S obzirom na oružanu pljačku koja se zadnja dva mjeseca odvijala od Savudrije do Prevlake, bilo je teško očekivati daljnji pad inflacije.
Kroz mjesec dva će opet početi padati, odnosno rasti po sve manjoj stopi.
Simpatično i simptomatično je da je hrana najveći driver inflacije, a istovremeno poljoprivredna proizvodnja pada 10% yoy.
Problem najma stanova, ali i nekretnina općenito, se u većim gradovima treba rješavati na način da se ruši potražnja, a ne glupim pokušajima ublažavanja troškova koji uvijek završe kontraefektivno.
Konkretno, ogroman dio publike za najam stanova u Zagrebu, a vjerujem da je slična situacija i u drugim većim gradovima, čine studenti. Idu u najam stanova jer nisu dobili mjesto u odavno premalim studentskim domovima.
Kad budemo imali situaciju da se ta populacija povuče s tržišta najma, onda će doći i do korekcije cijena. Neka svaki student ima mjesto u domu dok uredno rješava svoje obveze i neće biti potrebe za ovako budalastim pokušajima pišanja na požar. U Zagrebu desetljećima nije otvoren novi dom, dapače, jedan je i zatvoren, a studenata je puno više nego prije 30 ili 50 godina.
U ZG studentskim domovima je u svakom trenutku 20-30°kapaciteta neiskorišteno. Zašto je to tako i kome to odgovara?
To naravno nije istina, nije bilo tako ni "u moje vrijeme" prije 15ak godina, a nije ni danas:
Da ima onih koji dobiju dom pa ga preprodaju ili jednostavno ne koriste, sigurno da ima, ali svake godine nekoliko tisuća studenata se prijavi za dom i ostane ispod crte.
I nije samo problem što su oni onda primorani ići u najam pa dižu cijenu i ostalim sugrađanima, nego su u 95% slučajeva financirani od strane roditelja. Oni pak zbog toga u svojim mjestima prebivališta imaju smanjen raspoloživi dohodak pa se i nemali broj njih odlučuje na selidbu u Zagreb ili još gore van RH kako bi to sve financirali.
Problem najma stanova, ali i nekretnina općenito, se u većim gradovima treba rješavati na način da se ruši potražnja, a ne glupim pokušajima ublažavanja troškova koji uvijek završe kontraefektivno.
Konkretno, ogroman dio publike za najam stanova u Zagrebu, a vjerujem da je slična situacija i u drugim većim gradovima, čine studenti. Idu u najam stanova jer nisu dobili mjesto u odavno premalim studentskim domovima.
Kad budemo imali situaciju da se ta populacija povuče s tržišta najma, onda će doći i do korekcije cijena. Neka svaki student ima mjesto u domu dok uredno rješava svoje obveze i neće biti potrebe za ovako budalastim pokušajima pišanja na požar. U Zagrebu desetljećima nije otvoren novi dom, dapače, jedan je i zatvoren, a studenata je puno više nego prije 30 ili 50 godina.
Nebitno zbog čega su izletili s polica, iako vjerojatno ne s cijelim asortimanom, ali dobro, Kaufland je 10ak posto našeg retaila.
Pretpostavljam da Podravki čini nešto manji dio portfelja zbog udjela izvoza. Vjerojatno neće ni potrajati ovo, Kaufland je to već činio mnogo jačim i većim dobavljačima poput Cole, Nestlea, Marsa pa su se nakon nekog vremena opet našli na policama. Ne bi me čudilo da dio proizvoda uvezu preko svojih podružnica s tržišta na kojima Podravka prodaje svoje proizvode.
Simpatičan, vjerujem i kratkotrajan, pritisak Kauflanda koji će završiti time da će se naći "na pola puta", a sve će na kraju platiti potrošači naravno.
Stranci ne poznaju zakone, prava i običaje u RH pa tu neće ulagati, ali zato mi poznajemo sve to u SADu pa se tamo isplati ulagati?
Dajte najte...
Naravno, SAD je najveće tržište kapitala, ne nužno i najbolje ma kako si to definirali, ali da je tamo sve super, a kod nas ništa ne valja, pa nije baš tako. Oni imaju 200+ godina kapitalizma, mi jedva 30.
Kako kaže pjesma: "... moraš prvo puzati da bi znao hodati..."
Jesu to opet blokirali sami sebe da mogu isplatiti plaće? Kakav jad i bijeda od firme, ne znam koji bi inženjer, osim nekoga friško s faksa, želio tamo raditi.
U situaciji u kojoj se takvi ljudi traže svijećom u podne, raditi u ovakvom IGHu je sadomazohizam.
Komercijalne nekretnine se ne vrednuju i ne prodaju po principu xy tisuća eura za kvadrat, već po njihovom NOIu, FCFu i drugim mjerilima.
Ima užasno ružnih nekretnina na periferijama gradova koje koštaju puste stotine milijuna eura, jer su igrom slučaja uspješni trgovački centri, a ima onih u centrima gradova koje se ne mogu prodati ni za vrijednost armature u njima jer ne prihode ništa.
Tako da, treba pričekati i vidjeti kakvo će biti poslovanje tog hotela pa onda donositi zaključke. Ako će i on biti u sklopu Maistre, bez obzira na poslovanje, cijena neće nigdje s 40 eura, kako je već više od 5 godina
Imate vec nekoliko dana na njihovim stranicama koliki gubitak ocekuju
Ja evo čitam, ali osim toga da "štete značajno odstupaju od višegodišnjeg prosjeka" I da će se prave brojke znati tek kad sve prođe, ne piše ništa detaljno.
Sava Re pak očekuje samo 20-25 milijuna eura neto troška nakon što se namire od reosiguranja, u Sloveniji:
Pa ako imaju imalo logike, sigurno je dio pod reosiguranjem, ali pitanje je koliko.
Nema još konkretnih brojki, ali konkretno Triglav kao najveća kuća u Sloveniji će sigurno podnijeti najveći teret.
Brojke koje se spominju, od 500 milijuna eura ukupne štete, su užasavajuće. Naravno, nije sve osigurano, niti je sve kod istog osiguravatelja, ali da će ovo mnoge poljuljati, to je sigurno.
Definitivno će biti nekih koji će zaplesati po rubu propasti, reosiguranjima usprkos.
Jučer je i LJSE odreagirala počastivši Triglav s -10%, danas se doduše djelomično oporavilo, ali to su samo panične reakcije.
Pravo stanje će se tek vidjeti u mjesecima koji dolaze.
S druge strane, može se očekivati povećanje premija osiguranja protiv poplava, kao što je kod nas poraslo osiguranje protiv potresa nakon one nesretne 2020.
Slovenski osiguravatelji, Triglav pogotovo, su na umoru nakon ovih poplava i najavljenih isplata šteta.
Ima li šanse da sada Adris napokon dublje penetrira, da prostite, na slovensko tržište osiguranja?
Ovo je na razini priča kako pekari dižu cijene bureka... Dok god postoji alternativa i dok se ne radi o nužnom dobru, a štednja u banci to sigurno nije, nema potrebe za bilo kakvom intervencijom, a pogotovo ne naših stručnjaka.
Neka štediše povuku svoje novce iz banke i prebace ih u bilo što drugo. Naše banke imaju toliko neplasirane love da mogu naplaćivati kamate na štednju, a ne ih plaćati.
U onim kasnim 90-ima, ili koju godinu kasnije, svaki dan je u Dobrom jutru bio izvještaj sa Zagrebačke i Varaždinske burze. Jedna je u međuvremenu nestala, druga se drži zubima za zrak, a sramotno je da o tržištima kapitala danas kod nas više znaju penzioneri nego mlađi ljudi.
Štoviše, Zagrebačka burza prije 2. svjetskog rata je nudila puno više opcija za ulaganje nego danas, poput recimo roba i sirovina. Ponajveće industrijske kompanije u današnjoj Hrvatskoj su osnovane i prvi kapital prikupile na toj burzi prije više od 100 godina.
Ako još ima živih ovdje, nakon koliko dugo vremena se ovdje pojavio pozitivan kvartal, odnosno polugodište?
Nakon rekordne dividende Igor Bilbija poduzeću pozajmio 1,2 milijuna eura na rok od šest mjeseci.
Debt to equity swap za pola godine? Iako mi je ovo smiješan iznos za toliku firmu
Da bi žito došlo do Rijeke, Ploča ili Gaženice, treba proći kroz riječne luke u Vukovaru, Osijeku ili Brodu. One trenutno imaju kapacitet od cca 2 milijuna tona žita godišnje. To zvuči puno, ali Ukrajina je u dobrim godinama znala izvoziti i po 50 milijuna tona...
Može se partizanskim metodama povećati prekrcajne kapacitete u riječnim lukama, povećati broj vlakova, uposliti pola države da se digne te kapacitete i za 100%, to će opet biti niti 10% ukrajinskog izvoza žita.
Ali dapače, treba iskoristiti svaku mogućnost.
Sličan utjecaj velikih dionica je i na najrazvijenijim tržištima svijeta. Nasdaq ide u promjenu pondera sastavnica jer 7 najvećih totalno iskrivljuje sliku. Ako jedan od najvećih i najvažnijih indeksa na svijetu može biti pod utjecajem samo 7 dionica, teško je očekivati drugačiju sliku na ovako malom tržištu.
Cijelo EU tržište kapitala je i dalje samo kopija američkog, ovdje banke i dalje caruju i velika većina firmi u potrazi za kapitalom prvo ide po kredit.
Kod nas je na burzi onaj tko mora zbog raznih zahtjeva regulatora i suvlasnika, onih koji tu traže nekakav kapital je baš jako malo.
A u što da banka reinvestira u svoju dobit, novi proizvodni pogon?
Zaba je krava muzara, najveća banka na prilično zasićenom i još uvijek dosta siromašnom tržištu.
Pravi veliki iskoraci bi podrazumijevali akvizicije u okolnim državama i konsolidaciju, ali to je daaaaaaleko.
Rast broja klijenata, kreditna aktivnost, širenje palete usluga, sve je to nematerijalno za Zabu u Hrvatskoj.
Zaba može/će rasti od jačeg kamatnog spreada, što trenutno vidimo, i to je to. Teško da bi joj AZTN dozvolio i neku akviziciju, osim možda nekih mikro banaka i drugih fin. institucija slične veličine.
Nevezano za Zabu, dividenda je po meni ono što bi trebalo očekivati od svake dionice.
To je osnovni postulat onoga da kupiš dionicu i nije te briga ako će se burza zatvoriti na pet godina, imati ćeš koristi od dionice.
Stalno ganjanje "podcijenjenih" dionica, uleti-izleti, sad će rast ovo, sad će past ono... Zamorno i teško, gotovo nemoguće.
Kupiti dionicu koja ima višedeseteljetnu povijest isplate dividendi, uz stabilnu cijenu, nema ništa ljepše.
*ovo nije nagovor na kupnju Zabe, nemam pojma kako posluju niti ih pratim u tom smislu*
Ovo je, uz strašno jaku konkurenciju, najveća sramota hrvatskog gospodarstva. 30 godina je Đuru krao tko je stigao i kako je stigao, firme s 1000 zaposlenika su se prodavale ispod cijene da bi se pokrio i prikrio kriminal.
30 godina odumiranja i odupiranja privatizaciji i onda dođu Česi i u pola godine firmu postave na zdrave noge samo zato jer posluju normalno kako industrijski pogoni i moraju poslovati.
Ako zbog sve druge uništene industrije nitko nije robijao, zbog Đure bi bar njih 10 trebalo.
Danas rasprodaja na svim dionicama da bi se (do)kupile određene količine Zabe.
Je li to dobra kupnja, hoće li Zaba danas-sutra na 15, 20 ili 30 eura, ja nemam pojma. Ali je poprilično jasno da na burzi kronično nedostaje svježeg novca koji stoji u niskom startu i čeka dobre prilike.
Velika kupnja, ma kako to netko definirao, ne može se dogoditi bez velike rasprodaje na nekoj drugoj strani. Retail ulagači nategnuti ko federi, institucionalci čekaju migove iz vlasti za svoje poteze, stranim ulagačima smo još uvijek nevidljivi.
Možda je to dobra prilika za povoljnije pozicioniranje u nekim dionicama...
Nabava Bradleya je počela davne 2014.
Iduće godine bi možda mogli dobiti prve komade. Tim tempom bi do 2030. mogli imati cca 20 komada, a realne potrebe su puno veće. Vojska nam se svela na moljakanje donacija, a Đuro i slični onda glume mehaničarske radionice.
Đuro će se, ako je pameti, otarasit MORHa kao kupca i okrenuti se puno normalnijim vojskama i ministarstvima koja ne čekaju da im rat dođe na vrata već proaktivno rade na razvoju svojih oružanih snaga.
