Posts by Marty McFly
-
-
Sjednica Uprave i Nadzornog odbora
-
Mišljenja, komentari?
Usporedba sa ostalima?
Meni se čini upravo kao potvrda onog što sam rekao na prethodnoj stranici.
-
Display More
Bit će sve prema planu..
Da samo sada (bid/ask)izgleda da ovdje trenutno svatko ima svoj plan...čista psihologija uz dva tri zrna depresije i mali promet...Ali ostavimo negativu iza sebe...
Znamo da je u 2024 ECB u više navrata spustao kamatu s 4% na niže tako da tu nema iznenađenja ,dobit od kta će biti umanjena u odnosu na 2023,ali na drugoj strani imamo imamo rekordno povećanje novih klijenata i prinose kroz super štednju i kredite...što izgleda vrlo obećavaju će za buduće vrijeme...( o da, pa i naknade rastu zar ne!?)
Ako će dobit/divka za 2024.biti 5%ili više na cijenu dionice cca 300 e ,to će biti fenomenalan prinos ,i potvrda da HPB iz godine u godinu raste...
Čak i ova 2025 obećava stabilne prihode/dobit i isplatu dividende u 2026.
Financijski smo stabilni očekujem BVPS 300 e, i tu nema zime za nas, može biti samo viši s narednim kvartalima
O akvizicijama HPB,planovima i sentimentu tržišta ćemo drugom prilikom
Imamo "prinose kroz Super štednju"?
Može pojašnjenje oko ovog?
Koliko ja znam, sve banke imaju viškove likvidnosti i to velike što znači da na prikupljenoj dodatnoj štednji zarađuju u odnosu na razliku ECB-ove stope i stope na prikupljene depozite, umanjeno za obveznu pričuvu (1%) i realne troškove. Super štednja na godinu dana je sada 1,4% na godinu dana i to je relativno OK jer bi se tu negdje oko 1,75-2,00%, ako sve bude po planu, mogla i zaustaviti ECB-ova kamatna stopa ako inflacija bude OK.
Problem je što su ranije davali Super štednju po kamatama od 3% dok je bilo izgledno da će se kamatna stopa tijekom "života" tako prikupljenih depozita značajno smanjivati (sada je 2,75%, a uskoro vrlo vjerojatno 2,50%), tako da je dobra šansa da neće ostvariti nikakav značajan prinos od toga. EKS na stambene kredite im je 3%. Prilično sam siguran da je i ta cijena bila pritisak s Markova trga za ublažavanje stambene krize. Dodatno, skoro sigurno neće smjeti podizati naknade iz istog razloga. Nisam siguran da će biti baš toliko koristi od cross sellinga da bi se isplatili takvi potezi.
Imam dionice i sve OK, ali ja i dalje mislim da je glavni driver rasta ove dionice odluka vlade o isplati dobiti, a dobit za 2024. se praktično zna, tako da nije teško izračunati kolika će biti dividenda ukoliko će morati isplatiti tih 60%. Da bi značajnije išli naprijed, politika bi se trebala malo odmaknuti kod donošenja poslovnih odluka. Prilično sam siguran da će osztale banke ove godine imati rast dobiti u odnosu na 2023. HPB vjerujem da će imati ipak pad dobiti (ne nešto monumentalno, ali ipak pad dok će drugi rasti), a to govori o utjecaju politike na rezultat društva.
Ova 2025. godina će biti pravi test. Vlada ih je natjerala na sve ovo gore što sam napisao, ECB u međuvremenu smanjuje stope, pa ćemo prve rezultate vidjeti već i na Q12025 i moći usporediti s Q12024, a na to se nakalemio i HNB koji pokušava ohladiti potražnju za kreditima tako što pooštrava uvjete za izračun kreditne sposobnosti (u svakom slučaju, cilj im je destimulirati daljnji rast potrošačkog kreditiranja jer ono potiče potražnju u uvjetima snažnog rasta plaća i dodatno potpiruje i onako visoku inflaciju). Nadam se da sam u krivu i da će razultati biti na razini 2024., ali iskreno ne vidim kako.
Dvidend yield je glavni forte ove dionice jer je predvidiv i lak za izračunati i to će po mom skromnom mišljenju biti predominantni faktor ljudima koji žele imati tu dionicu. Znam da je u mom slučaju tako.
-
KOEI u padu u odnosu na mjesečni CROBEX. Razlog za brigu?
Vidjeti ćemo krajem mjeseca kad izađe izvješće.
Fundametalni pokazatelji svakako ne izgledaju kao da ima razloga za brigu.
-
znači kada su kamatne stope središnjih banaka išle gore, bankama je pasalo jer su ubirale veće kamate od tih središnjih banaka.....sada ako se kamatne stope snižavaju, bankama opet paše tj. bolje im je? jel aludirate na tako nešto?
Ovisi što su radile kad su kamatne stope bili visoke.
-
Gorim od znatiželje kolika će biti neto dobit HPB za 2024 godinu.
Razmazila me divka za 2024. pa sam malo nestrpljiv ...Mozda ima netko "kakvu brojku" za podijelit ,bit ću zahvalan
Divka je bila za 2023. Sljedeća će biti za 2024. i mogla bi biti slična prethodnoj, ukoliko Vlada odredi isti postotak isplate ostvarene dobiti.
-
HPB krenuo u žestoki napad.
Ponudili su kamatnu stopu 2.89% na stambene kredite i pokrivaju trošak solemnizacije kao i procjenu nekretninebuz uvjet da se prebace redovna primanja kod njih.
Dobro je da šire tržišni udio, ali davati fiksnu kamatu po 2.85% dok je inflacija 4% a prinos na američke obveznice 4,6% zašto riskirati sa stambenim kreditom ako možeš plasirati novac u 10 godišnju američku obveznicu po 4,6% praktički bez rizika ako inflacija ponovo podivlja sa ovim fiksnim kamatama od 2,85% si u problemu
Zato jer je američka obveznica u USD, a oni imaju pasivu u EUR. Bolja je usporedba s ECB-ovom stopom na deposit facility ili, ako baš idemo na obveznice, BUND-om (oko 2,6%) ili nekom domaćem državnom izdanju (oko 3,25%).
Neovisno o tome, načelno kritika stoji.
Da bi ovo imalo smisla, moraju jako vjerovati da će ECB-ova stopa do kraja godine pasti na oko 2 posto ili ispod i zadržati se na tim razinama dugo. Trenutno je na 3%, a od 30.01.2025. vjerojatno će biti donijeta odluka o spuštanju na 2,75% pa će to biti benchmark. Ispod toga je besmisleno davati bilo kakve kredite jer se risk free dobije bolji ili ekvivalentni povrat/prinos od ECB-a.
-
Primjer kad nemoguće postane stvarnost na ZSE !
KOEI P/B 3,1 puše za vratom donedavno zlatnoj koki ERNT P/B 3,6
Možemo li predvidjeti sličan scenarij u dogledno vrijeme i u bankarskom sektoru HPB P/B 1,06 -ZABA P/B 3,45 svjedočit ćemo uskoro nakon izvještaja
Mala je razlika što Končaru dobit i marža brutalno rastu, a knjiga narudžbi im je puna ohoho unaprijed. S druge strane HPB trenutno dobro zarađuje s obzirom da su tržišne okolnosti za banke dobre. Problem je što kad se HPB usporedi sa svojim peerovima, vidi se da su lošiji. Barem ja tako vidim. Mislim da je glavni driver rasta HPB-a na burzi obveza isplate dividende (barem sam ja zato unutra). Želim reći, Končar je u pravoj branši u pravo vrijeme, ali s njim se i bolje upravlja nego s HPB-om koji je isto u pravoj branši u pravo vrijeme ali to ne koristi u mjeri u kojoj bi mogao (politika, upravljanje). Osobito je to istina kad se potonja usporedi s ostalim bankama na tržištu (ZABA, PBZ, ERSTE, OTP, pa čak i IKB). Treba samo usporediti ROA i ROE HPB i ZABA ili IKB i biti će jasno zašto je jedna puno skuplja od druge. To naravno ne znači da HPB ne može rasti ili da ZABA možda nije preskupa (osobito kad se usporedi s NLB-om ili s UCIG). Imam obje dionice, KOEI i HPB. Inače, mislim da P/B nije baš dobar pokazatelj za firme koje se bave proizvodnjom, dok je dobar za banke. Banke imaju uglavnom financijsku imovinu koju je (relativno) lako vrednovati u knjigovodstvenom smislu, dok je imovina proizvođačkih firmi mahom materijalna, tako da to ne bih baš uspoređivao. Boje je gledati P/E ako se uspoređuju različite industrije.
-
Tako mi je draga ova dionica koju imam već 2 godine, samo raste i raste, a na forumu ni jedan komentar o njoj
Ima nas još kojima je draga
-
Display More
Jača suradnja PODR ,KOEI i drugih većih poslovnih subjekata sa HPB, formula koja koja dobiva.
Ne samo HPB nego cijela zajednica.
Incijativa koja kasni mnogo godina ,odljev dividende banaka u stranom vlasništvu je ogroman .
Za tu pojavu ne trebaju experti i tumači.
Javno ukljucivanje ministarstva financija u strukturu upravljanja HPB, uskoro bi moglo potaknut pravu renesansu dobrih vijesti za HPB (...podsjeća na godine 2005-2008, P/B 6)
Kad sve materijalne činjenice "oduzmem i zbrojim"uvjerenja sam da bi dionica HPB uskoro mogla putem rasta dionice KODT
..samo moje razmisljanje,nije nagovor na kupnju ili prodaju dionice hpb
Moje razmišljanje je - čim manje države u upravljanju bankom.
Imam dionice HPB-a.
-
to samshvatio da je to algoritamska transakcija samo kako se onda dogodi / ostvari ?
https://zse.hr/UserDocsImages/docs/legal/rules/2018-01-03%20-%20ZSE%20Pravila.pdf?vel=677354
Članci 3, 33 i 34.
-
kolege..
sto bi zbnacila oznaka "ALGO"?
2 HRHPB0RA0002202412180000002 10:12:25 334,00 8,00 2.672,00 ALGO 408,00 136.272,00 To je oznaka za algoritamsku transakciju.
-
Buffet u pravilu kupuje daleko jeftinije od P/E 20. Puno bliže 10, a nekad i ispod.
a na koliko smo mi u ovom trenu sa sadasnjom cijenom ?
Oko 9
-
Zna li tko što je s ovom dionicom?
Rezultati su po meni bili solidni, ali vidim da ništa ne može pomoći da se dionica pomakne (povlaštena), već naprotiv, mic po mic curi.
Ima li tko kakvih informacija zašto bi to mogao biti slučaj?
-
24.12 ex dividend day odnosno ko proda 23.12 nema pravo na divku?
Za koje blagdane? kada je prva isplata dijela dividende?
1) u iznosu od 24.194.268,75 EUR odnosno 11,95 EUR bruto po dionici, koja tražbina za isplatu
dividende dospijeva dana 7. siječnja 2025. (dan plaćanja – payment date),
2) u iznosu od 24.194.268,75 EUR odnosno 11,95 EUR bruto po dionici, koja tražbina za isplatu
dividende dospijeva dana 26. lipnja 2025. (dan plaćanja – payment date) -
Display More
Nije baš tako.
Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam).
Citiram "Nasuprot tome, model očekivanih kreditnih gubitaka zahtijeva procjenu mogućih gubitaka od umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata prije pogoršanja financijske i kreditne sposobnosti dužnika, te ovaj model nalaže:
- određivanje očekivanog kreditnog gubitka od financijske imovine prilikom njezinog prvobitnog stjecanja;
- priznavanje ugovorenih prihoda od kamata umanjenih za inicijalni očekivani kreditni gubitak tijekom razdoblja dospijeća instrumenta;
- formiranje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke tijekom cijelog roka dospijeća financijskog instrumenta;
- ponovnu procjenu očekivanog kreditnog gubitka u svakom razdoblju;
- trenutno priznavanje učinaka bilo koje promjene u očekivanjima kreditnog gubitka"
"Poduzeća imaju mogućnost ove povijesne podatke korigirati za analizu makroekonomskih informacija koje se odnose na buduća razdoblja. Tako primjerice u razdoblju kada se očekuje pogoršanje makroekonomskih pokazatelja, ovi se iznosi mogu povećati, i obrnuto".
Poglavlje 4 (4.1, 4.4 i poglavlje 5)
Reklasifikacija iz ATR-a i prebacivanje na RDG ide lagano - samo prodaš nešto iz ATR portfelja i regulator (a prije toga vanjski revizor) će te natjerati da cijeli portfelj mjeriš onda tako, ali reklasificirati da se mjeri po amortiziranom trošku je malo teže i zahtjeva promjenu poslovnog modela, s time da ne možeš samo reći "ja mijenjam poslovni model" već moraš prilagoditi procese oko upravljanja i organizacije u banci da bi to dokazao i imati jako dobro obrazloženje zašto to radiš. Promjena tržišnih uvjeta nije jedno od njih.
Regulator ne želi da se prebacuješ iz jednog u drugi portfelj kako ti se sviđa i u interesu mu je da imaš adekvatnu i stabilnu kapitalilziranost.
-
Malo sam gledao MSFI 9 mogli su napraviti umanjenje iz niza razloga, moguće je i ako samo očekuješ pogoršanje makroekonomskih pokazatelja o čemu se točno radi ne znamo, malo mi je čudno da im pada vrijednost obveznicaako se o toem radi, ako pada kamatna stopa njihov odnos je inverzan kada pada kamatna stopa raste vrijednost obveznicama. Svakako bi trebali napisati u bilješkama o čemu se točno radi, to če objavit kada bude godišnje izvješće sad u drugi mjesec ili da ih kontaktiramo https://www.hpb.hr/hr/kontakt-za-investitore/332
Nije baš tako.
Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam). Dodatno, kao što rekoh, to se radi upravo da se vrijednost tih obveznica ne bi mjerila prema tržišnim cijenama već po amortiziranom trošku, upravo da rast kamatnih stopa i eventualni pad cijena obvezničkog portfelja ne bi negativno utjecao na kapital i kako bi on bio stabilan. Posebno nakon dodatnih MREL zahtjeva koji su taman u to vrijeme "klepili" sistemski važne banke.
Pogledaj u gore linkanoj objavi utjecaj na ostalu sveobuhvatnu dobit i kapital nakon reklasifikacije i koliko je porasla.
Nije porasla zato jer su porasle cijene nakon reklasifikacije, nego zato jer su počeli voditi ih po amortiziranom trošku i to 2022. godine.
Razlog reklasifikacije je borba za kapital, a to znači odustajanje od zarade na trgovanju.
Ako su imali MREL obveznice neke druge banke, uobičajeno je da ih te banke otklupljuju prije dospijeća jer im u zadnjoj godini ne ulaze u regulatorni zaštiti sloj i predstavljaju samo trošak. Moguće je nešto u portfelju prijevremeno otkupljeno aktiviranjem call opcije. Moguće je da su imali nešto s amortizirajućom glavnicom poput obveznice grada Varaždina. Možda je nešto i "kihnulo". Tko će ga znati...
-
Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.
Poanta je da nije bilo nikakvih gubitaka u onom kvartalu kada je promijenjen poslovni model držanja obveznica i zato sumnjam da je cijena ostala kako je bila na kraju toga kvartala pa sve do dospijeća.
Po meni su jednostavno zamrznuli tržišnu cijenu pojedine obveznice kakva je bila u trenutku promijene poslovnog modela, pa po dospijeću obveznice bilježe dobit ili gubitak dobit/gubitak= tržišna cijena -nominalna.
Ne može se cijena "zamrznuiti" kakva je bila.
Banke nisu mijenjale poslovni model radi utjecaja na RDG već radi utjecaja na kapital.
Vidjeti poveznicu i datum:
Promjena poslovnog modela u principu nije dopuštena nakon što su jednom dionice nakon testa poslovnog modela raspoređene u odgovarajući portfelj.
Promjena modela zahtijeva "reset" na način da se ta vrijednosnica vodi kao da je oduvijek bila u ATR portfelju i ne bi trebala bilježiti bilo kakve promjene cijena.
Logično bi bilo da do promjena dođe ne zbog promjene cijene već uslijed nečeg što se dogodilo s glavnicom.
Zato mislim da može biti riječ o nekoliko stvari: prijevremenom dospijeću, amortizirajućoj glavnici nekog od papira, otpisu ili kombinaciji tih stvari.
-
Vidim da se potegnula rasprava o obveznicama i njihovom dospijeću, ali nisam shvatio kako bi to uzrokovalo ovoliko umanjenje vrijednosti? Iz mojeg razumijevanja obveznica, ako ju se drži do dospijeća onda nema gubitaka... Jedino ako su neke underwater obveznice prodavali uz gubitak prije dospijeća?
Jer su se prvo obveznice držale radi trgovanja, pa je cijena bila bubam 109 od nominale, potom su promjenili politiku u držanje obveznica do dospijeća, ali je cijena do dospijeća ostala 109 od nominale u bilanci, tek kad je obveznica dospjela, bilježili su tih 9 jedinica kao gubitak...
Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.
Poanta tog modela upravo jest da se ta imovina vodi po nabavnim cijenama kako tržišne promjene cijena ne bi imale negativni utjecaj na, prije svega kapital, ali i na RDG.
Nisam siguran, ali to bi se eventualno moglo objasniti obveznicama s amortizirajućom glavnicom koje osim kupona isplaćuju i dijelove glavnice do dospijeća. Dospijeće dijela glavnice trebalo bi umanjiti poziciju te imovine u izvještajima dok obveznica i dalje ostaje u portfelju.
Primjer:
