po onom što vidim u premarketu, bull run samo takav!
čak i neljubljena nafta +2%
s obzirom da je XLK vruć sektor, promatram ADBE, ORCL i JBL
čak i fond managerčići moraju kupiti nešto za božićni izlog, a najlakše je kupiti dip nakon kvartalnog izvještaja
A tek solari mora bit da proizvode i bitcoin sa solarnom energijom
https://www.index.hr/vijesti/clanak…_vijesti_prva_d
ode
jadan... tko ce mu sad stiskat gumbe po semaforima ?
a tako fini gospodin taj Filipović, uvijek lijepo pozdravi na semaforu, uvijek s kravatom i u odijelu, izgleda im namještaju
Sve radi naseg pevex savjetnika izgleda
– Nabroji mu sve firme koje kontroliram. Znači Janaf, Fond za nuklearnu energiju, to ti je sve ispod mene. Zatim ovaj fond za okoliš, Hrvatske vode. Osim ministarstva i osim Hamaga, to sve ja kontroliram. Iz svih tih izvora ja mogu pustit.
– Ako bude korektan.
– Ako bude korektan. Da. Jedino što tražim da s nama podijeli.
NIje cesto, ali se dogodi da gledam di je nalog, mozda sam i probao do sada refresh ne sjecam se budem drugi put
Da li ima jos netko na Agramu kome povremeno se ne vide njegovi nalozi na kupnji ili prodaji dok se ponovno ne odlogira i logira. ovo mi se nekoliko puta dogodilo ne znam jel do mene ili ima neka greska koja se ponavlja i drugima ?
Kako bi prevezao naftu sa zapadne meksičke obale u Meksički zaljev Frankopan oplovio cijelu Južnu Ameriku. Umjesto čekanja za prolaz kroz Panamski kanal.
Neki dan je MR tanker platio 2 mil $ za prolaz kroz Panamski kanal
Display MoreTo ništa ne govori.
Evo ja ću baciti računicu, a vi dajte svoju.
Recimo da je soba 300€ noć i da su u sezoni puni 4 mjeseca (120 dana) puta 120 soba = 4 320 000 €
Recimo da je EBITDA 50%(!), to je 2 160 000.
34 milijuna podijeljeno sa 2.16 = 15.74.
A to je samo uloženo, ne uključuje cijenu hotela. I mislim da mi je računica više optimistična, ali možda griješim, ne znam taj dio zimskog turizma (cijene i popunjenost).
Uvijek su to u Austriji nekakvi poslovi sa povezanim osobama pa mi je to uvijek malo sumnjivo, da ne bude preplaćeno.
Jedan clanak na brzinu spominje da je popunjenost austrijskih hotela 70%
Opet se nismo razumili... čitate li vi odluku Vlade po kojoj je HPB duzna uplatiti 30% dobiti nakon oprezivanja u proračun, a tek onda ide dividende svima, pa tako i državi.
Pitam da li se su oni već namirili sa 30% sukladno svojoj odluci prije svih.
Ili sam možda i ja nešto krivo shvatio....nisam ekonomist😉
O D L U K A
o isplati dividende iz zadržane dobiti 2022. godine
I.
Po ispunjenju uvjeta zaštite deponenata iz članka 312.a Zakona o kreditnim institucijama, dioničarima
Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo, imateljima redovnih dionica oznake HPB (ranije: HPB-R-A),
isplatit će se dividenda u iznosu od 2,61 EUR (slovima: dva eura i šezdeset jedan cent) po dionici.
Dividenda iz prethodnog stavka će se isplatiti na teret dijela zadržane dobiti 2022. godine u ukupnom iznosu
od 5.284.271,25 EUR (slovima: pet milijuna dvjesto osamdeset četiri tisuće dvjesto sedamdeset jedan euro
i dvadeset pet centi).
II.
Pravo na isplatu dividende (tražbina) pripada svim dioničarima Banke, imateljima dionica upisanim na
njihovim računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira u računalnom sustavu Središnjeg klirinškog
depozitarnog društva d.d. na dan 28. prosinca 2023. godine (dan stjecanja tražbine za isplatu – record
date).
Dan kada će se na uređenom tržištu trgovati dionicama Banke bez prava na isplatu dividende je 27.
prosinca 2023. godine (ex date).
Tražbina za isplatu dividende dospijeva dana 24. lipnja 2024. (dan plaćanja – payment date), po
ispunjenju uvjeta iz članka 312.a Zakona o kreditnim institucijama.
III.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Obrazloženje uz prijedlog odluke:
Vlada Republike Hrvatske dana 2. studenoga 2023. godine donijela je Odluku o visini, načinu i rokovima
uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u Državni proračun Republike Hrvatske za
2023. godinu, Klasa: 022-03/23-04/258, Urbroj: 50301-05/31-23-3 (dalje: Odluka Vlade RH), primjena koje
se odnosi i na Hrvatsku poštansku banku, dioničko društvo, budući da Republika Hrvatska drži većinski
paket dionica Banke.
Sukladno Odluci Vlade RH, predlaže se isplata dividende iz dijela zadržane dobiti 2022. godine imateljima
redovnih dionica Banke oznake HPB, u iznosu od 2,61 EUR po dionici.
Isplata dividende provest će se putem Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), po ispunjenju
uvjeta zaštite deponenata iz članka 312.a Zakona o kreditnim institucijama, budući da predložena isplata
dividende u ukupnom iznosu od 5.284.271,25 EUR predstavlja smanjenje redovnog osnovnog kapitala
I njima i malim dionicarima je isplaceno isto 2,62% nema nikakve razlike u isplati
Da, svima je isplaćeno isto nakon što su naprije sebi isplatili u proračun 30%, pa tek onda svima isto...o tome govorim.
Ne, nije krivo govoris isplaceno je svima sve isto na isti datum i drzavi i malim dionicarima, nitko nije sebi prvo isplatio pa ostalima.
"Iz HPB-a podsjećaju da je Vlada početkom studenoga donijela odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun za 2023., pri čemu je Hrvatska poštanska banka, u kojoj država ima više od 60 posto vlasništva, obvezna uplatiti 30 posto svoje dobiti nakon oporezivanja iz 2022. godine"
Da li je ovo pošteno prema malim dioničarima da većinski vlasnik najprije odluči sebi isplatiti 30%, a onda svima ostalima podijeli mrvice u iznosu od 2,61 €?
Mogu li tako raditi i svi ostali koji su u većinskom vlasništvu u drugim DD?
I njima i malim dionicarima je isplaceno isto 2,62% nema nikakve razlike u isplati
S obzirom da Atlantic MR divlja u odnosu na pacific evo stanja tko ce najvise profitirat
Razlika u vozarinama je ogromna na 30.11, do danas je jos i veca.
Eto sam si nasao kako si u postu prije rekao da bi onda trebala biti obveza po nedospjelim kamatama u bilanci ako se knjizi postepeno, a placa po dospjecu znaci postoji ta stavka ipak ali ni to sad ne odgovara nego se mora neka metologija izmislit da to opravda zasto ima obveza za nedospjele kamate, jer ne bi trebala biti da se kamata knjizi kroz prihod onda kad se placa po dospjecu po tvojoj racunici to si sam zakljucio da je logicno, izmisljas metologiju, a pise ti gore povise koja je metodologija.
Ne citas sta sam gore citirao iz dokumenta kako se priznaje prihod i rashod kamata, pozicija 52 iz excel dokumenta ne iz pdf-a jasno kaze kao i ovaj gore dio koji sam linkao s tim da je jasno vidljivo iz excel dokumenta da su depoziti "Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku" Sta znaci da se u bilanci mjeri bruto vrijednost obveza, a kamate se amortiziraju tokom vremenskog perioda trajanja do vrijednosti neto obveza i zato imas nedospjele obveze jer si proknjizio prihod ili rashod od kamata po amortiziranom trosku primjenom efektivne kamatne stope tokom referentnog razdoblja. Sve pise ako citas.
Ni manje ni vise nego americki ratni brod
The Pentagon made the announcement as a British ship was reportedly hit by rocket fire in Red Sea off Yemen coast. Drone activity has also been reported in the area which separates East Africa from the Arabian Peninsula.
An American warship and multiple commercial ships came under attack on Sunday in the Red Sea, the Pentagon said, potentially marking a major escalation in a series of maritime attacks in the Mideast linked to the Israel-Hamas war.
“We’re aware of reports regarding attacks on the USS Carney and commercial vessels in the Red Sea and will provide information as it becomes available,” the Pentagon said.
The Carney is an Arleigh Burke-class destroyer.
U bilanci nema kamatnog prihoda, samo u RDG-u, ako je nesto diskontirano za nesto onda nema smisla da se knjizi posli ako je vec uracunato prilikom priznavanja
Znam da nema kamatnog prihoda u bilanci, već samo u RDG-u. To sam naveo zato, jer tvrdite da se kamatni rashod po oročenom depozitu knjiži postepeno, a ne po dospijeću oročenog depozita.
Da je tako kako vi tvrdite, onda bi se takve kamate kao obveza vidjele u bilanci(dok se ne isplate na račun vlasnika depozita, a ne vide se), isto kao što se vide rezervacije i porezna obveza. Ovo mi govori logika, jelte.
Jesi procitao sta pise ovdje gore, mozda jos bolje sta pise tocno u bilanci na poziciji 52 ?
Display MoreDa ali to se radi o prijepisu kamate na ugovatelja i obracunu, govorimo o racunovodstvenim standardima kako se nesto biljezi, pitanje je kako se to knjigovodstveno vodi u RDIG, za banke nisam siguran postoji li razlika, ali mislim da ima logike da se vodi kao i za svako drugo poduzece da se prihodi i rashodi moraju vremenski razgraniciti, jer logika mi kaze da ako je trosak nastao recimo na kraju jednogodisnjeg ugovora o depozitu, a ugovor traje godinu dana da se onda vremenski u rdig ta kamata mora razgraniciti jer tereti cijelo razdoblje iako je isplata na kraju, moze se jedino diskontirati taj trosak kroz vremensko razdoblje zbog odredbi ugovora ako netko raskine i gubi opravo na kamatu ali za to se uzima neki postotak diskonta koji je statisticki ocekivan ?
Mislim da niste u pravu, jer onda bi u bilanci vidjeli uz kamatni prihod i smanjenje tog istog prihoda(za prijevremeno razročene depozite), kao što imamo kod rezervacija i porezne obveze.
Evo od jedne banke, gdje decidirano kaže kako se kamatni trošak vodi u knjigama banke:
Kamatni trošak na oročenu štednju obračunava se i evidentira u poslovnim knjigama Banke sukladno obračunskom razdoblju na koje se odnose: posljednji dan u mjesecu za protekli mjesec i po dospijeću (po isteku ugovorenog roka oročenja) i za kratkoročne i dugoročne oročene depozite stanovništva.
Ukratko, ako ti oročena štednja ističe 11.12.23, banka to vodi u svojim knjigama kao kamatni trošak na dan 31.12.23
U bilanci nema kamatnog prihoda, samo u RDG-u, ako je nesto diskontirano za nesto onda nema smisla da se knjizi posli ako je vec uracunato prilikom priznavanja
Al evo pise u izvjescu vezano za kamate
Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine
Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne
financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.
Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični
troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od
naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i
ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta
i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod
od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.
Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna
stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:
(a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imo-
vinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog priznavanja primjenjuje efektivnu
kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik;
(b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne
gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne gubitke. Za takvu financijsku
imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak financijske imovine primje-
njuje efektivnu kamatnu stopu.
Modifikacija ugovorenih novčanih tokova
Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi
način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske
imovine, Banka i Grupa ponovno obračunavaju bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u
računu dobiti i gubitka priznaju promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske
imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih ugo -
vornih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno
za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke, po efektivnoj kamatnoj stopi
usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena
vrijednost promijenjene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amor-
tiziraju tijekom preostalog razdoblja promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta
ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imo-
vine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o
otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovini (tzv. POCI). Imovina jedanput klasificirana
u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek
Display MoreNisam popratio zasto bi knjigovodstveni trosak nastao tek u 4Q24 ako se rashodi i prihodi moraju priznavat vremenski razgraniceno, trosak po CF da ali po RDIG bi se trebao knjizit ?
Kamatni trošak (prijepis kamate) za banku pri oročenom depozitu nastaje na datum kada je naveden u ugovoru o depozitu, a za depozite oročene na godinu i više to je u pravili nakon 12 mjeseci, te za depozite oročene na manje od godine na dan isteka depozita.
Poneke banke tipa Erste pripisuju kamatu jedanput mjesečno na svoju oročenu štednju.
Ovo je što ste tiče kamatnih prihoda, a ovo što se tiče rashoda:
Depoziti pri HNB-u se gledaju kao a vista depoziti i prijepis kamate je (vjerojatno) na mjesečnoj bazi.
P.S. ostavljam mogućnost da griješim. Ali ovo mi govori logika.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Evo pravilnik od jedne banke:
razdoblje obračuna kamata ugovara se na jedan od sljedećih načina: na ugovoreni ili na drugi način utvrđeni datum - kamata se obračunava odgovarajućom učestalošću sukladno ugovoru, odnosno na drugi način utvrđene datume:
kod mjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u mjesecu za prethodno mjesečno obračunsko razdoblje (npr. 16.2. za razdoblje od 16.1. do 16.2.)
kod tromjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u kvartalu za prethodno tromjesečno obračunsko razdoblje (npr. 15.3. za razdoblje od 15.12. do 15.3.)
kod šestomjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u polugodištu za prethodno polugodišnje obračunsko razdoblje (npr. 26.8. za razdoblje od 26.2. do 26.8.)
nekom drugom učestalošću na utvrđeni dan u obračunskom periodu (dvomjesečno, godišnje, jednokratno i slično).
Da ali to se radi o prijepisu kamate na ugovatelja i obracunu, govorimo o racunovodstvenim standardima kako se nesto biljezi, pitanje je kako se to knjigovodstveno vodi u RDIG, za banke nisam siguran postoji li razlika, ali mislim da ima logike da se vodi kao i za svako drugo poduzece da se prihodi i rashodi moraju vremenski razgraniciti, jer logika mi kaze da ako je trosak nastao recimo na kraju jednogodisnjeg ugovora o depozitu, a ugovor traje godinu dana da se onda vremenski u rdig ta kamata mora razgraniciti jer tereti cijelo razdoblje iako je isplata na kraju, moze se jedino diskontirati taj trosak kroz vremensko razdoblje zbog odredbi ugovora ako netko raskine i gubi opravo na kamatu ali za to se uzima neki postotak diskonta koji je statisticki ocekivan ?
Display MoreGospon Badurina kaže: U posljednjem kvartalu 2023. ‘Super Štednja’ je donijela gotovo pola milijarde eura novog novčanog toka u banku, od ukupno nešto više od 800 milijuna eura koliko je dosad ugovoreno ovog štednog proizvoda
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Bez Super štednje, HPB drži 300 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama 0.6%.
Neto kamatni prihod banke na ovom novcu je na godišnjoj razini 10 milijuna eura.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa Super štednjom banka drži 800 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama od 3%.
Neto godišnji kamatni prihod banke na ovih 800 milijuna eura je 8 milijuna eura.
Ako gledamo učinak Super Štednje na 4Q23 i 1Q24 onda će banka imati kvartalno 5 milijuna eura više kamatnog prihoda, dok će se kamatni rashod za oročenu štednju pripisivati štedišama(i postati trošak za banku) najranije tek u 4Q24.
Nisam popratio zasto bi knjigovodstveni trosak nastao tek u 4Q24 ako se rashodi i prihodi moraju priznavat vremenski razgraniceno, trosak po CF da ali po RDIG bi se trebao knjizit ?
Display Morea tek jučerašnje trgovanje, 30.11. zadnji dan mjeseca
jel to bila priprema za božićni rast? gledam (na finviz.com) na skeneru izbacuje preko 60 stranica dionica s RelVol preko 3!
cijena nafte je prvo skočila na +2%, PCE report je bio li-la pa algosi nisu znali kud bi, gore ili dolje? onda s vijestima iz OPEC+ nafta pala na -3% pa sam se iz šorta na transportu (ARCB, setup je bio prekrasan, trebala je zaroniti žešće) morao prebacivati u long, da bi na kraju dana nastao krš i lom, fondovi i veliki igrači su očito odlučili uložiti cash sa strane
tako da su one long pozicije od prekjučer lijepo napredovale
ali za dnevno trgovanje... majko mila, treba živaca, koncentracije, pratiti sve od nafte, US10Y i DXY pa do twittera i, naravno, vrlo vrlo uski stop-loss, kasnije kako cijena odmakne, onda i limit podižeš za njom
na SPX 4.540 za sada drži dobro i već nekoliko puta shorteri nisu uspjeli u naumu, ali ako ne krenemo preko 4.600 što više puta budu spuštali dolje, jednom će brane popucati
no, kakva je bila likvidnost zadnjih sat-dva vremena, nema brige! Božićnjak sigurno dolazi s punom vrećom dionica (pardon, darova)!
Ma mislim zanimljivo je kako mediji i analiticari kroje narativ i sentiment, recimo OPEC+ je na kraju smanjio output malo vise od duplo nego sada sta je sigurno pozitivno i u najgoru ruku odredjuje floor oko 80$ sta samim time daje pozitivni bias barem kratkorocno, ali ne narativ se skrojio takav da ahh nije OPEC+ nego volonterski kao da nisu u sklopu OPEC+ dogovorili o tome, pa onda kao jos upitno je da ce se drzat toga i eto ti nafte u minusu nakon toga, ocito da se pokupe SL-ovi. I sad vrlo lako se moze dogodit da se dogodi bozicni rally, pa povecanje potrosnje posljedicno da se poklopi sa smanjenje supply i da bude bullish za naftu, uz to i smanjenje inflacije i narativ za fed cut, tako da zasigurno ce bit volatilnosti i da nema jos razloga za nekakav armagedon
Premalo se pise o uzroku ovoga rasta. Tj. nitko ne razglaba o tome. Koje je vase misljenje da je uzrok ovoga rasta?
Sto ja pratim, vise je razloga. Ipak uvik je najveci razlog Kina, koja cini 30 tak(i vise) posto dry bulka.
Vidim da uvoze zadnjih mjeseci puno zeljeza, zeleci obnoviti zalihe. Unatoc tome sto uvoze te zalihe ne rastu. Znaci da se oporavlja gradnja, da se trosi puno zeljeza.
Uz to, panamski kanal je isto jedan od uzroka.
Ipak, Joakin se kladi na pad u Q1, al je falio do kraja i Q4. Chris je pogodio Q4 i kladi se dobru 2024.
Koje je vase misljenje?
Da se treba kladit 
Izvstan osvt na trenutni razvoj
Zanimljiv okret za prosinac
