Kakvo razvodnjavanje, dokap ne može ići ispod 10 kn.
Kako kažu na onom forumu, rade nešto slično kao Ingra
Oni koji se sjećaju brojnih dokapitalizacija na Petrokemiji, jako dobro znaju da se efektivno može ići na dokapitalizaciju ispod 10 kuna.
dovoljni je da prije dokapitalizacije "po 10 kuna" naprave spajanje dionica "3 u 1".
Već viđeni scenarij.
Nadam se da toga ovdje neće biti.
Molio bih da mi netko od znalaca čitanja između redova prevede ovu rečenicu ministra Marića:
"Upitan što su banke dobile zauzvrat, Marić kaže da su prepoznati napori na području unaprijeđenja poslovog okruženja, poboljšanja zakonodavstva i procesa uvođenja eura."
Novi posao u Švedskoj vrijednosti veće od 110 milijuna kuna. 
https://www.index.hr/vijesti/clanak…ref=read_more_d
Zadnja rečenicca je ključna!
Kao dioničar zahvalan sam na prijedlogu NO o isplati dividende, koju će GS, izvjesno je, prihvatiti.
Kao slobodno mislećem biću, ne znam je li se trebalo u ovome trenutku na ovakav način izlagati sudu opće javnosti koja je iznimno slabo financijski obrazovana i uz to vrlo negativno nabrijana, te posebno sudu nadzornika (čitaj države).
Kako god, pinku ćemo staviti u džep.
Živjeli!
P.S.
Ako pogledate datum objave da se uopće razmišlja o isplati dividende i grafa cijene, svašta će vam biti jasnije o hrvatskom tržištu kapitala.
Mislim da razumijete na što mislim.
PRAVOMOĆNA PRESUDA U GOSPIĆU ZA CHF KREDIT VEĆ NAKON 15 MJESECI OD PODIZANJA TUŽBE!
ZAGREBAČKA BANKA MORA ZAJEDNO SA ZATEZNIM KAMATAMA PLATITI DARIJU DOMAZETU IZ VUKOVARA OKO 150.000 KUNA ZA CHF KREDIT PODIGNUT U IZNOSU OD 225.000 KUNA!
Zagreb, 22. rujna 2020.
Obavještavamo javnost o pravomoćnoj presudi za nekonvertirani CHF kredit, koja je karakteristična zbog brzog zaključenja cijelog postupka. Tužba je podnesena na Općinskom sudu u Vukovaru 6. lipnja 2019., sudac Branko Fabec donio je prvostupanjsku presudu 5. lipnja 2020. te je sutkinja Milka Vraneš na Županijskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, potvrdila pravomoćnost presude 15. rujna 2020.
U roku od 15 mjeseci završen je kompletan sudski postupak. Zastupnica tužitelja Darija Domazeta iz Vukovara bila je poznata vukovarska odvjetnica Martina Alagić, koje je dobila već čitavi niz presuda i za konvertirane, i za nekonvertirane CHF kredite. Dokaz je to da pravosuđe može biti brzo i učinkovito te da nema niti jednog razloga da se odugovlači s postupcima u kojima je ništetnost ugovornih odredaba o valuti CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi već utvrđena prije nekoliko godina kolektivnom presudom, zbog čega u takvim postupcima nije potrebno provesti niti jedan dokazni postupak osim financijskog vještačenja.
Dario Domazet dobit će od Zagrebačke banke zajedno sa zateznim kamatama oko 150.000 kuna (74.000 kuna jest iznos preplaćenih anuiteta), dok će Zaba morati platiti još i 16.000 kuna sudskih troškova. Napominjemo da nema nikakve sumnje da će Zaba taj novac platiti, jer ukoliko odbije plaćanje, bit će ovršena jednako onako kako i ona ovršuje svoje dužnike.
Ukratko je presudom potvrđeno sve ono što je već utvrđeno kolektivnom presudom u slučaju franak, a to je da su ništetne i valutna klauzula CHF i odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi, pa je financijskim vještačenjem utvrđena razlika između naplaćenih anuiteta i onih anuiteta koji su trebali biti naplaćeni po početnom otplatnom planu.
Procjenjujemo da još uvijek nije tužilo ukupno 90.000 potrošača iz CHF kredita koji imaju pravo na tužbe, od kojega broja se ukupno 60.000 potencijalnih tužbi odnosi na potrošače koji nisu konvertirali kredite, za čije tužbene zahtjeve u vezi s isplatom nema baš nikakvih dilema.
Ponavljamo još jednom, svi potrošači koji su ugovorili CHF kredite u osam osuđenih banaka imaju pravo na tužbe, a ako nisu konvertirali svoje kredite na temelju zakona, onda su njihove tužbe potpuno nedvojbene i možemo tvrditi da će dobiti sve preplaćene iznose anuiteta. Vrlo jednostavno je zaključiti i to koliko novca je moguće dobiti u tužbi, to su uglavnom iznosi koji se zajedno sa zateznim kamatama kreću oko polovice iznosa plasiranog kredita u kunama, pa tako ako je netko podigao 100.000 kuna, banka mu zajedno sa zateznim kamatama duguje oko 50.000 kuna, a ponekad je to čak i više, posebice kada se radi o kreditima iz 2007. godine, kao što vidimo iz ovdje prikazanog konkretnog primjera.
Pozivamo sve potrošače koji su ugovarali CHF kredite, ali i pravne osobe koje su ugovarale kredite s promjenjivom kamatnom stopom prije 2013. godine, u bilo kojoj valuti, da se jave radi potrebnih informacija o tužbama na mail adresu:
Pitanjce.
S obzirom na protuprijedlog za glavnu skupštinu o neisplati dividende za ovu godinu s obzirom na okolnosti, što mislite koliko je prihvaćanje ovog protuprijedloga izvjesno?
Display MoreA mi koji smo računali na prihod od dividende? Pa ko nas #ebe.
HAHA.
radi se o najobičnijoj prevari ja sam ulozio srećem ne puno u dionicu samo radi dividende kada je izglasana, mislim da se tu otvara mogučnost tubze a i protustavno je
članak 49
Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Inozemnom ulgaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala
Koji dio članka HNB-u nije jasan? ustavna prava se mogu ograničiti u slučaju ugroze samo dvostrečinskom odlukom sabora, mislim da tuzba prolazi 1/1
Potpuno si u krivu.
Dividenda nije izglasana nego je tek predložena skupštini koja o tome tek treba glasati i to 8. travnja 2020.
Ako si dioničar ZABE, onda si od SKDD-a na kučnu adresu dobio sve materijale vezano za sjednicu.
Tamo ti sve lijepo piše.
ČITAJ!!!
Da vidimo što kaže ekonomska teorija.
Prema autorima Modigliani i Miller, politika dividendi bi, s aspekta bogatsva dioničara, za njih morala biti irelevnatna.
Zašto?
Zato jer ostvarena dobit u tvrtci na svaki način postoji te je u suštini nebitno gdje se ona nalazi - u džepu dioničara kroz isplaćenu (i oporezovanu!) dividendu ili u bilanci tvrtke u stavci "zadržana dobit".
Dakle, sve isto je imaš li 5 kuna dividende kod sebe ili si vlasnik dionice koja za tih 5 kuna više vrijedi.
Gledajte na to tako. U suprotnom se možete jako ljutiti na guvernera, trenutnu situaciju, politiku općenito ili na ni krivog niti dužnog nekog svog ukučana.
A to, kažu, nije dobro za živce.
Sada je ključno pitanje koliko će ovaj zastoj ekonomskih aktivnosti trajati.
Ako se sve riješi do svibnja, na konju smo.
Polizati ćemo rane i ići dalje.
Ali ako će potrajati duže....
Odličan Grubišić
Analitičar žestoko 'popljuvao' Vladine gospodarske mjere: 'Racionalno će se ponašati jedino - banke!"
Grubišić o sektorima koji će biti pogođeni krizom.
U 7. minuti govori o autoindustriji koja je relevantna za ADPL
Nije ZABA jedina koja se našla u skandalu oko mogućeg podupiranja pranja novca.
Ako mogu Šveđani, zašto ne bi mogli i Talijani te "mali od kužine" - Hrvati.
Hvala, Status!
...
Uglavnom sve ispod 150 kn je no brainer s obzirom na divku.
O utjecaju smanjene potražnje koja bi se kaskadno mogla preliti iz smanjene kupovne moći (građanstva) preko kupaca ADPL na samu firmu, još je prerano govoriti...
Accountant,
ovogodišnja divka, na žalost, nije Arhimedova "čvrsta točka" za izračun bilo čega, pa da bi npr. mogli reći "Ulaz na XY kn je dobar ulaz".
Vidim da si i ti toga svjestan, jer već u slijedećoj rečenici uvodiš pravi argument neizvjesnosti: kakva će biti potražnja za njihovim proizvodima u budućnosti (čitaj, ostvarena dobit tj. buduća dividenda).
Jako je zalosno sto se zbog izvanjske disrupcije dogadja takvo unistavanje vrijednosti i tamo gdje stvarno ne treba, gdje ljudi lijepo rade, kvalitetne stvari, i zaradjuju. Nisam pristalica mijesanja karata u kojem se ljudima iz ruku za sicu izbijaju vrijedni papiri, ali svako malo dodje takvo vrijeme.
Nisam primijetio da itko ikome izbija vrijednosne papire iz ruku. Jel tebi netko sa šmajserom došao da mu moraš predati svoje "hartije od vrednosti"?
Cijena dakako oscilira. Ali to je prilika, a ne prokletstvo, zar ne?
Kod ADPL-a se ništa nije promijenilo.
Ljudi i dalje rade i zarađuju.
A kada i ako više ne bude potrebe za njihovim proizvodima, prešaltati će se na nešto drugo. Ili će propasti.
To se, naime, zove - život.
Poslušao sam Otvoreno o ZABI.
Bilo je jako zanimljivih izlaganja, a njihova relevantnost je ovisila o osobi gostiju.
Jelinić iz Nacionla je vrhunski istraživački novinar, profesionalac i iznimno dobro informirana osoba. On naprosto sve zna. Prava zvjer pred kojom HNB ispada jedna smješna institucija, što ona i jest. U emisiji je oprao pod HNB-om na pitanju mjenica i Agrokora, kao uostalom i po pitanju nadzora banaka.
Drago mi je da je u javni eter iz njegovih usta izašla rečenica: "HNB po pitanju Agrokora nije napravio ništa, a ono što je napravio je bilo kada je pacijent već bio mrtav, a sustav u potpunosti kompromitiran."
Viceguvernerka Drvar je produkt anemične institicije i bezličnih procedura (kojima je cilj zataškavanje svega dok se može), pa joj je i takav nastup bio. Vjerujem da bi takvog zaposlenika svaka institucija htjela. Poslušnica.
Za prof. Mariju Ivanov možemo reći da je ono što ona jest - profesorica. Vjerojatno su joj predavanja studentima zanimljiva.
Mladen Vedriš bio bi dobar da ga politika "nije zela". Kaže on: "HNB radi izvrstan posao!". I ostane živ.
Željko Kardum, želi biti veća faca nego što jest. Ali barem se trudi. Imao je lucidne momente.
E sada, u takvoj konstelaciji gostiju priča o ZABI poprima zanimljive obrise.
Svi se slažu da kazna ZABI neće završiti na razini prekršajnog suda. Ili kako gđa Drvar kaže: "Ovo ide dalje!"
Treba međutim vidjeti što je pravi krimen ZABE.
Je li možda to što je prijavila 5 od 38 sumnjivih transakcija?
I može li se iz toga zaključiti da je i ona sudjelovala u možebitinim nečasnim radnjama.
To će pokazati istraga.
Međutim, ako se samo prijavljivanje spornih transakcija svodi na proceduru kakvu imamo na ZSE o besmislenim postavljanjima pitanja izdavateljima o razlozima promijene cijene, na koje ZSE dobiva i objavljuje još besmislenije odgovore po unaprijed poznatoj špranci, onda to sve skupa nema nikakvog smisla.
A naš bankarski sustav (pa i ZABA) već godinama posluje upravo tako. Bez ikakvog smislenog nadzora što i kako rade. Pa im se zato može dogoditi kriminalna privatizacija ZABE, švicarac, sumnja na pranje novca, proboj financijskog sustava sa mjenicama, neprovjeravane transakcije u iznosima na razinama od nekoliko milijardi kuna....
Ako me admin opet ne kazni apeliram na sve mladje i neiskisnije ulagace da se suzdrze od kupnje neko vrijdme i ne hvataju padajuce nozeve. Da me nisu ranije na RIVP izcenzurirali mozda bi nekog spasio. Apeliram na admina da propusti ovaj post i zanemari ego. Ovo je glas razuma. Ulazem od 2005. puno toga sam prosao. Ljudi pamet u glavu. Sad je igra sto manje izgubit a ne koliko ce tko zaradit. Naravno da svijet nece propast i lud je onaj koji se kladi na suprotno. Ali mozda i 2 godine ce bit jaaako tvrdo i nije vrijeme za kupnju dionica... danas djia -8%...
Ima puno logike u ovome što pišeš. I sam sa na TK od 2005. Preživio sam i veliku krizu 2008. - 2015. (u Hrvatskoj) te još neke krize morala i pravosuđa.
U tom kontekstu, trenutni rizik za ADPL nije corona virus već drastini pad nafte tj. uzroci koji su do toga doveli.
Trenutno je na djelu geopolitička igra u kojoj su upleteni SAD, Rusija, i OPEC.
Mali jedino što mogu raditi je sve to gledati ispod stola na sigurnom.
Danas Otvoreno o ZABI!!!
Svašta je na ovoj burzi besmisleno, ali ova prepiska je između ZSE i izdavatelja je stvarno dno dna informacijskog sustava.
https://www.adplastik.hr/wp-content/upl…9/08/Statut.pdf
Čl. 44, stavak 7
No, da i ja budem sasvim točan u izričaju.
Naravno, prije isplate dividende, moraju biti zadovoljene ostale zakonske odredbe (pokriće prethodnog gubitka, zakonske rezerve i sl.)
