Posts by calypso

  • SNBA (Slatinska Banka d.d.)

    Quote from MihoMato
    Quote from naim

    A gle, to je posao ulagaca. Traženje prilika.... iako nerijetko bas zbog ovakvih prilika upadnu u neprilike.

    Neka plate pošteno, recimo vrijednost book "pa neće upasti u neprilike". I kada postanu većinski vlasnici 50,05% , tada bi delistirali sa Burze i radili što ih je volja. To može prolaziti samo u "Lijepoj našoj ", gdje je sve dozvoljeno, normalno na "zakonski način".

    Za delistiranje im treba minimalno 75%, s time da onda svima koji se ne slazu sa ponudjenom cijenom moraju isplatiti 'pravicnu' cijenu (ponderirani tromjesecni prosjek do saziva GS gdje se izglasava delistiranje sa burze)...

  • OPTE (OPTIMA TELEKOM d.d.)

    Zakon o Elektronickim Medijima ide u prvo citanje... Zakon (odn., clanak Zakona) blokira United Group u preuzimanju OPTE... Ceka se sada da se neki clanci izmijene kako bi UG mogao nesmetano preuzeti OPTE...

  • OPTE (OPTIMA TELEKOM d.d.)

    Kada je Ministrica objavila da zakon ide u prvo citanje za 2 tjedna (racunajuci od 13.10. kada je objavljen clanak), jos nije bila donesena odluka o dvotjednoj pauzi Sabora... No svejedno, kako sam i rekao, najranije ce ici u prvo citanje u tjednu nakon 2.11.

    Objavljeno 13.10. - https://vlada.gov.hr/vijesti/obulje…ovinarima/30581

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Hodogram donosenja zakona je javno dostupan pa ako nekog zanima, tu je...

    https://www.sabor.hr/sites/default/…pka_HR_2019.pdf

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

  • OPTE (OPTIMA TELEKOM d.d.)

    Quote from lebowski
    Quote from calypso

    Neovisno o ovoj pricici oko odlascima iz NO... Ako sam dobro shvatio, Sabor ide u dvotjednu stanku... Dakle, ZEM nece biti donesen jos barem 2 tjedna, a vjerojatno i dulje...

    https://www.index.hr/vijesti/clanak…ti/2223003.aspx

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Procedura je takva da prijedlog zakona prvo ide na vladu, pa onda na prvo čitanje, pa na drugo čitanje i onda se glasa. Može ići i po hitnom postupku pa se usvojiti nakon prvog čitanja, ali će prvo biti na vladi, i to vjerojano sljedeće srijede.

    Ne citas sto pisem... Nece nista biti sljedece srijede jer je sabor na dvotjednoj pauzi, dakle najranije tamo onaj tjedan iza 2.11.

  • DDJH (Đuro Đaković Holding d.d.)

    Par detalja iz clanka sa Poslovnog objavljenog 13.10. koji su mi zapeli za oko...

    https://www.poslovni.hr/hrvatska/poten…a-roomu-4254699

    Hrvoje Kekez, predsjednik Uprave Đure Đaković, objašnjava kratko da se detalji o trenutnoj fazi ne objavljuju stoga što se radi o nastavku procesa i nema novih informacija koje bi predstavljale značajnu promjenu koja bi utjecala na vrijednost dionice na tržištu kapitala. On potvrđuje i da je određen rok za predaju obvezujućih ponuda, a to će biti 15. studenoga.

    No, više sugovornika uključenih u ovaj postupak Poslovnom dnevniku potvrđuje kako nije isključeno da će se taj rok pomaknuti, jer tek slijedi ozbiljan krug pregovora između glavnih dioničara u Đuri Đakoviću – države, te Nenada Bakića i Božidara Ivana Ivanovića.

  • KABA (Karlovačka Banka)

    Quote from naim

    Pa sto onda ne napucaju dionicu na 50 kuna i drze je tamo?

    Ja bih tu bio malo oprezniji s dugoročnim, a pogotovo konačnim zakljuccima.

    https://hrcak.srce.hr/file/304844

    Ima li neki specijalni razlog zasto postas znanstveni rad na temu delistiranja? Mislim, Zakon o Trzistu Kapitala sve lijepo definira...

    ZTK, Cl. 341. - https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzben…07_65_1329.html

    Quote from Parica

    Pa ako im tromjesjecni ponderirani prosjek ne bude odgovarao...nece izglasat delistiranje...oni su gazde...

    Treba se pitati sta ce oruzarima banka u 100% vlasnistvu... Dakle, ne u 92%, 87%, 78%, vec u 100% vlasnistvu jer to pokusavaju prikupiti sada dok je cijena nisko... I onda se treba pitati koliko njima tocno vrijedi da im je banka u 100% vlasnistvu...

    Dok se oni dogovore oko toga, ja planiram vec izaci vani... Nemam previse komada, ulaz mi je relativno nizak (nesto visi od trenutne cijene na burzi)... No ne mislim cekati ovu trakavicu da se zavrsi...

  • OPTE (OPTIMA TELEKOM d.d.)

    Ovo su javne informacije objavljene na http://www.optima.hr, dakle imam potpuno pravo objaviti ih ovdje i ne potpadaju pod nikakav GDPR.

    https://www.optima.hr/system/documen…lvija_Tadic.pdf

    https://www.optima.hr/system/documen…a_Grgorinic.pdf

    Nista posebno, gospodje su promijenile pozicije unutar firme, rekao bih da se ovdje radi o internoj reorganizaciji tko ce imati fokus na prodaji OPTE od strane ZABE kako je kolega vec gore spomenuo...

  • KABA (Karlovačka Banka)

    Quote from Moller
    Quote from MickeyM

    Kada mozemo ocekivati sluzbenu obavijest koliko dionica je prepusteno po nedavnoj ponudi.

    vjerujem po isplati, a to je nekih 15 dana od završetka ponude,

    mislim da je to manje bitno i da se neće moći pohvaliti nekom količinom, ali je bitnije kada će i hoće li sazvati Skupštinu i što će tamo biti točke dnevnog reda, ako bude delistiranje onda je pitanje koliko će ponuditi kao fer cijenu za izlaz, višu ili nižu od ponude, a vjerojatno istu obzirom da je nakakav kvazi elaborat neke trećeešalonske firme već bio pridodan i ovoj ponudi, uglavnom prema svim dostupnim podacima, vrijednost dionice ispada oko 10,50kn, sve ispod toga je neopravdano nisko tipa ucjene, a za one najstarije i to nije neka sreća, više vuče na nesreću

    Pa ne mogu oni proizvoljno ponuditi 'pravicnu' cijenu prilikom delistiranja. Zakon lijepo definira - tromjesecni ponderirani prosjek i tocka, kakve procjene, kakve gluposti?!

    Jedino je bitno da bude prometa par puta tjedno na dionici i da krene sa rastom... Vec sada je tromjesecni prosjek puno iznad ponudjenih 6.51kn, zapravo mi se cini da je negdje blizu 8kn... Znaci poziv na GS mozemo ocekivati najranije sredinom 12. mjeseca (tako da iz racunice izadju ovi prometi koji su iznad 7kn)... Odokativno, rekao bih 10.12. da ce biti objavljen poziv na GS jer je 11.09. bio najveci promet sa onim ogromnim padom do 6.46kn... Od tada cijena dionice raste, a s obzirom da ima jos malo manje od 2 mjeseca do 10.12. (to je datum kada bih ja na njihovom mjestu objavio poziv na GS), moze se na relativno malom prometu dignuti ponderirani prosjek... Racunaj da trenutno do 10kn imas cca. 25.000EUR na asku, dakle kikiriki lova za nekoga tko sjedi na malo ozbiljnijoj lovi, a takvih stranaka na KABI ima brdo, tako da me ne bi cudilo da za inat krenu dizat cijenu preko 10kn jer to mogu na stvarno jako malom prometu napraviti (recimo na 60.000EUR mogu dignuti ponderirani prosjek na skoro 20kn)...

    https://hr.investiramo.com/ZSE/KABA/technical_chart

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

  • KABA (Karlovačka Banka)

    Quote from naim

    Ne treba njima više suglasnost na svim rodovima jer povlaštene dionice ionako nemaju pravo glasa. To je nekad trebalo, izmjenama ZTD-a mislim da suglasnost povlaštenih više nije potrebna. Oni imaju neka druga prava.

    Pa koliko ja shvaćam javna ponuda je određena temeljem procjene fer vrijednosti pa nisam siguran da će biti neka nova procjena.

    Piše ti u ponudi za preuzimanje koliko ponuditelji ima dionica s pravom glasa, tamo je to nedovosmisleno utvrđeno od strane regulatora.

    https://prev.zse.hr/userdocsimages…QGOkzwuEQ==.pdf

    Mislim... Kazes da KABA-P-A nemaju pravo glasa i onda pobijes svoju tvrdnju linkom u kojem izricito pise da imaju pravo glasa...

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Javna ponuda je javna ponuda, delistiranje je delistiranje... Dva razlicita clanka definiraju ponasanje... Kod delistiranja sam vec u nekoliko prijasnjih postova naveo da se mora odrediti 'pravicna' vrijednost dionice, a ona se odredjuje na nacine kako je definirano zakonom...

    Sto se tice dokapa - nije mi jasno otkud ikome ta ideja... Ako se ide u delistiranje (a sto je najavljeno), o kakvom dokapu je onda tu rijec? Netko lovi u mutnom...

  • KABA (Karlovačka Banka)

    Quote from Santo

    ptociraj jos sta definira rod dionica. Mozda su A i B isti rod.

    Zakon o Trgovackim Drustvima, Cl. 168

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.


    E sad, kolko vidim, KABA-R-B i KABA-R-A imaju ista prava... Samo moram prvo nekako doci do ovog dokumenta... Pogledaj tocku 3. Dionice se izdaju u nematerijaliziranom obliku i nosit ce ista prava i rang kao i sve ostale redovne dionice drustva...

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    https://www.iusinfo.hr/sudska-praksa/VTSRH2019PzB1838A2


    Malo sam racunao - ako zbrojimo KABA-R-A i KABA-R-B i smatramo da je to isti rod (prema definiciji gore bi trebao biti isti rod, ali dvije serije dionca), onda puskari imaju cca. 75.8% udjela u redovnim dionicama... Sa tim rodom onda mogu sta hoce, no opet - ako se ne slazes sa delistiranjem, onda ti moraju isplatiti tvoje dionice po 'pravicnoj' cijeni... No, sa rodom KABA-P-A ce imati problema jer tamo nemaju vecinu i ne mogu nista bez suglasnosti 75% glasova na tom rodu...

  • KABA (Karlovačka Banka)

    Quote from naim

    Pa nad redovnom postoji kontrola od strane većinskih vlasnika. Ne znam koji je status povlastenih (sto piše u statutu), al ako netko igra igru na njima, mirise na dokap na redovnima nakon otkupa.

    Na redovnima vecinski ima iskljucivo kontrolu nad KABA-R-B rodom dionica... Ova dvojica puskara nemaju u vecinskom vlasnistvu KABA-R-A i KABA-P-A rodove tako da se ne mogu igrati sa njima, a i upitna je dokapitalizacija jer... citaj dalje...

    Nece moci dokapitailizirati bez odobrenja preko 75% vlasnika svih rodova dionica dionica (dakle, 75% od svakog roda, a ne 75% od ukupnog broja glasova)... Zakon o Trgovackim Drustvima, Cl. 304, St. 2

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

    Usput, ako bi zeljeli mijenjati statut na stetu drugog roda dionica, guess what - nebu islo bez odobrenja vecinskog broja glasova iz roda dionice kojeg se ostecuje... To je pak Zakon o Trgovackim Drustvima, Cl. 301, St. 3

    The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.


    I opet za kraj - puskari ciljaju delistiranje... Za to im nece trebati vecinska suglasnost ostalih rodova dionica, no kako sam vec nekoliko puta napomenuo - u tom slucaju moraju svima koji se ne sloze sa ponudjenom cijenom iz ponude ponuditi tzv. 'pravicnu' cijenu koja se racuna kao ponderirani prosjek kroz zadnja tri mjeseca prije dana objave sazivanja Glavne skupstine... Pisao sam vec o tome, pogledajte starije postove...

    Vidjet cemo kuda sve ovo dalje ide, 14.10. je bio zadnji dan za prihvacanje ponude...

  • Prosječna plaća u RH

    Quote from ZSEZSE
    Quote from calypso

    Imas li ti ikakvu ideju koliko trebas prodati necega da bi mogao covjeku isplatiti placu od 6000kn + davanja (ispadne te kao poslodavca bruto2 oko 10000kn), plus imas troskove prostora, rezije, poreze na firmu, HGK, itd... Sad, ako si ti kao radnik u stanju ostvariti zaradu (dakle marzu) na racun svojih usluga ili materijalnih dobara u vrijednosti 20.000kn mjesecno, onda mozda i vrijedis 6000kn, no i to je upitno jer onda firma sama sebi jede zaradu i nebu bilo za place u crne dane... A sad idemo dalje - ako recimo prodajes nesto i pokusavas zaraditi 20.000kn na marzi, imas li ikakvu ideju koliki iznos moras prodati svaki mjesec da budes poslodavcu isplativ? Recimo da ti je marza 20% (suludo visoka marza) za neki proizvod, dakle moras mjesecno prodati 100.000kn tog proizvoda da bi si osigurao placu od 6000 neto... Ako pak prodajes usluge, onda razmisli recimo za frizera koliko ti to moras glava osisati za 40kn po glavi mjesecno da bi zaradio 20.000kn (da ne racunas - moras osisati 500 glava mjesecno, dakle cca. 22 glave dnevno)...

    Dakle, ne slazem se da bi itko morao dekretom imati minimalno 6000kn neto... To doba socijalizma je srecom iza nas... Trziste diktira cijenu i tako i treba biti.

    Znam 9.888 je B2.

    Stavio bi i ja da ne mora biti 6000kn neto ukoliko ne isplaćuješ po 200-300 miliona kn dobiti, a radnik s noćnom ima 4000 kn neto.

    Jel taj radnik za 4000kn zamjenjiv? Ako je, uzmes drugog koji ce raditi za 4000kn... Nikako da shvatis da postoje visokoprofitabilna i niskoprofitabilna zanimanja...

  • Prosječna plaća u RH

    Imas li ti ikakvu ideju koliko trebas prodati necega da bi mogao covjeku isplatiti placu od 6000kn + davanja (ispadne te kao poslodavca bruto2 oko 10000kn), plus imas troskove prostora, rezije, poreze na firmu, HGK, itd... Sad, ako si ti kao radnik u stanju ostvariti zaradu (dakle marzu) na racun svojih usluga ili materijalnih dobara u vrijednosti 20.000kn mjesecno, onda mozda i vrijedis 6000kn, no i to je upitno jer onda firma sama sebi jede zaradu i nebu bilo za place u crne dane... A sad idemo dalje - ako recimo prodajes nesto i pokusavas zaraditi 20.000kn na marzi, imas li ikakvu ideju koliki iznos moras prodati svaki mjesec da budes poslodavcu isplativ? Recimo da ti je marza 20% (suludo visoka marza) za neki proizvod, dakle moras mjesecno prodati 100.000kn tog proizvoda da bi si osigurao placu od 6000 neto... Ako pak prodajes usluge, onda razmisli recimo za frizera koliko ti to moras glava osisati za 40kn po glavi mjesecno da bi zaradio 20.000kn (da ne racunas - moras osisati 500 glava mjesecno, dakle cca. 22 glave dnevno)...

    Dakle, ne slazem se da bi itko morao dekretom imati minimalno 6000kn neto... To doba socijalizma je srecom iza nas... Trziste diktira cijenu i tako i treba biti...

  • Prosječna plaća u RH

    Ja tu ne vidim nista sporno... BTW., nisi naveo samo jesu li ovo bruto ili neto place... Rijetko koji manager ima 24000 neto jer to firmu kosta cca. 50000 bruto2...

    Al da razjasnim hrvatsku zbilju...

    1. Manager zna koliko vrijedi i naplatit ce to... Nema puno skolovanih managera na trizistu koji znaju raditi svoj posao tako da trziste odredjuje cijenu... Ako vlasnik uzme krivog managera ili ga ne plati dovoljno, riskira da mu firma ne posluje dobro i da propadne... I da se razumijemo - rijetko koji vlasnik je sposoban voditi tim od troje ljudi, a kamoli tek firmu od 50ak ljudi i zato angazira managera koji zna posloziti organizaciju i voditi ju... Zacudio bi se koliko tu posla i odgovornosti ima...

    2. Zaposlenika koji radi za 4000kn ne interesira koliko vrijedi, ne zanima ga odgovornost koju nosi managerska pozicija, ne zanima ga skolovanje... Niti ga interesira voditi tim ljudi ili nedajboze cijeli odjel... Realno, on vrijedi tocno 4000kn neto i ni kune vise... Postoje zanimanja gdje se vrlo lako zamijeni radnik drugim jer je trziste zasiceno tako da nema bas niti razgovora oko cijene rada... A postoje pak zanimanja gdje zelis da ti radnik ostane i onda mu polagano dizes placu kako bi covjek bio zadovoljan i ne bi trazio drugi posao...

    Sve u svemu - place su takve kakve jesu jer ljudi pristaju na njih... S obzirom da je visoko skolstvo besplatno u Hrvatskoj, sve mogucnosti su im na dlanu, samo treba imati ambicije i neke zelje u zivotu... Bez ambicije za napredovanjem, neka rade za 4000kn citav zivot i ne vidim zasto bi ih itko zalio radi njihovog odabira... Najlakse je nakon posla doc i gledat televiziju cijelo popodne uz pivo...

  • Prosječna plaća u RH

    Quote from dionicar

    jasno da nisam dao reprezentavivan primjer i da naravno ima puno više čistačica nego predsjednika uprave, ali uZG je prosjek skoro 8000kn NETO.

    Treba tu gledati i troskove zivota... Trosak zivota u Zagrebu gdje su sada recimo pricuve u centru grada i preko 1000kn po stanu je puno veci nego bilo gdje u Hrvatskoj... Cijene nekretnina usporedjivati u Zagrebu i izvan Zagreba nema smisla... Dakle, zivot u metropoli (mos mislit kako je to metropola) je skup, zato su i place vece...

  • OPTE (OPTIMA TELEKOM d.d.)

    Zakon je isao u eSavjetovanje, svi su mogli komentirati dijelove zakona i predlagati izmjene. Kolko vidim, doticni clanak 68 ima ni manje ni vise, nego 9 komentara, od cega su neki istaknutiji komentatori NovaTV i Divjak, Topić & Bahtijarević.

    Cinjenica je da pojam 'Operator' u samom Zakonu uopce nije definiran.


    Nova TV d.d. 05.03.2020 20:24
    0 0

    Članak 68. nacrta ZEM-a u pogledu zabrane vertikalne koncentracije

    Prvo, smatramo da je potrebno definirati termin operatora.

    S obzirom na sadržaj odredbe, smatramo da je propisana zabrana vertikalne koncentracije previše restriktivna s obzirom na krajnji cilj zaštite pluralizma medija. Postoje i druge, manje restriktivne mjere koje mogu dovesti do postizanja tog cilja, poput, na primjer, uvođenja obveze prijenosa.

    Zabrana obavljanja i audiovizualnih/radijskih distribucijskih djelatnosti i televizijskih/radijskih usluga emitiranja ili medijskih usluga, neovisno o de facto utjecaju, dovodi do ograničenja slobode poslovanja, bez odgovarajućeg opravdanja ili razmatranja proporcionalnih mjera i stoga krši članak 16. Povelje EU. Cilj sprječavanja prekomjerne koncentracije može se postići na različite načine, na primjer:
    • nametanje pragova vlasništva nad medijima u primjerenim sektorskim okvirima mjerenjem stupnja koncentracije medija na fleksibilniji način sagledavanjem položaja osobe ili poduzeća na tržištu ili njegove sposobnosti utjecaja na javno mnijenje,
    • pravila za licenciranje,
    • posebne odredbe pravila tržišnog natjecanja,
    • zahtjevi za transparentnošću
    Za razliku od onoga što podrazumijeva ova apsolutna zabrana, vertikalna integracija sama po sebi ne vodi ka smanjenju pluralizma medija. Naprotiv, može imati koristi za pluralizam medija. Nadalje, osim Hrvatske, postoje samo 4 druge države EU (Austrija, Grčka, Mađarska i Slovenija) koje u nekom obliku reguliraju vertikalne koncentracije. Međutim, nijedna od njih ne uvodi opću zabranu vertikalne integracije. Ova vrsta regulacije bila bi najneproporcionalnije sredstvo za nadzor nad vlasničkim strukturama pružatelja medijskih usluga jer se uvelike miješa u osnovna prava, osobito u pravo vlasništva i slobodu poslovanja, zajamčena člancima 16. i 17. Povelje EU. Sve spomenuto ističe da takve koncentracije ne predstavljaju značajnu prijetnju medijskom pluralizmu, te bismo stoga predložili da se odredba briše ili da se smanji njezin učinak dopuštanjem takvih koncentracija pod određenim zadanim uvjetima.
    Primljeno na znanje

    Medulinska rivijera d.o.o. 05.03.2020 15:31
    0 0

    PRIMJEDBA: Danas su lokalni radijski nakladnici operateri i u velikom postotku ( oko 90%) imamo vlastite objekte antenskog sustava, vlastite odašiljače i vršimo prijenos radijskog programa . Ovim člankom ukoliko zaživi DAB + ovakvom zakonskom regulativom ne nudi nam se pravo izbora već smo prisiljeni na podstanarstvo. Mi, radijski nakladnici na određenom području, odnosno susjedne radio stanice spremni smo dodatno investirati u radijsku djelatnost , odnosno sagraditi telekomunikacijski objekt koji će služiti za navedenu djelatnost za DAB + ili neku drugu tehnologiju . Što znači registracija nove firme, ulaganje u infrastrukturu i ulaganje u djelatnost . Ujedno već danas teleoperateri su zapravo nakladnici a nama se to ne dozvoljava . PREDLAŽEMO : Dodati Stavak 2 Operaterom (iz Stavka 1 ovog članka) se smatra pravna osoba koja obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa za više od 5 nakladnika .
    Primljeno na znanje

    Radio Drava d.o.o. 05.03.2020 13:02
    1 0

    Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN.
    Primljeno na znanje

    RADIO PSUNJ d.o.o. 05.03.2020 11:29
    2 0

    Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem,
    Radio Psunj d.o.o.
    Primljeno na znanje

    Divjak, Topić & Bahtijarević odvjetničko društvo d.o.o. 05.03.2020 08:59
    0 0

    Čini nam se da je ovakvo rješenje protivno i namjeri zakonodavca, a to je da se osigura i pluralizam medija, ali i zaštiti domaća proizvodnja, jezik i kultura. Naime, sve su brojnije međunarodne, posebice američke, platforme koje su daleko manje regulirane, a s kojima se tradicionalni mediji sve teže bore. U tom smislu, smatramo da bi zakonodavac trebao imati u vidu potrebu za tim da se „tradicionalnim“ pružateljima medijskih usluga, pogotovo kad je riječ o malim zemljama kao što je naša, osigura dovoljno prostora kako bi se oni svim tržišno raspoloživim sredstvima - ali uvijek pod pretpostavkom da se tržišno natjecanje odgovarajuće štiti putem raspoloživim, dobro razrađenih i funkcionirajućih propisa i institucija – mogli izboriti za svoje tržište, pa bilo to putem horizontalnih ili vertikalnih povezivanja i integracija. Tržišna snaga pojedinog pružatelja medijskih usluga svakako jest i mora biti pod prismotrom tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, koja su i ovlaštena i dužna reagirati u slučaju bilo kakve zlouporabe tržišne snage.
    Primljeno na znanje

    Divjak, Topić & Bahtijarević odvjetničko društvo d.o.o. 05.03.2020 08:59
    1 0

    Općenito, ovakva zabrana je suprotna komparativnoj praksi drugih država članica Europske unije te u tom smislu ograničava poduzetničku slobodu koja je, uostalom, jedno od prava zaštićenih Ustavom RH te, kao takva, vrijednosno čak iznad pluralizma medija (za razliku od medijskih sloboda koje su u smislu članka 38. Ustava RH također ustavne vrednote). Ukazujemo i na odredbu članka 50. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, kojim je propisano da se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi – smatramo da predmetno ograničenje nije proporcionalno a evidentno ni nužno, s obzirom na to da komparativno postoje druga rješenja kojima se nacionalni interesi štite na odgovarajući način, a bez tolikog zadiranja u ustavno pravo na poduzetničku slobodu.

    Komparativno, samo Austrija, Grčka, Mađarska i Slovenija poznaju zabranu vertikalne integracije, ali ni u jednoj od tih država članica ne radi se o potpunoj zabrani kao ovdje, a u Sloveniji, koliko nam je poznato, u postupku je upravo uklanjanje takve zabrane (https://e-uprava.gov.si/.download/edem…position=inline).
    Primljeno na znanje

    Divjak, Topić & Bahtijarević odvjetničko društvo d.o.o. 05.03.2020 08:58
    1 0

    Pojam operatora nije definiran.
    U članku 3. stavku 2. propisano je Pojmovi: autor, audiovizualno djelo, elektronička komunikacijska mreža, programske usluge, kabelska televizija, radio, digitalni radio, radijska frekvencija, koncesionar, televizija, digitalna televizija, televizijski prijenos, multipleks, kao i drugi pojmovi iz područja elektroničkih komunikacija, imaju značenje utvrđeno propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava, audiovizualna djelatnost, koncesije te elektroničke komunikacije.

    HURiN - HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA 04.03.2020 21:44
    9 0

    PRIMJEDBA: Danas su lokalni radijski nakladnici operateri i u velikom postotku ( oko 90%) imamo vlastite objekte antenskog sustava, vlastite odašiljače i vršimo prijenos radijskog programa . Ovim člankom ukoliko saživi DAB + ovakvom zakonskom regulativom ne nudi nam se pravo izbora već smo prisiljeni na podstanartsvo.
    Mi, radijski nakladnici na određenom području, odnosno susjedne radio stanice spremni smo dodatno investirati u radijsku djelatnost , odnosno sagraditi telekomunikacijski objekt koji će služiti za navednu djelatnost za DAB + ili neku drugu tehnologiju . Što znači registracija nove firme, ulaganje u infrastrukturu i ulaganje u djelatnost .
    Ujedno već danas teleoperateri su zapravo nakladnici a nama se to ne dozvoljava .
    PRELAŽEMO :
    Dodati Stavak 2
    Operaterom (iz Stavka 1 ovog članka) se smatra pravna osoba koja obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa za više od 5 nakladnika .
    Primljeno na znanje

    Zoran Kovačić 15.02.2020 17:05
    1 0

    Ovaj članak Zakona treba doraditi sukladno uočenim devijacijama koje se događaju u praksi. Naime, pojedini telekom operateri su shvatili da ne moraju biti nakladnici televizije i radija da bi vršili tu djelatnost. Dovoljno je da su vlasnici isključivih tv prava za određene programske sadržaje koje potom ustupaju temeljem ugovora isključivo nakladniku koji svoj tv program distribuira putem samo određenog telekom operatera na ekskluzivnoj bazi. Ukoliko se stvarno želi spriječiti ova namjera da telekom operateri (odnosno operatori koji obavljaju djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa) budu istovremeno i oni koji su "nakladnici" potrebno je onemogućiti operatorima koji obavljaju djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa da stječu i ekskluzivna tv prava za programske sadržaje inače ovaj članak zakona nema smisla i dovodi do mogućnosti devijacija koja se i danas događaju.
    Primljeno na znanje