Meni se čini da brane cijenu. Generalno volim kad cijena padne pa dokupim kvalitetnu dionicu ali moram priznati da mi se sviđa i ova shema gdje trezor brani cijenu od jačeg pada, još kad bi poništili dionice bilo bi top!
A ako trezor kupuje od insajdera?
Bakic kupi i posta da je kupio. Cijena poleti. Bakic proda i posta da je prodao i cijena padne. Zna da ima jako grupu koja ga sljedi na FB. I sljede na burzi sa trejdima. To je manipulacija. Ako bi bio pošten, javio bi svoje poteze prije kupnje/prodaje na burzi.
Hahaha, dobar, dobar, dugo se nisam tako nasmijao.
mooji, jesi li i ti to spreman?
Prihod matice nije bitan, kad ima firma toliko firma u 100 % vlasnistvu u inozemstvu. Uvijek se gleda cijela grupa. To su konsolidirani prihodi. A oni raste +17 %, sve ostalo je cista manipulacija.
Kad Span uradi projekat u USA ili Ukrajini vidi se to kod konsolidiranih prihoda, ne na matici. Isto sa Ebitda i profitom. Zato je bitan konsolidiran - grupni rezultat. A tu nema gubitka.
... a ti ćeš dobiti dividendu iz firme-matice koja stvara gubitak, ako ta matica koja je vlasnik svih ostalih firmi odluči ostaviti dobit u nizozemskoj, švicarskoj, Cipru...?
Gdje vidiš +17%? ili gledaš konsolidirano? (jel to sad tvoja manipulacija?)
Pa SPAN je ostvario gubitak u 2Q2023 od 445kEUR.
Gdje je tu manipulacija?
Disklejmer: nisam Bakićev odvjetnik niti imam dionice SPAN-a.
Ne kužim, pliz pojasnite mi: Bakić je pogriješio što je rekao da ga malo smeta što je SPAN "...ostvarili realni pad prihoda i gubitak u matici uz stalnu kupnju dionica u trezor..."?
Pa i mene to smeta. I da sam dioničar i ja bih prodao.
Ali ne bih kupio Podravku.
A još kad vide da lokalna pekara više zarađuje, dok hrvatska tekstilna industija propada. Dok ovaj ima P/E od -73 do 85... teško sra*e.
Možda Vukadin ima povlaštene informacije pa kupuje. Izuzev toga, nema razloga za kupovinom TKPR
Opet širiš neistine, ttm P/E mu je 13,9 što je super i puno bolje od SPAN-ovih skoro 18.
A Vukadin je sigurno neiskusni mali ulagatelj pa je ušao bezveze.
Evo da se vratimo na raspravu oko TKPR iz svibnja.
Sad sam tek vidio da mi je TKPR isplatio dividendu od 3,75€/dionici.
Vrlo, vrlo ugodno iznenađenje.
I još nešto, trenutni P/E je 7,66 (sa mojedionice.com).
Ni dobro ni loše.........
... nego super!
S obzirom na vrijeme u 6. mjesecu ovo je odlično.
Kažu trošak struje u RH za 100% veći nego lani, to im otopilo dobit.
... a i cijena struje se vratila, tako da i to neće više utjecati u Q3 i dalje...
ARNT dobit :
-2Q 2022., -1.641.111 €
-2Q 2023., +702.839 €
Nije loše, ali moglo je bolje...
S obzirom na vrijeme u 6. mjesecu ovo je odlično.
U Alpha Adriaticu, bivšoj Uljanik plovidbi, Cuccurin je predsjednik Nadzornog odbora i četvrti najveći dioničar s vlasničkim udjelom od 4,30 posto, vrijednim oko 460.000 eura. Pulska brodarska kompanija, čija je osnovna djelatnost međunarodni pomorski i obalni prijevoz robe brodovima za rasute terete te brodovima za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija, prije nekoliko godina zaključila je predstečajnu nagodbu, nakon čega stabilno posluje. Lani je Alpha Adriatic ostvario 23,5 milijuna eura prihoda i čistu dobit od šest milijuna eura. Kompanija ne isplaćuje dividendu, ali u posljednje dvije godine tržišna cijena njezine dionice je udvostručena.
... a udvostručit će se i u iduće dvije godine 
Obrane neće tražiti objedinjavanje, to bi baš bilo glupo.
Pa oni (mislim na ULPL) su nevini, cilj bi trebao biti što brže rješavanje.
Ne spominju se Pavletić, Šorc i ULPL..............
Državno odvjetništvo otvorilo istragu u Uljaniku: Milijunski bonusi i golema šteta (dnevnik.hr)
ULPL nema nikakve veze s tim.
BtW, zna li se nešto vezano uz tužbu ULPL kojom tuži 3.maj i dva ministarstva zbog pretrpljene štete i traži naknadu od 11m USD?
ako coin nije ničim limitiran, već njegov supply raste ovisno o tome koliko novca u njega ulazi, onda je, definitivno, security, ...
Po ovome bi sve CBDC bile security?
No uskoro to neće više biti važno.
Dinosauri će izumrijeti, ostat će samo digitalni novac na blockchain tehnologiji.
Ova tužba bila je samo kupovanje vremena, da centralne banke stignu uhvatiti vlak sa CBDC prije nego crypto izdominira. Što je neminovno.
Tu više nema undo.
Display Moreukida se APumpaNje cijena, rastu kamate, cijene građevinskog materijala u znatnom padu, istrošilo se i nešto zaliha novca za dosadašnju kupnju, recesija već kucka mnogima na vrata,
tko će to i ako ima viška novca uložiti u nekretninu da bi i dalje održavao ove cijene i nije li mu bolje malo sačekati pa kupiti za neko vrijeme koji kvadrat više,
samo je još cijena rada visoka, sve ostalo što je možebitno utjecalo na rast cijena nekretnina je lagano u padu, energenti, materijal
nadam se da sezona neće podbaciti, jer bi tek onda mogao nastati belaj, jer će jedino sladoledari i novopečeni albanski rentijeri moći doći u Zagreb kupovati nekretnine, a onda opat belaj još veći
Pratim dosta nekretnine u svom gradu. Oglasa je jako malo spram prije, jednostavno se pokupovalo sve živo i sve što valja. E ali zadnjih mjeseci je stagnacija, nitko ništa ne kupuje, stoje jedni te isti oglasi svi mahom preskupi, šta god se novo pojavi također je skupo i također ostaje nepordano. U teoriji ide prvo ovakva nekakva faza stagnacije gdje kupci odbijaju platiti previsoku cijenu, a prodavatelji odbijaju spuštati. S vremenom bi trebala nastupiti i sljedeća faza gdje cijene padaju samo što je to spor proces. Nije volatilno kao npr na burzi.
U teoriji polako dolazi do sljedećeg:
Zbog inflacije s jedne strane cijenu nekretnina guraju gore:
1.kupnja nekretnina kao čuvanje kapitala od inflacije
2.rast vrijednosti svega spram novca tjera cijene nekretnina ka gore
S druge strane cijene nekretnina bi trebale padati zbog:
1. nekretninskog balona koji se napuhuje od 2017.
2. inflacija smanjuje kupovnu moć tj. ruši kvalitetu života jer ljudima ostaje manje novca za nekakav kredit
3. zbog inflacije povlačenje novca u centralne banke i povećanja kamatnih stopa što uzrokuje:
a. manje novca na tržištu za kupnju nekretnina (i sve ga ostalog)
b. kredit je teže dobiti i skuplji je
c. povećanje kamatnih stopa na postojeće kredite koji nemaju fix kamatu će uzrokovati više loših hipotekarnih kredita koje ljudi neće moći otplatiti
4. koliko sam upoznat nema najava za novom turom APNa
Sve skupa isprepleteno kaže da cijene nebi trebale gore, ako neće značajnije padati bar će stagnirati ili blago padati. A opet, sve ovisi i o mikro i o makrolokaciji. Nije isto prodavati luksuznu nekretninu u prvom redu do mora npr u Trogiru i prodavati trošnu kuću negdje na selu...
Da kupujem nekretninu, ne bi ju sada sigurno kupovao, red je pričekati da se vidi što će se događati sljedećih godinu-dvije...
Edit:
Slična analogija bi bila i generalno za kupnju dionica u ovoj makroekonomskoj situaciji...
Prilično konzistentna analiza.
Logički sve stoji (nažalost, čak i ovo pod Edit), vidjet ćemo hoće li se, koliko i kad će se ostvariti.
Edit: Mislim da smo, što se burze tiče mi hrvati kao narod, spori i tromi (kao i u mnogočemu drugom što se financija tiče) i da nikakvih "lomova" neće biti.
Ni sad prema dolje, kao što ih nije bilo prema gore, što se burze tiče.
Ima jedna stara narodna: ak ne razumiješ onda to nije za tebe. NHF
Stinuta skela sa art'otela u centru Zagreba .
Izgleda impresivno.
jel se to oporezuje ili ne?
Mislim da i tu vrijedi da nema poreza ako držiš 2+ godina.
Raspleta na sudu još godinama neće biti.
A čak i u slučaju nepovoljnog ishoda za DLKV, to neće biti neki trošak koji bi mogao ugroziti sadašnju stabilnost tvrtke.
Display MoreHmm, ono što se u USA smatra small cap ima otprilike MCap od 3 milijarde USD. I dnevni promet od 100kUSD do 50mioUSD.
Od naši kompanija tu bi se jedino mogla kandidirati HT i nijedna više.
To ti je gornja granica uobičajenih klasifikacija, zar ne (par je definicija koje blago variraju), u biti već početak mid-cap po nekoj glavnoj.
Small-cap su u klasifikaciji tipično od oko (USD) 300M do 2B https://www.investopedia.com/terms/s/small-cap.asp
Što znači da ih imamo već nekoliko. Najnoviji među njima Končar D&ST! (pa na dalje sve kao Podravka, Valamar, Plava laguna itd.). Dakle ima ih i kod nas nekoliko, raznolikih.
Ispod toga su micro-cap, to su većina hrvatskih dakle (sve od Saponije na početku, preko Auto Hrvatske, Spana, Medike i drugih zanimljivih i manje zanimljivih, raznoliko društvo po svemu, od industrije na dalje)
A onda ove najmanje, do 50M zovemo nano-cap i čak među njima može biti nešto zanimljivo (najljepši primjer kod nas Jadroagent).
Mi imamo i mid-cap (2B do 10B), ali neobične za tu kategoriju (free-float, likvidnost): ZABA, INA.
Ono što nemamo su čak niti large-cap (10B do 200B) a koje nisu nemoguće ni jako čudne za državu naše veličine, i posebice ne mega-cap (preko 200B) ali koje su i tako rijetke i više američka i razvijenog svijeta stvar.
Sve ove kategorije su zanimljive nekome. Istina da small-cap tim “sofisticiranim investitorima” ponajviše ali i micro-cap su fora (a mainstream najviše poznaje američke mega-cap, eventualno po koji large-cap, ali ne treba to podcijeniti, neke i od mojih najdražih su baš među njima, na raznim mjestima se mogu naći dobre stvari, i jako ovisi o investicijskom stilu, moj više “quality” pristup ima baš tendenciju gledati starije i dokazane stvari a takve recimo na USA tržištu rijetko kad mogu biti baš male kompanije, za naše pojmove, mogu biti manje za njihove).
Dobro je malo maštati, ali ništa od toga. Srani investitori traže likvidnost jer ne žele ući u poziciju s većim iznosom a da onda ne mogu izaći.
Nema više Plive, Ine, Zabe, ...
Kad bi domaći fondovi (otvoreni i mirovinci) jedno godinu dana intenzivno trgovali da se digne likvidnost možda bi se netko zainteresirao...
...
Postoji na fintwitu ozbiljna subkultura onih koji sebe smatraju ozbiljnim old school small cap investitorima (ono Graham, Lynch i slično inspired) koji su neprestano u potrazi za egzotikama kao što su naša rubna tržišta misleći da tamo mogu naći nešto što je “overlooked” pa da tako imaju neki edge u odnosu na velike investitore.
...
Hmm, ono što se u USA smatra small cap ima otprilike MCap od 3 milijarde USD. I dnevni promet od 100kUSD do 50mioUSD.
Od naši kompanija tu bi se jedino mogla kandidirati HT i nijedna više.
