Danas više nije zanimljivo, no našao sam maloprije 10 godina staru analizu KODT od IC-a. Brišem stvari sa računala pa vidim da stoji u bespućima HDD-a
Zanimljivo je vidjeti da su mu se tada dva konkurenta Hammond Power Solutions i Pioneer Power
Solutions tržili s prosječnim P/E od 9,3 u odnosu na KODT-ovih 8,2. Danas se konkurenti trže na prosječnom P/E od 23,6, u odnosu na KODT-ovih 10,3. Vjerujem da za kaskanje dobrim dijelom možemo zahvaliti AZ fondovima.
Zašto obustava trgovanja?
Najbolji potez koji je Arena ikad napravila je dokapitalizacija od strane manjinskih dioničara u iznosu od 104 mil. €. To je bilo prije 6 godina. Danas je tržišna kapitalizacija 164 mil. €. 
Display MoreJednom je slučajnost, drugi je put u pitanju koincidencija, treći put je nakana- Le Carre
PBZ mirovinac izlazi čitav mjesec iz velikih papira, ADPL, ARNT, PLAG, ZABA
Na Autohrvatskoj je vlasnik povećeg računa istresao 660 komada, kupac je trezor. Ajde, makar se nisu znate već što na burzi
Na Ikba je vlasnik desetog računa prodao u mjesec dana 940 dionica, progutalo ih je tržište, ima još cca 3 tisuće komada pa će biti papira svima koliko nas ima
Na Hpb nuklerani fond i draga nam Croatia.
Podravka ko' Podravka
Riviera je trenutno pod opsadom
A za kraj rep je podvio i market maker.
Sve skupa, na um mi pada Le Carre
Najpametniji smo gledajući u retrovizor.
Na KODT-u izlazi AZ, a ne treba zaboraviti ni Lukovićevu rasprodaju ZABA-e.
Display MoreZnači, ukupno proveden CAPEX u posljednjih 18g je manji od ukupnih prihoda u zadnjem kvartalu, odnosno avg godišnji CAPEX u posljednjih 18 godina je samo 3,8 mil EUR. To nije normalno, ostvarit ovoliki rast u tom razdoblju, a bez značajnijeg CAPEX-a....kako je to moguće? Po meni postoje samo 2 moguća scenarija..ili je iskorištenost kapaciteta u 2005. bila minimalno (cca ispod 20%) ili se radi o biznisu gdje se prodaje "pamet" i CAPEX nije toliko bitan...
I pri čemu je većina tog CAPEX tzv. growth CAPEX. To je važno za normaliziranje novčanog toka, valuaciju.
Haha, ma sigurno da iskorištenost nije bila puno manja od 100 %... Da, rekao bih pamet, pametan CAPEX, posebnost industrije. Niti majstor draguljar nema neke previše skupe strojeve ali radi sa skupim materijalima i po svojim cijenjenim nacrtima, umjetnost. Proizvod mu dosta ovisi o cijeni materijala, ali nešto vrijede i njegove “ruke” i ponekad može imati solidne profitne marže.
Nije tipičan primjer s tipičnim metodama postizanja tog modela ali po meni ovo je u naravi “asset light” biznis, a znamo da je to najbolja kategorija biznisa, gdje tipično nalazimo te “quality compounders”.
To je rijetko za proizvodnu kompaniju, ali nije nečuveno. Čak se i jedan Texas Instruments (poluvodička industrija, sa svojim tvornicama!) smatra “asset light“. Još doduše nismo došli do njihovih profitnih marži 😀
Mislim da su naše “niske” profitne marže u povijesti bile “strateške”, a kako rastemo počinju utjecati i efekti operativne poluge i ekonomije obujma.
Radi se o tome da ovo nije neka brzo mijenjajuća visoka tehnologija (kao npr. leading edge poluvodiči, TSMC) nego je ovo sporomijenjajuća klasična (ali esencijalna, nema supsitut, nema disrupcije) tehnologija (kao oni analogni i starijih proizvodnih procesa poluvodiči, TXN).
Sporomijenjajuća i klasična ipak ne znači da to može svatko, dapače, akumulirane “inkrimentalne inovacije” čine know-how koji se ne može lagano prekopirati (nalazi se kako u proizvodima tako i u proizvodnim i organizacijskim procesima) niti se može zamijeniti nekom slučajnom/sretnom skokovitom inovacijom konkurencije.
Primjer kako to može biti teško u tobože “jednostavnoj” proizvodnji (nadam se da ipak nismo imali sličan problem u Poljskoj, naime ovaj “moat” je dvosjekli mač) https://x.com/giuliano_mana/…DsqBJKTubziv1xg
Sporomijenjajuća i klasična prije svega znači da naše postrojenje i strojevi nisu nešto jako kompleksni i skupi i mogu se dugo amortizirati.
Ti ne previše skupi strojevi proizvode skupi proizvod (koji se radi od skupih materijala npr., to je velik udio cijene a ne amortizacija postrojenja) pa zato naš CAPEX može biti skroman u odnosu na prihode. Pomalo sliči na primjer majstora draguljara.
Mi jesmo donekle kapitalno intenzivna industrija ali samo u smislu obrtnog kapitala (za materijal, proizvodnju u tijeku), pri čemu postrojenja nam nisu (pre)skupa (asset-light u tom smislu).
Naši “nacrti” akumulirani desetljećima (kao recept za čokoladu, dizajn za nakit) i naša sposobnost njihove prilagodbe i daljnjeg razvoja (dakle naši ljudski resursi, u dizajnu, R&D, proizvodnji) kako su zahtjevi kupaca različiti i evoluiraju su naši glavni assets, dakle nematerijalna (niti naše knjigovodstvo to uspijeva iskazati u bilanci) imovina je naša glavna imovina, baš kako to i bude kod “quality compounders”, da je CAPEX tu samo mali djelić priče vezano za proizvodnju.
A proizvodnja (sa svojim “intangible assets” moat) je tek pola priče u cijeloj operaciji (i “moat” priče). Prodaja je druga (možda i “veća”) polovica. Desteljećima akumulirani parterski odnosi s distributerima, krajnjim kupcima, kao i instalirana baza postojećih transformatora kod kupaca, su ono što proizvodnji daje posao, rast potražnje, što ima “network effects” i “switching costs” moat.
KODT-a ima uloženo u zalihe 2,7 puta više nego u dugotrajnu imovinu. Na temelju toga bi rekao da je kod njih znatno bitniji know-how, nego sami strojevi koji konvertiraju materijale u gotove proizvode. Možda zato nisu ni imali velikih problema u povećanju proizvodnje, odnosno nije bilo potrebe za velikim ulaganjima. Kod KOEI-a ovaj omjer je 0,8. Navedeno mi izgleda dobro zbog buduće perspektive jer otvara mogućnost i daljnjeg rasta bez (pre)velikog ulaganja.
ako je neko čitao članak neka prepriča od čemu se radi https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvats…-banke-15366253
Imate ovdje članak
Glavno je:
"Smatra da bi alternativna, u postojećim okvirima zasigurno puno bolja opcija, bila povećanje stope obvezne pričuve, čime bi se povećala ‘rezerva’ koju banke moraju držati kod središnje banke bez naknade, s ciljem povećanja sigurnosti bankovnog sustava." te "Ministar je kazao i da intenzivno rade na razvoju sustava koji će omogućiti građanima pristup kratkoročnom dugu države (roka dospijeća do godine dana) putem sudjelovanja na aukcijama trezorskih zapisa."
Dan je započeo s 228.900 kom, a završio s 229.730 kom na prodaji po 12.
Izgleda da su se mali iscrpili. Ako netko veći ne kupi ovaj paket, očekujem da će cijena početi padati.
Ostalo još 236595 dionica na prodaju na 12€(dva naloga su), jutro je ako me memorija dobro služi bilo 271000 dionica na 12€..što će reći da je gotovo cjelokupna prodaja 11.90-11.95 od dvojca koji je jutros na otvaranju držao 271000 dionica na 12€. Ide to.
Nisam siguran da je to dobar znak. Naime ako su oni prodavali i po 11,90-95 znači da su spremni spustiti cijenu samo da prodaju.
Čudno kako sa svojim vezama nije dogovorio prodaju s par fondova, nego ovisi o malim ulagačima.
Ako market ne može sam u nekoliko dana apsorbirati 0.12% dionica ZABA-e, sa dva odlična kvartala iza sebe i daljnjim potencijalom za takvom zaradom, po meni bolje da ga nema...
I HPB je na ponudi s dosta većom količinom za prodaju... Na tržištu nema neograničene količina kapitala. Vidjet ćemo kako će danas i sutra ići trgovanje. Danas je za sada po 12 € prodana 1.591 dionica. Još ih je 259.391 na prodaji po toj cijeni.
Čudno kako sa svojim vezama nije dogovorio prodaju s par fondova, nego ovisi o malim ulagačima.
AZ Profit je počeo izlaziti. Na R ima 3.690 kom i ako se ne varam nekoliko stotina na P.
Display MoreNeto dobit (TTM)=25,2 mil EUR
Broj dionica=511 230
Dobit po dionici (TTM)=49,2 EUR.
Cijena 705 EUR
P/E=705/49,2=14,32
Šta ja to ovdje previđam? Kako svi ostali računaju i pišu da je p/e 11?? Prosvijetlite me.
Neto dobit po kvartalima:
2q23 10,5
1q23 5,7
4q22 12,1
3q22 3,5
Ukupno 31,8
Razlika vam nastaje zato što za 4q22 dobit ne uzimate iz revidiranog izvješća
S ovim rezultatom P/E se spustio na 11,4 i izgledno je da će do kraja godine ispod 10 ako cijena ostane na ovoj razini
Izvješće je fantastično. Dobit +6,2 mil. €
Na razini grupe +8,7 mil. Eur
Napisao sam rezultat za 2Q
Izvješće je fantastično. Dobit +6,2 mil. €
Po ovim statistikama u istri izgleda da ce 6 i 7 ipak biti nesto losije nego predhodne godine
Zašto bi 7 bio lošiji? Moja logika bi bila da će 7 nadoknaditi pad u 6 ako su turisti manje dolazili zbog lošeg vremena
Dokapitalizacija zajedno s isplatom dividende nema smisla sa stajališta upravljanja kapitalom. Za dividendu će isplatiti oko 7 mil. €. Država će na to uzeti 700.000 € poreza (velika većina dioničara su fizičke osobe) + prirez, što je čisti poklon državi pošto se kapital ponovno vraća u Atlantsku. Naravno, neće svi dioničari dokapitalizirati, ali ako Atlantskoj treba kapital nisu trebali isplaćivati dividendu i tako poklanjati novac dioničara državi.
Vecu glupost nisam cuo dugo vremena.
Dividenda se isplacuje zato da dionica sluzi dionicarima i da dobije na atraktivnosti. I da, to kosta.
Ali ako ne razumijete ovu prethodnu recenicu onda sam dzaba krecio pisuci ovo.
Svaki dioničar može stvoriti svoju dividendu tako da proda dio dionica. Npr. imate 100 dionica prodate ih 8 i imate svoju dividendu. Štoviše možete sami odrediti idealan postotak dividende. Ako ste dionice stekli prije više od 2 godine, još bolje jer nećete uopće platiti porez.
Dividenda ima smisla samo ako poduzeće ima viška kapitala, što kod Atlanske očito nije slučaj.
Dokapitalizacija zajedno s isplatom dividende nema smisla sa stajališta upravljanja kapitalom. Za dividendu će isplatiti oko 7 mil. €. Država će na to uzeti 700.000 € poreza (velika većina dioničara su fizičke osobe) + prirez, što je čisti poklon državi pošto se kapital ponovno vraća u Atlantsku. Naravno, neće svi dioničari dokapitalizirati, ali ako Atlantskoj treba kapital nisu trebali isplaćivati dividendu i tako poklanjati novac dioničara državi.
Display MoreObzirom da mi je KODT najveća pozicija ovaj rast me motivirao da malo "ponovim gradivo" i pogledam detaljnije neke podatke...i dam osobne komentare (možda i pogrešne)...
Svi podaci su u EUR; kod "analize" dobiti koristio sam "dobit prije oporezivanja" jer stalno koriste porezne olakšice pa isto iskrivljuje sliku neto dobiti...
1. Grafikon promjena vrijednosti zaliha proizvodnje (iz RDG-a) i dobiti prije oporezivanja...
Za one koje ne znaju, promjena vrijednosti zaliha u RDG-u se javlja kao korektivna vrijednost materijalnih troškova kod nabave zaliha koje nisu prodane (sučeljene s prihodima) u izvještajnom razdoblju. Obzirom da je u q12023 promjena vrijednost zaliha dvostruko veća nego prethodne godine prema povijesnom kretanju može se očekivati brutalne prihode u ostatku godine (posljedično i dobit) jer je očito da društvo gomila zalihe koje će se sučelit s prihodima u budućim razdobljima. Obzirom da prihodi galopiraju nema straha da je gomilanje zaliha posljedica slabe prodaje. Već par godina razmišljam zašto im ta stavka tradicionalno u prvom kvartalima značajno odskače od ostalih kvartala. Meni je jedino realno objašnjenje da tokom prvog kvartala s kupcima definiraju konačne uvjete (cijene, količine, rokove) projekata za tu godinu pa sukladno tome naručuju koliko god mogu sirovina/zaliha da smanje rizik promjena cijena sirovina i da smanje rizik kašnjenja u isporukama.
Jako je zanimljivo vidjeti da im je u svim promatranim godinama (zadnjih 5 godina; prije toga nema dostupnih podataka) dobit u Q1 najmanja od svih ostalih kvartala. Jedina godina kad je dobit u Q1 bila jednaka s dobiti u Q2 je 2019. kad je i stavka "Promjena vrijednosti zaliha" bila najniža...kako god, obzirom na povijesno kretanje promatranim stavki možemo očekivati raspašoj do kraja godine, a ja se nadam da će već Q2 to potvrdit...
2. Kretanje prihoda po kvartalima
Prihodi prvog kvartala su tradicionalno najslabiji, a ono što me iznenadilo je da su prihodi q2 tradicionalno najveći (uz iznimku q4 od prošle godine)…
3. EBITDA po kvartalima i
Ništa pametno…iako su prihodi u Q2 tradicionalno najveći, najveća EBITDA uz najveću EBITDA maržu se najčešće ostvaruje u Q4.
p.s. u Q42020. je marža i ostvarena EBITDA pod utjecajem jednokratnih stavki (nije mi se dalo to korigirat, sry 😊)
4. Prihodi dobit i profitabilnost na godišnjoj razini…
Da, ono najslađe…jasno se vidi rast prihoda uz rast profitabilnosti…TOP!!!...samo bi nadodao da je u Q12023 ostvarene EBITDA marža veća za 0,7 p.p. u odnosu na Q42022 samo je ukupna profitabilnost niža zbog visokih financijskih prihoda u Q42022
5. Malo fundamenata…da vidimo kakva je situacija…
TOP!!! Unatoč povećanju tržišne kapitalizacije od 5x puta u odnsou na 2017. fundamenti su postojani 😊. Znači, na današnju cijenu P/E zadnja 4 kvartala je oko 9 kao što ne odskače u odnosu na avg vrijednost zadnjih 6 godina. EV/EBITDA je isto postojana, nešto je veća nego u prethodnom razdoblju zbog brutalnog porasta cijene dionice, ali dijelom i zbog neto duga (dug prema kreditorima-novac) koji je od 2022. prvi put u promatranom razdoblju pozitivan, odnosno društvo ima manje novca na računu nego obveza prema kreditorima. Na kraju 2021. neto dug je bio oko -11 mil EUR a sad je na +2,3 mil EUR. Očito su se kroz 2022. opustili i dodatno zadužili i ulupali lovu većinom u zalihe i proizvodnju (CAPEX nije bio pretjeran) što pokazuje da očekuju brutalan rast poslovanja u budućem razdoblju što potvrđuje i saldo zaliha koje su za 56 mil eur (2x) veće nego na kraju 2021. godine kao i iznos ugovorenih poslova. Obzirom da nemaju problema sa plasmanom proizvoda i naplatom ovo je odlično.
p.s. P/E je nešto veći jer je izračunat na bazi dobiti prije oporezivanja jer im je dobit nakon oporezivanaj pod jakim utjecajem poreznih olakšica
Ono zbog čega „mi rast zazubice“ je činjenica da im je Q1 najčešće najlošiji kvartal i po visini prihoda i po ostvarenoj EBITDA-i, a ove godine je Q1 „izbio iz cipela“ pa ako nastave u tom ritmu doslovno je samo nebo granica.
Trenutno jedini „problem“ koji vidim je neizvjenost po pitanju iskorištenost kapaciteta, je li već udaramo u plafon po tom pitanju...
6. I da…stvarno smo blizu laska u CROBEX, nije šala…trenutno smo na 73,3% protrgovanih radnih dana od posljednje revizije CROBEXA, ako budemo „pazili“ tokom ljeta na transakcije ulazimo sigurno…
Sretno i uživajmo ljudi u ovom…dok traje…svaki konstuktivni komentar je dobrodošao...
Odličan pregled! Samo bi dodao da su ove godine i solari u funkciji za koje su rekli da bi im trebali pokriti oko 30% potreba za el. energijom. To bi im trebalo pozitivno utjecati na novčani tok i profitabilnost.
Burza je pod vodstvom Gazicke postala najdosadnija ikad. Zao mi je sto sam se uopce vratio i poceo pratit.
Od spomena Gažićke mi dođe muka jer mi se dovoljno sjetiti kako su delistirali Pevec.
