ja samo pratim TA i vidim da će uskoro biti tra TA rata TA i kreće proboj samo dok se malo još nakupujemo mi koji nemamo dovoljno
Nisam upucen koji je to pattern "tra TA rata TA "
ja samo pratim TA i vidim da će uskoro biti tra TA rata TA i kreće proboj samo dok se malo još nakupujemo mi koji nemamo dovoljno
Nisam upucen koji je to pattern "tra TA rata TA "
Cudo jedno kako se u samo mjesec dana od onog inside clanka prica slaze skroz drugacije odjednom je produzeno trajanje fonda, rusi su skroz izasli iz igre ocito se unaprijed sve slagalo sta su znali vlasnici fonda jer to se ne dogovara u jedan dan toliko o navodima u clanku kako vlasnici fonda ne znaju sta ce i odjednom ima vise zainteresiranih jer cudno da za dalekovod ima zainteresiranih, a prica se tek zahuktava, a sad je jos prednost sta inspire je vlasnik 100% konsolidatora
U svakom slucaju potrajat ce jos do normalnog putovanja
https://www.cnbc.com/2021/01/22/luf…strictions.html
Airline shares dropped on Friday after European governments announced further travel restrictions to fight growing Covid infection rates and highly-infectious variants.
European leaders agreed on Thursday to keep their borders open but to discourage any non-essential travel. This means citizens looking to move from areas where the virus is circulating at a very high level will be asked to have a negative test and undergo quarantine upon arrival at another member state.
France has already said that from Sunday it will require citizens coming from other EU countries to have had a negative PCR test 72 hours before departure.
I ovdje prodaja otisao Bene
Trajanje Fonda Inspirio FGS produljeno za šest mjeseci
Nekako sam ocekivao da ce produziti prije nego da ce se prodati u ovako kratkom roku
Zašto bi riskirali sa elaboratom koji teško da bi navukli ispod 500 kn a da se to ne da pobiti kada su se evo sami dioničari zakopali. Još 8 dana sa trgovanjem do kraja drugoga mjeseca i lijepo mogu opet sazvati, ovaj put po prosijeku. Trenutno je u 12. i 1. mjesecu prosjek 461 kn na 668 istrgovanih dionica sa 12 dana trgovanja. 12, 1. i 2. mjesec imaju 59 trgovinskih dana.
Problem kod elaborata je sta su vrlo ceste manipulacije, jedna od bitnih stavki kod racunanja cijene u elaboratu je procjena uprave o buducem poslovanju drustva koji se onda uzima u kalkulaciju, zato se dosta firmi odlucije na ovo sada je iz tog razloga sta ima je vrijednost u elaboratu lako oborit na temelju pretpostavki buduce zarade, a nitko im ne moze reci da su namjerno uzeli lose pretpostavke o buducnosti s obzirom na okolnosti, solarisu ne ide na ruku i to sta su vjesto izbjegavali prikazivali prikazati dobit svih ovih godina, tako da realno se mogu uhvatit na puno stvari ako zele oborit cijenu u elaboratu, a tu je i dug koji u kombinaciji s nedavanom losijom sezonom dodatno daje na tezini za biti oprezan.
I ovaj tekst mi je dobar
https://mytetka.com/2020/01/porezne-glavobolje-dio-1/
Kapitalni dobici ostvareni u Hrvatskoj oporezuju se po stopi od 12% (plus prirez) ukoliko su financijski instrumenti (a) kupljeni nakon siječnja 2016. godine, (b) prodani unutar dvije godine od kupnje te (c) viši od 112 kuna. Kapitalni dobitci ostvareni u inozemstvu u načelu se ne oporezuju u državi primitka već u Hrvatskoj po navedenom principu.
Dividende se, načelno, također oporezuju po stopi od 12% plus prirez, no konačan porez u velikoj mjeri ovisi o tome ima li Hrvatska potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s navedenom državom ili ne. Ukoliko kompanija (ili fond, recimo ETF) ne isplaćuje dividendu već ju reinvestira, takva nije predmet oporezivanja, no kapitalna dobit proizašla iz prodaje dionica jest (po istim gore navedenim pravilima).
Ukoliko imate štednju u nekoj od inozemnih banaka ili ste ulagali u neku od P2P platformi te ostvarili kamate u inozemstvu također ste dužni platiti porez od 12% te prirez. O tome sam već pisala u tekstu Porez na kamate iz inozemstva. Važno je napomenuti kako je svejedno da li je kamata samo obračunata (pripisana) ili isplaćena na račun.
I ne zaboravimo, primitci koji nastaju trgovanjem kriptovaluta smatraju se također financijskim instrumentima i oporezuju se po istim načelima.
U slučajevima u kojima porezni obveznik propusti iz nekog razloga prijaviti poreznu obvezu, Porezna će uprava podatke o nastaloj obvezi dobiti od poreznih tijela država članica EU-a i ostalih država, uključujući i porezno tijelo SAD. Koliko se to danas stvarno događa ostaje vidjeti.
U prvom ću se postu baviti predajom dokumentacije vezane uz oporezivanje kamata i dividendi, dok ću u nastavku pisati o kapitalnim dobicima i gubicima. Stay tuned
Evo primjer na temelju kripto valuta
https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije…y.aspx?id=19590
Porezni tretman kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama
Zbog učestalih upita o načinu utvrđivanja dohotka od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka koje fizičke osobe ostvaruju trgovanjem kriptovalutama, u nastavku dajemo slijedeću uputu:
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) uređen je člankom 67. Prema tom članku dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. Primicima po toj osnovi smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda, odnosno između ostalog i primici od instrumenata tržišta novca. Kapitalni dobitak je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine.
Trgovanje bitcoinima smatra se financijskom transakcijom, sukladno presudi Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015. te se slijedom prethodno navedenog, na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja bitcoinima, kao i svim ostalim kriptovalutama, plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te kripto, odnosno virtualne valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja.
Samo kad ovima prvima dodas troskove placanje glavnice koja se ne vodi kroz racun dobiti vjerovatno ce realni novcani trosak biti dosta slican kao i ovima koji placaju brod samo po najmu, samo eto ovima koji placaju najam ce njihov racun dobiti odnosno trosak financiranja izgledat puno ruznije, ali s sa strane odljeva novaca ce biti vjerovatno dosta slicno ovisno kakva je rocnost, kod atpl ce se realnije vidjeti kroz rdig koliko im je potrebno da budu na nuli za razliku od ovih prvih
Prije bih glavnicu gledao kroz amortizaciju
Amortizacija nije bitna za raspravu bitno je koliko brod zaradjuje i koliki je novcani odljev po brodu da bi se znalo koju cijenu brod mora postici da bi bilo zarade, razlika kredita je jedino sta se kredit moze refinancirat s drugim uvjetima, pa je onda uzimanje glavnice kao konstatnu moguce promjenjivo na duzi rok dok na trenutni rok se moze izracunati ako se ima sve parametre
Evo ovako. Oni pišu i za one koji su u vlasnistvu i one koji su unajmili tj. koji su slicno kao sell˛&lease back. Prvo za handysizove. Imaju 81 svoj brod koji ima prosjek prijevoza ovako. 3940$ operativni troskovi, 2920$ amortizacija, kamate 670, G&A oko 950, pa voze na nuli racunovodstveno oko 8600. Brodovi koji su unajmljeni imaju prosjek troškova 10.090$. Supramaxi vlastiti imaju trosak: 3950 operativni, 3590 amortizacija, 1000 kamate, G&A (to je general&administrative za one koji ne znaju) 950, pa imaju prosjek troška kad voze oko nule na oko 10.200$. Ovi unajmljeni su tek pozitiva na 11940$. Imaju 35 supramaxa. Panamaxe nemaju, ali vidite da nije to bas toliko nisko kako se misli. Ovi su najposteniji i dosta troskove visoko drze. Drugi spustaju, a nikad na nuli, i svejedno kazu da plove profitabilno uvijek. Tko ce ga znati
Samo kad ovima prvima dodas troskove placanje glavnice koja se ne vodi kroz racun dobiti vjerovatno ce realni novcani trosak biti dosta slican kao i ovima koji placaju brod samo po najmu, samo eto ovima koji placaju najam ce njihov racun dobiti odnosno trosak financiranja izgledat puno ruznije, ali s sa strane odljeva novaca ce biti vjerovatno dosta slicno ovisno kakva je rocnost, kod atpl ce se realnije vidjeti kroz rdig koliko im je potrebno da budu na nuli za razliku od ovih prvih
Display Morepričekajte sa commodities-ima.
ovo sada je lažno napuhani balon radi Kine i njihove manipulacije tržištem.
po svemu sudeći u 2021. nas čeka snažna deflacija/rast dolara, a tek nakon toga nas čeka commodities super cycle upogonjen inflacijom.
USA u 2021. mora refinancirati 8 trillion dolara duga, a to sigurno neće po ovim kamatama na dugom kraju (skoro 2% na 30-godišnju obvenicu, usporedbe radi prinos na istu takvu, ali Grčku je 1 %
https://www.investing.com/rates-bonds/world-government-bonds
The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content. znači, ide jaki QE i isisavanje dolara iz realne ekonomije da FED sruši kamate na dugom kraju obveznica.
uz navedeno, špekulanti su prijavili rekordne short pozicije na dolaru i 30-godišnjoj USA obveznici (kad kamata raste, cijena obveznice pada), tako uz ovaj QE, očekujem i gadno istiskivanje iz short pozicija.
znači, moja strategija je prvo dolarski cash i čekanje crash-a, a onda bijeg u emerging markets (ima lijepih dionica izlistanih na NYSE kompanija koje su njima izložene, a radi se o europskim firmama koje su cash krave) i Bitcoin (ako dovoljno pojeftini) ili Ethereum.
nakon toga (kroz više godina) očekujem od Kineza ponude za preuzimanje takvih firmi po finim evaluacijama baš zato što su iste devizne cash krave, a to će sutra Kini trebati da nastavi s ekspanzijom.
zasad planiram skroz pobjeći od Eura (eventualno ostaviti istu izloženost kredit/štednja, da mi je breakeven = 0).
kad krenu isplate ovih silnih novaca iz EU fondova (u Eurima), kuna će isto biti ok varijanta, jer državi zbog vraćanja dugova nikako ne odgovara slaba kuna (prije da će fino ojačati ili ostati na ovoj razini, to što će navedeno osakatiti izvoznike koga briga, od njih je ova država ionako od početka digla ruke).
znači, ove godine očekujem rusvaj i snažan rast dolara, a onda snažan dugogodišnji reflacijski/inflacijski trend (zlato, commodities super cycle, kripto).
kako su emerging markets izvor svih sirovina, a trenutni životni standard im je živi očaj (iako imaju odličnu demografiju), očekujem da će oni snažno gaziti prema naprijed, dok Europu (pa i nas) i Japan, zbog očajne demografije očekuje stagnacija.
znači, prvo dolar, pa emerging markets i kripto za penziju, jer će Kina i jedno i drugo pogurati u nebesa
Recimo da se djelomicno slazem s tim pogledom tj bar jednom od pretpostavka da bi se tako nesto moglo odigrati, medjutim ne slazem se ovim drugim dijelom mozda oko cripta, ako nas ceka inflacijski pritisak koji se podupire vecim kamatnim stopama nisam siguran da bi cripto rastao, jer da bi drzao kripto u toj situaciji trebao bi placati veliku i kamatu na dolare s obzirom da kripto bas nema neki intriznicu vrijednost placanje tih kamata da bi drzao kripto ne vidim bas kao nesto logicno za vece igrace koji u biti sad dizu vrijednost cripta, s druge strane ti veci igraci bi onda poceli prelazit u obveznice s obzirom na vece povrate i sigurnije koje im se nude, s druge strane do tada ne bi se cudio da cripto dodje i do 500 000 dok se nesto na trzistu ne promjeni sta se tice inflacije i kamata.
Meni se čini da ras/prodaje netko veliki, a kupuje hrpa malih, ali to je moje subjektivno mišljenje.
Par puta dnevno opali po bidu, kada se nakupi neka količina i to je to.
Koji veliki, top 10 ne prodaje ispod top10 su kolicine ispod 98k, a to je pocetna vrijednost 600 000 kn jako neki veliki ako je bas taj, a i to je u rukama 5-6 osoba oko 90-70k dionica ostalo je sve ispod, jedino se mali prebacuju ovdje
ja sam cuo da zaba jedva ceka preuzeti upravljanje jer ce izaci iz bankarskog biznisa i prijeci u telekome, navodno zele kupiti i vodafone, rekla mi baba na placu. pa si vi sad mislite koliko ce opte vrijediti za godinu dvije
to san i ja cuja.....
Da digitalni novac preko optike, brzina je bitna zaba oce bit prva
https://kosatka.media/en/category/el…kv-dneprovskaya
Novi posao u ukrajini preko 200 milijuna kuna
Ako imas sta na papiru pokazi. Ako nemas nemoj dovoditi ljude u zabludu sa svojim fiks idejama.
NIje bas najnoviji kad je od pocetka godine
Display MoreAko netko prati politiku ECB i njihovu kupovinu obaveznica i razumje to ,zna kamo mali zeko bježi.
Zašto u jeku najveće pandemije cijene dionica rastu umjesto da padaju?.
Možda nije tema na forumu Saponie ali eto nek se pročita.
dobro detektirate.
ni meni to nije jasno i često sam spominjao rizike koje postoje na raznim temama.
sve je spremno da balon opet pukne, a to nikako da se desi.
valjda se još sve kockice nisu posložile.
ali kao što ste i sami rekli, navedeno nema veze sa vrijednošću Saponije, pogotovo ako Mepas odluči malo kvalitetnije posložiti cijelu grupu.
treba pažljivo iščitati što će novi revizor koji trenutno češlja cijelu grupu izbaciti u GFI
Mislim da je tu odgovor da dok je novac jeftin nema razloga da trend bude jasno negativan, da bi se promjenila stvar s jeftinim novcem centralne banke moraju doci u poziciju s kojim nemaju izbora nego da poskupe novac, mislim da je to u prvom redu pitanje inflacije slucaj u kojoj centralne banke bi morale promijenit pitanje dostupnosti novca, a to bi lako moglo poteci od amera ukoliko nova politika krene u poreznu represiju u kombinaciji sa nezaposlenoscu, vec dugo imamo taj jeftini novac u jednom momentu to mora se okrenit bojim se sta se vise nateze da udarac ne bude tim veci
Koliko se sjecam u nekom nedavnom intervju se bilo spominjalo da ce koristit i ove mjere do kraja godine ?
Bio je dužan. Sa gotovo 250 milijuna kuna tražbina.
Onda su svi sve valjda izmislili.
https://m.vecernji.hr/biznis/banke-c…dio-duga-512847
Nego, jesi ti ikada bio na skupštini Dalekovoda i postavio tamo upravi pitanje o prodaji potraživanja? Njihovim saznanjima i informacijama? I jesi se tamo ikada informirao o tijeku operativnog i financijskog restrukturiranja?
Ili tu samo ex cathedra držiš predavanja?
Izvoli pa procitaj nesto sluzbeno od Dalekovoda od pocetka do kraja konkretno cijelo rijesenje predstecajne nagodbe i bar zadnja dva revidirana izvjesca jer to je minumum da se stekne poznavanje o stanju u drustvu za bilo koga zainteresiranog, a ne da cijelu konstrukciju i svoju pricu temeljis na novinskim clancima i onda poentiras kako ne pricas napamet i to jos s ubacivanjem krivih cinjenica, ako tko drzi predavanje to si ti jer ovo sve sta navodim su cinjenice dostupne iz sluzbenih izvjesca i dokumenata Dalekovoda kojima ispravljam nekog koji iznosi krivu cinjenicu, a ne konstrukcija s krivim povezivanjem konkretno sad u ovom slucaju spominjes Unicredit Austrija kao jednu od prodavatelja duga uz Zabu, dok je cinjenica da je Unicredit Austria imalo trazbinu u predstecajnoj nagodbi temeljem "Tražbine po osnovi sudužništva Dužnika za obveze trećih osoba" koja su u potpunosti ukinuta kao potrazivanje prema duzniku tj Dalekovodu rijesenjem predstecajne nagodbe i kao takve od toga dana 04.2013 ne postoje vise kao obveza Dalekovoda prema Unicredit Austria, sad nastavi trazit dalje neku novu "cinjenicu" koju mozes iskoristit za svoju pricu jer ova bas i nije ta.
A jer vi stvarno mislite da ja pišem napamet? I da sam vas slučajno doveo do cilja i potencijalnog prodavatelja i kupca?
Pored Zabe tamo je i neki austrijski Unicredito bio.
Pa vidis sam potvrdjujes da govoris napamet vec u drugoj recenici svojom izjavom da je uz Zabu i austrijski Unicredit jer da znas onda ne bi spominjao austrijski Unicredit kojem Dalekovod nije nista duzan da bi bio uopce tema ovih razgovora.
Da ti odgovorim na to znaci ne znas otprilike koliko je kojeg duga dospjelo ni koliki je koji dug otprilike pojedinacno ni kako je osiguran taj pojedini dug ali vec sa sigurnoscu mozes tvrditi da Zabin dug je tema prodaje i preuzimanja trece osobe jer je vjerovatno da je taj dug rasporedjen u kategoriju C i da banka zbog toga ima potrebu za prodaju tog plasmana, prvo objavio si sam odluku kojom se zakonskom uredbom klasificiraju u rizicne skupine, a izgleda da je nisi ni procitao niti pokusao primjenit na taj dug, jer da jesi znao bi prvo da taj dug teoretski skoro i ne moze biti rasporedjen u skupinu C i da je vrlo vjerovatno jos u skupini b-1 po svemu onome sta se moze saznat o dugu i tim pravilima, drugo to sve je ne bitno u kojoj je skupini jer to je nista drugo nego regulatorna obveza koju namece regulator s ciljem upravljanja stabilnosti monetarnog sustava, a stvar prodaje i odluke o rizicnosti pojedinog kredita je stvar internih procesa same banke i njihove osobne procjene .
Drugo usporedba s hetom ima itekako smisla jer prica o prodaji duga je pocela krajem 2019 pa je bitno gledat u kontekstu kojeg ti spominjes da netko preuzima dug s ciljem ovladavanja drustva, jer onaj koji cilja na to ciljat ce prvenstveno na dug koji mu u najvecoj mjeri pruza najvece mogucnosti manevra prema duzniku, a to je prvenstveno dug koji je u najvecem dospjecu jer vjerovnik ima jedini manvarski prostor s dospjelim dugom, a ne nedospjelim s kojim nema nikakve mogucnosti osim naplate po dospjelosti, za primjer usporedba 15.5.2020 dospjeli dug Zabe po senior dugu je oko 5 mil, dok je dospjeli dug Hete tada bio 14mil s te strane hetin dug ima veci leverage u pregovaranju i pritisku s tim da taj dug cijeli dospjeva 2022 oko 60 tak mil dok zabin 7 godina kasnije, dok zabin dospjeli "ukoliko ga i dalje ne placa dalekovod" dug recimo na datum 15.5.2021 bi bio 10 mil, 2022 15 mil, znaci jel stvarno mislis da netko moze dalekovod sa trenutno 7,5 mil dospjelog duga Zabe ucijenit i da dalekovod ne bi mogao isplatit taj iznos takvom duzniku ukoliko bi taj duznik postao problem, da bi netko radio takav manevar isplativ trebao bi okupiti dug od bar tri najvece banke tj vjerovnika da bi to sve imalo smisla, a onda je upitna i cijena tog manevra i sami postupak preuzimanja tog duga je upitan, drugo zaba po predstecajnoj nagodbi ima pravo jedino ovrsiti nekretninu s kojom je dug osiguran, ne moze s tim dugom blokirati duznika jer je propisano predstecajnom nagodbom sta smije napraviti usljed neplacenog duga, s te strane i da se dogodi takav scenarij velicina dospjelog duga zabe nije tolika da bi bila ugroza i da se u tom momentu ne moze platit, a ocito postoji nekakav dogovor u vezi duga kako se spominje u samom izvjescu "Menadžment Grupe s ključnim financijskim vjerovnicima provodi aktivnosti financijskog restrukturiranja s ciljem poboljšanja financijskog položaja odnosno likvidnosti Društva i Grupe."
Pridružujem se čestitkama Sretan Božić svima