, odnosno stanovima, kućama, nelegalnim građevinama u kojima borave turisti koji se ne prijavljuju- u Istri trenutno ima oko 250.000 takvih ležajeva koji su, prema evidenciji, tek 12% popunjeni!.
Trenutno u Istri zapravo boravi oko 500.000 do 600.000 turista, i svi smo svjedoci gužve na plažama, nedostatka parkinga, iskakanja struje, “pucanja” interneta, bacanja smeća u šumu… dakle, boravi vjerojatno više turista nego ikada.
Imali smo odličnu pred-sezonu, vjerujem da će i post-sezona biti solidna. Svi kvalitetni hoteli, kampovi, vile za odmor su ljeti puni – po cijenama koje su konkurentne na Mediteranu.
Zaista ne mogu shvatiti kako netko može to što u kolovozu nemamo dvoznamenkast rast turista proglasiti problemom koji je uzrokovan visokim cijenama. Jer bi treblo biti što? Milijun turista koji dolaze u jeftine oblike smještaja u vlasništvu ljudi koji tu ne žive, kupuju po velikim šoping centrima i jedu “pizza cut” tip hrane u lošim lokalima kojima upravljaju nerezidenti destinacije?
Održivi turizam u Hrvatskoj znači čuvanje prostora, zaštita lokalnog načina života, podizanje kvalitete turizma i produljenje turističke sezone. To je ono što trebamo napraviti – ako želimo biti uspješni, a ne (ras)prodavati našu obalu, more, prirodu za male novce.
Ušli smo u Schengenski prostor, dio smo Europe – imamo priliku podignuti turizam na višu razinu kvalitete cjelogodišnjeg održivog turizma, a mi vodimo javnu raspravu o tome bi li trebalo smanjiti cijene kako bi u kolovozu došlo još više turista!
