Zna li tko što je s ovom dionicom?
Rezultati su po meni bili solidni, ali vidim da ništa ne može pomoći da se dionica pomakne (povlaštena), već naprotiv, mic po mic curi.
Ima li tko kakvih informacija zašto bi to mogao biti slučaj?
Posts by Marty McFly
-
-
24.12 ex dividend day odnosno ko proda 23.12 nema pravo na divku?
Za koje blagdane? kada je prva isplata dijela dividende?
1) u iznosu od 24.194.268,75 EUR odnosno 11,95 EUR bruto po dionici, koja tražbina za isplatu
dividende dospijeva dana 7. siječnja 2025. (dan plaćanja – payment date),
2) u iznosu od 24.194.268,75 EUR odnosno 11,95 EUR bruto po dionici, koja tražbina za isplatu
dividende dospijeva dana 26. lipnja 2025. (dan plaćanja – payment date) -
Display More
Nije baš tako.
Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam).
Citiram "Nasuprot tome, model očekivanih kreditnih gubitaka zahtijeva procjenu mogućih gubitaka od umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata prije pogoršanja financijske i kreditne sposobnosti dužnika, te ovaj model nalaže:
- određivanje očekivanog kreditnog gubitka od financijske imovine prilikom njezinog prvobitnog stjecanja;
- priznavanje ugovorenih prihoda od kamata umanjenih za inicijalni očekivani kreditni gubitak tijekom razdoblja dospijeća instrumenta;
- formiranje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke tijekom cijelog roka dospijeća financijskog instrumenta;
- ponovnu procjenu očekivanog kreditnog gubitka u svakom razdoblju;
- trenutno priznavanje učinaka bilo koje promjene u očekivanjima kreditnog gubitka"
"Poduzeća imaju mogućnost ove povijesne podatke korigirati za analizu makroekonomskih informacija koje se odnose na buduća razdoblja. Tako primjerice u razdoblju kada se očekuje pogoršanje makroekonomskih pokazatelja, ovi se iznosi mogu povećati, i obrnuto".
Poglavlje 4 (4.1, 4.4 i poglavlje 5)
Reklasifikacija iz ATR-a i prebacivanje na RDG ide lagano - samo prodaš nešto iz ATR portfelja i regulator (a prije toga vanjski revizor) će te natjerati da cijeli portfelj mjeriš onda tako, ali reklasificirati da se mjeri po amortiziranom trošku je malo teže i zahtjeva promjenu poslovnog modela, s time da ne možeš samo reći "ja mijenjam poslovni model" već moraš prilagoditi procese oko upravljanja i organizacije u banci da bi to dokazao i imati jako dobro obrazloženje zašto to radiš. Promjena tržišnih uvjeta nije jedno od njih.
Regulator ne želi da se prebacuješ iz jednog u drugi portfelj kako ti se sviđa i u interesu mu je da imaš adekvatnu i stabilnu kapitalilziranost.
-
Malo sam gledao MSFI 9 mogli su napraviti umanjenje iz niza razloga, moguće je i ako samo očekuješ pogoršanje makroekonomskih pokazatelja o čemu se točno radi ne znamo, malo mi je čudno da im pada vrijednost obveznicaako se o toem radi, ako pada kamatna stopa njihov odnos je inverzan kada pada kamatna stopa raste vrijednost obveznicama. Svakako bi trebali napisati u bilješkama o čemu se točno radi, to če objavit kada bude godišnje izvješće sad u drugi mjesec ili da ih kontaktiramo https://www.hpb.hr/hr/kontakt-za-investitore/332
Nije baš tako.
Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam). Dodatno, kao što rekoh, to se radi upravo da se vrijednost tih obveznica ne bi mjerila prema tržišnim cijenama već po amortiziranom trošku, upravo da rast kamatnih stopa i eventualni pad cijena obvezničkog portfelja ne bi negativno utjecao na kapital i kako bi on bio stabilan. Posebno nakon dodatnih MREL zahtjeva koji su taman u to vrijeme "klepili" sistemski važne banke.
Pogledaj u gore linkanoj objavi utjecaj na ostalu sveobuhvatnu dobit i kapital nakon reklasifikacije i koliko je porasla.
Nije porasla zato jer su porasle cijene nakon reklasifikacije, nego zato jer su počeli voditi ih po amortiziranom trošku i to 2022. godine.
Razlog reklasifikacije je borba za kapital, a to znači odustajanje od zarade na trgovanju.
Ako su imali MREL obveznice neke druge banke, uobičajeno je da ih te banke otklupljuju prije dospijeća jer im u zadnjoj godini ne ulaze u regulatorni zaštiti sloj i predstavljaju samo trošak. Moguće je nešto u portfelju prijevremeno otkupljeno aktiviranjem call opcije. Moguće je da su imali nešto s amortizirajućom glavnicom poput obveznice grada Varaždina. Možda je nešto i "kihnulo". Tko će ga znati...
-
Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.
Poanta je da nije bilo nikakvih gubitaka u onom kvartalu kada je promijenjen poslovni model držanja obveznica i zato sumnjam da je cijena ostala kako je bila na kraju toga kvartala pa sve do dospijeća.
Po meni su jednostavno zamrznuli tržišnu cijenu pojedine obveznice kakva je bila u trenutku promijene poslovnog modela, pa po dospijeću obveznice bilježe dobit ili gubitak dobit/gubitak= tržišna cijena -nominalna.
Ne može se cijena "zamrznuiti" kakva je bila.
Banke nisu mijenjale poslovni model radi utjecaja na RDG već radi utjecaja na kapital.
Vidjeti poveznicu i datum:
Promjena poslovnog modela u principu nije dopuštena nakon što su jednom dionice nakon testa poslovnog modela raspoređene u odgovarajući portfelj.
Promjena modela zahtijeva "reset" na način da se ta vrijednosnica vodi kao da je oduvijek bila u ATR portfelju i ne bi trebala bilježiti bilo kakve promjene cijena.
Logično bi bilo da do promjena dođe ne zbog promjene cijene već uslijed nečeg što se dogodilo s glavnicom.
Zato mislim da može biti riječ o nekoliko stvari: prijevremenom dospijeću, amortizirajućoj glavnici nekog od papira, otpisu ili kombinaciji tih stvari.
-
Vidim da se potegnula rasprava o obveznicama i njihovom dospijeću, ali nisam shvatio kako bi to uzrokovalo ovoliko umanjenje vrijednosti? Iz mojeg razumijevanja obveznica, ako ju se drži do dospijeća onda nema gubitaka... Jedino ako su neke underwater obveznice prodavali uz gubitak prije dospijeća?
Jer su se prvo obveznice držale radi trgovanja, pa je cijena bila bubam 109 od nominale, potom su promjenili politiku u držanje obveznica do dospijeća, ali je cijena do dospijeća ostala 109 od nominale u bilanci, tek kad je obveznica dospjela, bilježili su tih 9 jedinica kao gubitak...
Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.
Poanta tog modela upravo jest da se ta imovina vodi po nabavnim cijenama kako tržišne promjene cijena ne bi imale negativni utjecaj na, prije svega kapital, ali i na RDG.
Nisam siguran, ali to bi se eventualno moglo objasniti obveznicama s amortizirajućom glavnicom koje osim kupona isplaćuju i dijelove glavnice do dospijeća. Dospijeće dijela glavnice trebalo bi umanjiti poziciju te imovine u izvještajima dok obveznica i dalje ostaje u portfelju.
Primjer:
-
Reklasifikacija imovine se radi upravo radi utjecaja na kapital.
Dioinice se vrednuju po tržišnim cijenama. Njih ne možeš držati do dospijeća.
Obveznice se mogu vrednovati po amortiziranom trošku (ako ih držiš do dospijeća) ili po tržišnim cijenama.
Postojeći portfelj vrijednosnih papira, ukoliko je kupljen u razdoblju niskih (i negativnih u nekim slučajevima) kamatnih stopa opasno je stradao nakon eksplozije inflacije i rasta prinosa (pada cijene obveznica). To je strašan udar na regulatorni kapital kada se ta imovina vrednuje po tržišnoj vrijednosti. Zato se i radila reklasifikacija. Tada se eliminira utjecaj promjene tržišnih cijena na kapital, a imovina u tom portfelju se vodi po amortiziranom trošku i diskontiraju se novčani tijekovi imovine do dospijeća. Razlog reklasifikaciji imovine u obvezničkom portfelju nije toliko zbog utjecaja na RDG, već na kapital. MREL zahtjevi su ih jako skupo koštali jer je tu riječ o izdanju neosiguranog duga (obveznica, depozita) koji služi za eventualni tzv. bail in u slučaju problema. Na to se plaćaju jako visoke pasivne kamate i zato uprava HPB-a i navija da se dobit zadržava i usmjerava u bildanje kapitala umjesto u isplatu dividendi, što i piše u prethodnom njihovom izvješću, no to će ovisiti o vlasniku odnosno državi, a u manjoj mjeri o njima. KAda gledate odluku o isplati dobiti državnih poduzeća, vidjeti ćete da oni imaju obvezu najmanjeg postotka isplate ostvarene dobiti u odnosu na ostale firme u državnom portfelju,
Naravno da udovoljavanje MREl standardima iziskuje troškove, al jednom kad ih ispuniš možeš isplaćivati visoke dividende kao i ZABA a to znači da bi te i tržište trebalo vrednovati kao Zabu odnosno cijenu dionice vjerojatno veću od 600 eura. MREl pokazatelji su sve bolji i HPB je na dobrom putu.
Imam dionice HPB-a, navijam za njih, ali iskreno su oni jako daleko od ZABE kad je riječ o upravljanju, a mislim da to ujedno i razlog razlike u cijeni.
P/B je dobar pokazatelj za banke jer im je imovina gotovo isključivo financijska i relativno lakša za vrednovati, ali treba obratiti pozornost na kvalitetu kreditnog portfelja. Nisu svi isti.
Ajmo ovako, čijim rizicima više vjerujete prilikom odobravanja kredita, ZABA-inim ili HPB-ovim da će održavati portfelj zdravim?
Što mislite gdje će više NPL-ova popucati u slučaju da stvari krenu nizbrdo (HPB ima i povijest na tu temu)?
Navijam za HPB i suguran sam da će sve biti super dok su tržišni uvjeti ovakvi, ali me brine što će biti kad tržišne malo stisne.
U konačnici, iskreno se nadam da griješim i da ste vi u pravu.
-
Zašto je loše..9 milijuna eura je umanjenje vrijednosti financijske imovine...vjerojatno obveznica, koja je dospjela na naplatu, a koja se vodila po tržišnoj cijeni od prije dvije godine. Kada su promijenili politiku držanja obveznica, od držanje radi trgovanja u držanje do dospijeća.
Da u Americi su mislim promijenili to pravilo ne moraju to iskazivati kao gubitak, jer ionako nema utjecaj na poslovanje niti chase flow ako se drži do dospijeća, inače se dionice vrednuju tako da se diskoniraju novčani tijekovi, a ne po dobiti koja je računovodstvena kategorija također u izvješću je rasla i amortizacija koja nema utjecaj na novčani tok, po meni je daleko važniji podatak rast kapitalizirane isti i MREL pokazatelja zato ovo izvješće smatram dobrim kad drhtava ručice prodaju svoje vjerujem da idemo opet gore
Reklasifikacija imovine se radi upravo radi utjecaja na kapital.
Dioinice se vrednuju po tržišnim cijenama. Njih ne možeš držati do dospijeća.
Obveznice se mogu vrednovati po amortiziranom trošku (ako ih držiš do dospijeća) ili po tržišnim cijenama.
Postojeći portfelj vrijednosnih papira, ukoliko je kupljen u razdoblju niskih (i negativnih u nekim slučajevima) kamatnih stopa opasno je stradao nakon eksplozije inflacije i rasta prinosa (pada cijene obveznica). To je strašan udar na regulatorni kapital kada se ta imovina vrednuje po tržišnoj vrijednosti. Zato se i radila reklasifikacija. Tada se eliminira utjecaj promjene tržišnih cijena na kapital, a imovina u tom portfelju se vodi po amortiziranom trošku i diskontiraju se novčani tijekovi imovine do dospijeća. Razlog reklasifikaciji imovine u obvezničkom portfelju nije toliko zbog utjecaja na RDG, već na kapital. MREL zahtjevi su ih jako skupo koštali jer je tu riječ o izdanju neosiguranog duga (obveznica, depozita) koji služi za eventualni tzv. bail in u slučaju problema. Na to se plaćaju jako visoke pasivne kamate i zato uprava HPB-a i navija da se dobit zadržava i usmjerava u bildanje kapitala umjesto u isplatu dividendi, što i piše u prethodnom njihovom izvješću, no to će ovisiti o vlasniku odnosno državi, a u manjoj mjeri o njima. KAda gledate odluku o isplati dobiti državnih poduzeća, vidjeti ćete da oni imaju obvezu najmanjeg postotka isplate ostvarene dobiti u odnosu na ostale firme u državnom portfelju,
-
Po meni izvješće loše, iako i dalje cijena dionice nešto podcijenjena.
Ispada da uprava nema odgovornosti za rezultat i da se bankom upravlja kao da je neka državna institucija koja nije na tržištu (prvenstveno što nema kontrole troškovne strane).Zato je usporedba fundamenata sa ZABA-om, uspoređivanje krušaka i jabuka.
Imam dionice HPB-a...
Ja bih prije rekao da rade kompromise prema uputama vlasnika (svi znamo tko je to) i da rezultat nije jedini fokus uprave već odnos s vlasnikom.
-
Display MoreDisplay More
Ja imam dionice HPB-a, ali iskreno nisam uopće sretan s izvješćem (gledam konsolidirano izvješće u excelu).
Troškovi radne snage su im rasli za 30% isto kao i operativni troškovi (u samo godinu dana), kamatni rashodi eksplodirali, sveobuhvatna dobit razdoblja im je značajno manja u odnosu na prošlogodišnju, prihodi od naknada i provizija se nisu ni pomaknuli što mi upućuje na činjenicu da svi ti klijenti koje su "pokupili" temeljem akcijske štednje nisu otavarali tekuće račune i ostavljali naknade već samo generirali kamatne rashode i još su im rasle rezervacije. To sve u uvjetima gdje su u ovom razdoblju imali pristup ECB-ovoj stopi od 4% dok su prošle godine imali dobar dio razdoblja značajno niže stope na depozite kod centralne banke:
Uprava se hvali i radi usporedbe s 2021. godinom umjesto s prethodnom
Meni se čini da u svemu tome treba tražiti razlog zašto ZABA "razvaljuje" dok HPB kaska s porastom cijene.
Možda krivo gledam i netko me može ispraviti?
Pogledaj ovaj dokument informacije za investitore tamo piše da su naknade rasle, porasli su i troškovi zaposlenika i administrativni troškovi valjda planiraju širenje, jako me veseli rast MREl prijatelja i to značajno to znači da je banka sjajno kapitalizirane što znači da nema zapreke za masne dividende i budućnosti mnogo veće od 30% posto dobiti koliko se očekuje ove godine ja sam jako zadovoljan ovim izvješčem
Poštujem mišljenje, ali ne slažem se.
Inače, ispunjenje MREL zahtjeva ih masno košta. To je jedan od razloga eksplozije kamatnih rashoda, a ne samo depoziti,
Obratite pozornost i na kretanje sveobuhvatne dobiti.
Gledao sam konsolidirano izvješće i tamo su prihodi od provizija i naknada flat, tako da je to još jedna stvar koja me zbunjuje.
-
Razlika između kamatnih prihoda i rashoda za tromjesečje je ista kao i prošle godine, a za 9 mj. je čak 16 mil. veća.
Dobit je niža samo zbog knjigovodstvene stavke "umanjenja vrijednosti" koja je veća za 8.mil. nego prošle godine, tako da bi bez toga dobit bila čak i viša nego prošle godine.
Tako da su rezultati opet odlični, a dosadašnja ulaganja (i pridobivanje velikog broja klijenata štednjom) će tek sad početi rezultirati većom zaradom u sljedećim razdobljima.
S PE 6 i P/B 0,95 daleko ispod Zabe s velikim potencijalom rasta.
To i jest dio problema.
Umanjenja vrijednosti se rade s razlogom, a i pišu o prebacivanja dijela imovine u rizičniju kategoriju.
S druge strane, čak i da su na istoj razini prihodi, u ovim uvjetima mi se čini da je to loše (4% ECB u promatranom razdoblju, sada 3,25%, a do kraja sljedeće godine vrlo vjerojatno oko 2%).
Nezadovoljan sam i s kontrolom troškova.
Mislim da je ključ u tome da ih treba uspoređivati s rezultatima drugih banaka u istom razdoblju, a ne s povijesnim podavcima iz prošle godine,
Sve ima potencijal rasta, ali ako se loše upravlja ili barem lošije od konkurencije, to ne znači ništa.
Stara brokerska uzrečica kaže, kad vjetar puše i purani lete.
Ne znam... jednostavno nisam sretan.
I ROA i ROE im padaju, u ovom "zlartnom razdoblju za banke" to nikako ne može biti dobro.
Moje strahovnje je što će biti kad stane "happy hour" kod ECB-a?
Nadam se da sam u krivu.
-
Ja imam dionice HPB-a, ali iskreno nisam uopće sretan s izvješćem (gledam konsolidirano izvješće u excelu).
Troškovi radne snage su im rasli za 30% isto kao i operativni troškovi (u samo godinu dana), kamatni rashodi eksplodirali, sveobuhvatna dobit razdoblja im je značajno manja u odnosu na prošlogodišnju, prihodi od naknada i provizija se nisu ni pomaknuli što mi upućuje na činjenicu da svi ti klijenti koje su "pokupili" temeljem akcijske štednje nisu otavarali tekuće račune i ostavljali naknade već samo generirali kamatne rashode i još su im rasle rezervacije. To sve u uvjetima gdje su u ovom razdoblju imali pristup ECB-ovoj stopi od 4% dok su prošle godine imali dobar dio razdoblja značajno niže stope na depozite kod centralne banke:
Official interest ratesThe three official interest rates the ECB sets every six weeks as part of its monetary policy to steer the provision of liquidity to the banking sector.www.ecb.europa.euUprava se hvali i radi usporedbe s 2021. godinom umjesto s prethodnom
Meni se čini da u svemu tome treba tražiti razlog zašto ZABA "razvaljuje" dok HPB kaska s porastom cijene.
Možda krivo gledam i netko me može ispraviti?
-
-
Ugovor za novih 20 niskopodnih tramvaja, a do kraja godine natječaj za još dodatnih 40.
Tomašević potpisao ugovor za još 20 novih tramvaja: 'Ovo su prvi tramvaji nakon čak 15 godina'Zagrebački gradonačelnik kazao je da je ovo jedan 'povijesni dan' pa dodao kako se novi tramvaji izrađuju te da će Zagreb raspisati natječaj za još dodatnih 40…www.vecernji.hr -
Display More
Problem je jedino što se sa ZABA-om puno bolje upravlja, uz značajno manji utjecaj politike (imam dionice HPB-a). Nadajmo se da će reforme uslijed očekivanog pristupanja OECD-u u budućnosti donijeti kvalitativne pomake u segmentu upravljanja kvazi državnim poduzećima, pa tako i HPB-om i barem smanjiti političku ovisnost tih društava.
Sve ok
Međutim nas osim upravljanja zanimaju i brojke gdje je ocito prevelik nesrazmjer!?.Odlican primjer ZABA /HPB i usporedba ERNT/KOEI
Mercedes/Fičo ! svjedočimo danas da je taj "fičo" prestigao mercedes...naravno u cijeni dionice,gledajući iz perspektive malih dioničara
I uz taj enormni rast koncara isti je podcijenjen...
KOEI P/B 2,25 ; ERNT 3,19
Ovakav raspleto čekujemo i ovdje
Nadam se da ste u pravu, ali dosadašnja iskustva ne idu u prilog tome da je država dobar manager, bilo da upravlja fićom ili mercedesom. Efikasnost ZABA-e je na jednoj sasvim drugoj razini u usporedbi s HPB-om, osobito ako se vidi koliko je ZABA veći i kompleksniji sustav. ZABA se uglavnom vodi poslovnom logikom, dok kod HPB-a to nije nužno uvijek slučaj. Moje osobno mišljenje je da to tržište prepoznaje i to se odražava na multiplama i valuaciji u usporedbi sa ZABA-om. ZABA npr. ima ROA 2,55 dok HPB ima upola manji (1,29) dok istovremeno ZABA ima višu stopu adekvatnosti kapitala. To govori dosta o efikasnosti. Bilo bi zanimljivo vidjeti i malo baciti oko na CIR (cost income ratio). Nisam tražio taj podatak, ali vjerujem da je debelo u korist ZABA-e. HPB svakako ima potencijala radi svoje veličine i pozicije na tržištu, ali najveći iskorak u smjeru povećanja vrijednosti za dioničare bila bi upravo promjena u načinu upravljanja (odmak od politike).
https://www.hnb.hr/documents/20182/4979409/SV1-h-podaci-o-poslovanju-30-6-24
-
Display More
p/e može porasti tako da dobit padne....
Ili obrnuto
P/E 13.35 EPS 41,19 uz cijenu dionice 550e
..kako god okreneš, podcijenjeni smo...
Porez na nekretnine i apartmane...smanjenje kamata FED i ECB ,0 od recesije,psiholoski ekonomski i financijski uskoro će pozitivno odrazit i na domaće tržište kapitala.
Mislim da će i ZSE od 2025 uvesti neke novosti koje bi trebale privući nove ulagače
Problem je jedino što se sa ZABA-om puno bolje upravlja, uz značajno manji utjecaj politike (imam dionice HPB-a). Nadajmo se da će reforme uslijed očekivanog pristupanja OECD-u u budućnosti donijeti kvalitativne pomake u segmentu upravljanja kvazi državnim poduzećima, pa tako i HPB-om i barem smanjiti političku ovisnost tih društava.
-
Meni nije ništa sjelo. prodao pa ponovo kupio. jel to znaci da moram ponovo slati osobne podatke ADRIS u.
Trebali ste poslati nove podatke ukoliko ste promijenili tekući račun ili ukoliko ste imali prije dionice na skrbničkom računu ili marginu, jer je u tom slučaju isplata vjerojatno napravljena na prolazni račun banke u kojoj ste imali taj margin.
