Posts by Blabla

Quote from Junius

Iz ovog primjera JOPPD obrasca FIMA-e, jasno je da treba prijavljivati i kapitalne dobitke na koje ne postoji porezna obveza, u sklopu godišnje prijave poreza...

The content cannot be displayed because you do not have authorisation to view this content.

To mi nema baš smisla jer ima ono pravilo da se JOPPD obrazac uopće ne treba predavati ako je kapitalni dobitak manji od 112 kn (ili koliko je već sad to eura). Da postoji obveza prijavljivanja kapitalnih dobitaka za koje ne postoji porezna obveza onda be se JOPPD obrazac uvijek morao predavati (čak i u slučajevima kad nema porezne obveze).

U 2 dana na redovnoj i povlaštenoj 400.000€ prometa. I onda će netko uskoro ponovno kukakti kao dionica nije dovoljno likvidna da bi je kupio.

Quote from Junius

Quote from emil

podnio jucer za domace a prije tjedna dana za inozemne. sto Vas muci ?

Sve je pojasnjeno za HR u ovom linku od KressoM.

To ste mogli odradit na istoj prijavi, posebna šifra za domaće, posebna za strane dionice.

Koja je šifra za strane dionice?

Quote from Ledica

Quote from kristofer

Ovaj nalog od 240 komada na povlaštenoj je klasična plašilica za neiskusne ulagače. Pokušava se još nešto ulovit u mrežu prije 22.2. jer će nakon toga prodaja na ovim razinama nestati ili će u kratkom roku biti pometena.

Nadam se da ste u pravu jer nalog od 200 kom na ask može staviti samo pravi amater ili vrhunski profesionalac, nema između.
Ako želiš prodavati stavljaš naloge po 10 ili 15 na ask, ako želiš jeftinije kupovati staviš veliki nalog na prodaju i kupci se razbježe, cijena tone, a plahi dioničari se guraju na asku.

Mislim da se to upravo sada događa na Kodt- ovima nakon što su se bidovci i askovci par dana gledali preko nišana.

Bilo je već takvih valova na Podr, Span, Rivp…..

I na ZABA-i su se držali su se ogromni nalozi na 12€ pa gdje je cijena sada. Ljudi uvijek misle da netko nešto zna pa prodaje dok je u pravilu glavni razlog za prodaju potreba za likvidnošću.

Polako ćemo ostat bez svih dobrih dionica na burzi jer ih je većina spremna prodati za burek.

Quote from Parica

Kolega na drugom forumu se "požalio" (s pravom) zašto nitko ne komentira otpuštanje 500 komada od prvog dioničara KODT2...pa evo pokušat ću ja dat svoj viđenje "situacije"...

ČINJENICE

1. G. Knežević dioničar je KODT2 od najranije 2006. godine (vidi 1. stranicu teme KODT na starom forumu) što znači da je jako dugoročni investitor i da je unutra već skoro 20 godina

2. Obzirom na cijenu dionice 2006. godine trenutna jednogodišnja divka mu isplaćuje cijeli inicijlani ulog

3. KODT mu je u svim godinama držanja isplatio dividendu

4. Trenutna vrijednost uloga u oba roda dionica KODT mu je cca 21 mil EUR

5. Poslovanje KODT-a se pokazalo izuzetno otpornim na sve moguće krize (COVID i financijsku krizu) te se pokazalo izutetno stabilnim i sigurnim

6. KODT je i dalje fundamentalno jeftin

7. Realno je očekivati minimalno ovaj obujam poslovanja sljedećih par godina (vidi backlog i predviđanja za sektor)

BABA VANGA

1. Smatram da kad imaš toliki kapital (21 mil EUR) da ti je fokus više na sigurnosti i stabilnosti nego na prinosu, pa obzirom na sigurnu dividendu i otpornost poslovanja na krize ne vidim realan razlog da krene u ludu rasprodaju

2. U slučaju da krene u zešću rasprodaju to znači da bi mu avg izlaz iz pozicije bio na oko P/E 5 (računam na pad cijene zbog rasprodaje i rast psolovanja u 2024. godini) pa se pitam postoji li uopće investicija (ili više njih) koje bi u tom slučaju bile "jeftinije" i stabilnije od KODT...pogotovo s tolikom količinom novca...

3. Isto tako smatram da g. Knežević, obzirom na staž, zna bolje od svih nas koliko KODT vrijedi i što se može očekivati u poslovanju u srednjem roku

4. u zadnja dva mjeseca je g. Knežević povećao poziciju KODT2 za oko 2,6k komada koje su bile u vlasništvu ADRIATIC OSIGURANJA tako da ja više vjerujem da je ova "prodaja" 500kom ustvari opet neko prebacivanje a ne klasična prodaja...isto tako ako je prebacio 500koma na neki skrbnički van TOP10 da može prodavati nije mi jasno zašto nije odmah cijelu poziciju sa ADRIATIC OSIGURANJA prebacio na taj skrbnički...

5. Moguće je i da "krati" poziciju, ali to radi mimo burze i u blokovima i tako ne ruši cijenu...to mi ima smisla i tako bi i ja radio...

6. Mislim da je svjestan da ako krene kratit poziciju na burzi da će poprilično srušit dionicu i sebi značajno smanjit prodajnu cijenu, a ponavljam KODT uopće nije skup, dapače, pa mi nema smisla da krene s tim...

ZAKLJUČAK

Osobno se uopće "ne bojim" g. Kneževića jer u najgorem slučaju (da stvarno krene u prodaju) će izlazit "polako" jer on za razliku od MF-ova upravlja sa svojim novcem, a s druge strane dionica će bit sve jeftinija i atraktivnija ostalim ulagačima...jednostavno vjerujem u poslovanje KODT i ne bojim se nikakvih izlazaka...ako i dođe to toga bit će samo još bolja prilika...

p.s. preporučio bih svima koji imaju KODT da malo pogledaju temu na starom forumu u 2006/2007 godine i iznenadit će se kako su, kao i danas, svi dioničari bili oduševljeni sa firmom i smatrali da je životna investicija...i tko se držao toga sad je osigurao život...hoću reći sve što mi sad pišemo se pisalo i prije 20 godina...nejvjerojatno...pretpostavljam da će neki sad povući paralelu sa propadom cijene dionice u 2009. godini, ali ja pričam o poslovanju koje je i 2008. i 2009. nastavilo rasti...cijena dionice je nešto drugo i to je teško predvidjeti..tada su i fundamneti bili znatno veći nego danas (p/e oko 2022) i pola tržišta je bilo na "margin" tako da ni u kom slučaju ne mislim da je toliki pad moguć...samo nek oni mlate lovu i za dvadeset godina budu se iste priče pričale/pisale..

Nemam straha za KODT...

Sretno svima...

Display More

Njegova količina dionica nije protrgovana na burzi.

Quote from trial

Sve je to ona lijepo objasnila i iz njenih usta to sve zvuči jako ružičasto. Meni se ne čini da je sve baš tako za pet, ali ajde, ona zna bolje.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/…u-foto-20231222

Što je to ona napravila da ohrabri kompanije da dođu na burzu? Koliko mogu vidjeti, jedno veliko ništa.

Quote from Clicker

Danas više nije zanimljivo, no našao sam maloprije 10 godina staru analizu KODT od IC-a. Brišem stvari sa računala pa vidim da stoji u bespućima HDD-a

Zanimljivo je vidjeti da su mu se tada dva konkurenta Hammond Power Solutions i Pioneer Power
Solutions tržili s prosječnim P/E od 9,3 u odnosu na KODT-ovih 8,2. Danas se konkurenti trže na prosječnom P/E od 23,6, u odnosu na KODT-ovih 10,3. Vjerujem da za kaskanje dobrim dijelom možemo zahvaliti AZ fondovima.

Zašto obustava trgovanja?

Najbolji potez koji je Arena ikad napravila je dokapitalizacija od strane manjinskih dioničara u iznosu od 104 mil. €. To je bilo prije 6 godina. Danas je tržišna kapitalizacija 164 mil. €.

Quote from zlocesti

Jednom je slučajnost, drugi je put u pitanju koincidencija, treći put je nakana- Le Carre

PBZ mirovinac izlazi čitav mjesec iz velikih papira, ADPL, ARNT, PLAG, ZABA

Na Autohrvatskoj je vlasnik povećeg računa istresao 660 komada, kupac je trezor. Ajde, makar se nisu znate već što na burzi

Na Ikba je vlasnik desetog računa prodao u mjesec dana 940 dionica, progutalo ih je tržište, ima još cca 3 tisuće komada pa će biti papira svima koliko nas ima

Na Hpb nuklerani fond i draga nam Croatia.

Podravka ko' Podravka

Riviera je trenutno pod opsadom

A za kraj rep je podvio i market maker.

Sve skupa, na um mi pada Le Carre

Najpametniji smo gledajući u retrovizor.

Display More

Na KODT-u izlazi AZ, a ne treba zaboraviti ni Lukovićevu rasprodaju ZABA-e.

Quote from Lynx

Quote from Parica

Znači, ukupno proveden CAPEX u posljednjih 18g je manji od ukupnih prihoda u zadnjem kvartalu, odnosno avg godišnji CAPEX u posljednjih 18 godina je samo 3,8 mil EUR. To nije normalno, ostvarit ovoliki rast u tom razdoblju, a bez značajnijeg CAPEX-a....kako je to moguće? Po meni postoje samo 2 moguća scenarija..ili je iskorištenost kapaciteta u 2005. bila minimalno (cca ispod 20%) ili se radi o biznisu gdje se prodaje "pamet" i CAPEX nije toliko bitan...

I pri čemu je većina tog CAPEX tzv. growth CAPEX. To je važno za normaliziranje novčanog toka, valuaciju.

Haha, ma sigurno da iskorištenost nije bila puno manja od 100 %... Da, rekao bih pamet, pametan CAPEX, posebnost industrije. Niti majstor draguljar nema neke previše skupe strojeve ali radi sa skupim materijalima i po svojim cijenjenim nacrtima, umjetnost. Proizvod mu dosta ovisi o cijeni materijala, ali nešto vrijede i njegove “ruke” i ponekad može imati solidne profitne marže.

Nije tipičan primjer s tipičnim metodama postizanja tog modela ali po meni ovo je u naravi “asset light” biznis, a znamo da je to najbolja kategorija biznisa, gdje tipično nalazimo te “quality compounders”.

To je rijetko za proizvodnu kompaniju, ali nije nečuveno. Čak se i jedan Texas Instruments (poluvodička industrija, sa svojim tvornicama!) smatra “asset light“. Još doduše nismo došli do njihovih profitnih marži 😀

Mislim da su naše “niske” profitne marže u povijesti bile “strateške”, a kako rastemo počinju utjecati i efekti operativne poluge i ekonomije obujma.

Radi se o tome da ovo nije neka brzo mijenjajuća visoka tehnologija (kao npr. leading edge poluvodiči, TSMC) nego je ovo sporomijenjajuća klasična (ali esencijalna, nema supsitut, nema disrupcije) tehnologija (kao oni analogni i starijih proizvodnih procesa poluvodiči, TXN).

Sporomijenjajuća i klasična ipak ne znači da to može svatko, dapače, akumulirane “inkrimentalne inovacije” čine know-how koji se ne može lagano prekopirati (nalazi se kako u proizvodima tako i u proizvodnim i organizacijskim procesima) niti se može zamijeniti nekom slučajnom/sretnom skokovitom inovacijom konkurencije.

Primjer kako to može biti teško u tobože “jednostavnoj” proizvodnji (nadam se da ipak nismo imali sličan problem u Poljskoj, naime ovaj “moat” je dvosjekli mač) https://x.com/giuliano_mana/…DsqBJKTubziv1xg

Sporomijenjajuća i klasična prije svega znači da naše postrojenje i strojevi nisu nešto jako kompleksni i skupi i mogu se dugo amortizirati.

Ti ne previše skupi strojevi proizvode skupi proizvod (koji se radi od skupih materijala npr., to je velik udio cijene a ne amortizacija postrojenja) pa zato naš CAPEX može biti skroman u odnosu na prihode. Pomalo sliči na primjer majstora draguljara.

Mi jesmo donekle kapitalno intenzivna industrija ali samo u smislu obrtnog kapitala (za materijal, proizvodnju u tijeku), pri čemu postrojenja nam nisu (pre)skupa (asset-light u tom smislu).

Naši “nacrti” akumulirani desetljećima (kao recept za čokoladu, dizajn za nakit) i naša sposobnost njihove prilagodbe i daljnjeg razvoja (dakle naši ljudski resursi, u dizajnu, R&D, proizvodnji) kako su zahtjevi kupaca različiti i evoluiraju su naši glavni assets, dakle nematerijalna (niti naše knjigovodstvo to uspijeva iskazati u bilanci) imovina je naša glavna imovina, baš kako to i bude kod “quality compounders”, da je CAPEX tu samo mali djelić priče vezano za proizvodnju.

A proizvodnja (sa svojim “intangible assets” moat) je tek pola priče u cijeloj operaciji (i “moat” priče). Prodaja je druga (možda i “veća”) polovica. Desteljećima akumulirani parterski odnosi s distributerima, krajnjim kupcima, kao i instalirana baza postojećih transformatora kod kupaca, su ono što proizvodnji daje posao, rast potražnje, što ima “network effects” i “switching costs” moat.

Display More

KODT-a ima uloženo u zalihe 2,7 puta više nego u dugotrajnu imovinu. Na temelju toga bi rekao da je kod njih znatno bitniji know-how, nego sami strojevi koji konvertiraju materijale u gotove proizvode. Možda zato nisu ni imali velikih problema u povećanju proizvodnje, odnosno nije bilo potrebe za velikim ulaganjima. Kod KOEI-a ovaj omjer je 0,8. Navedeno mi izgleda dobro zbog buduće perspektive jer otvara mogućnost i daljnjeg rasta bez (pre)velikog ulaganja.

Quote from tiko1

ako je neko čitao članak neka prepriča od čemu se radi https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvats…-banke-15366253

Imate ovdje članak

Primorac: ‘Neprihvatljivo je da država preko HNB-a indirektno subvencionira banke’ - Zadarski list

Neprihvatljivo je da država preko HNB-a indirektno subvencionira banke, rekao je u razgovoru za subotnji Jutarnji list ministar financija Marko Primorac, koji…

zadarskilist.novilist.hr

Glavno je:

"Smatra da bi alternativna, u postojećim okvirima zasigurno puno bolja opcija, bila povećanje stope obvezne pričuve, čime bi se povećala ‘rezerva’ koju banke moraju držati kod središnje banke bez naknade, s ciljem povećanja sigurnosti bankovnog sustava." te "Ministar je kazao i da intenzivno rade na razvoju sustava koji će omogućiti građanima pristup kratkoročnom dugu države (roka dospijeća do godine dana) putem sudjelovanja na aukcijama trezorskih zapisa."

Dan je započeo s 228.900 kom, a završio s 229.730 kom na prodaji po 12.

Izgleda da su se mali iscrpili. Ako netko veći ne kupi ovaj paket, očekujem da će cijena početi padati.

Quote from Junius

Ostalo još 236595 dionica na prodaju na 12€(dva naloga su), jutro je ako me memorija dobro služi bilo 271000 dionica na 12€..što će reći da je gotovo cjelokupna prodaja 11.90-11.95 od dvojca koji je jutros na otvaranju držao 271000 dionica na 12€. Ide to.

Nisam siguran da je to dobar znak. Naime ako su oni prodavali i po 11,90-95 znači da su spremni spustiti cijenu samo da prodaju.

Quote from Junius

Quote from Blabla

Čudno kako sa svojim vezama nije dogovorio prodaju s par fondova, nego ovisi o malim ulagačima.

Ako market ne može sam u nekoliko dana apsorbirati 0.12% dionica ZABA-e, sa dva odlična kvartala iza sebe i daljnjim potencijalom za takvom zaradom, po meni bolje da ga nema...

I HPB je na ponudi s dosta većom količinom za prodaju... Na tržištu nema neograničene količina kapitala. Vidjet ćemo kako će danas i sutra ići trgovanje. Danas je za sada po 12 € prodana 1.591 dionica. Još ih je 259.391 na prodaji po toj cijeni.

Čudno kako sa svojim vezama nije dogovorio prodaju s par fondova, nego ovisi o malim ulagačima.

AZ Profit je počeo izlaziti. Na R ima 3.690 kom i ako se ne varam nekoliko stotina na P.

Quote from Roki

Neto dobit (TTM)=25,2 mil EUR

Broj dionica=511 230

Dobit po dionici (TTM)=49,2 EUR.

Cijena 705 EUR

P/E=705/49,2=14,32

Šta ja to ovdje previđam? Kako svi ostali računaju i pišu da je p/e 11?? Prosvijetlite me.

Display More

Neto dobit po kvartalima:

2q23 10,5

1q23 5,7

4q22 12,1

3q22 3,5

Ukupno 31,8

Razlika vam nastaje zato što za 4q22 dobit ne uzimate iz revidiranog izvješća

S ovim rezultatom P/E se spustio na 11,4 i izgledno je da će do kraja godine ispod 10 ako cijena ostane na ovoj razini