Posts by Marty McFly

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Imamo "prinose kroz Super štednju"?

    Može pojašnjenje oko ovog?

    Koliko ja znam, sve banke imaju viškove likvidnosti i to velike što znači da na prikupljenoj dodatnoj štednji zarađuju u odnosu na razliku ECB-ove stope i stope na prikupljene depozite, umanjeno za obveznu pričuvu (1%) i realne troškove. Super štednja na godinu dana je sada 1,4% na godinu dana i to je relativno OK jer bi se tu negdje oko 1,75-2,00%, ako sve bude po planu, mogla i zaustaviti ECB-ova kamatna stopa ako inflacija bude OK.

    Problem je što su ranije davali Super štednju po kamatama od 3% dok je bilo izgledno da će se kamatna stopa tijekom "života" tako prikupljenih depozita značajno smanjivati (sada je 2,75%, a uskoro vrlo vjerojatno 2,50%), tako da je dobra šansa da neće ostvariti nikakav značajan prinos od toga. EKS na stambene kredite im je 3%. Prilično sam siguran da je i ta cijena bila pritisak s Markova trga za ublažavanje stambene krize. Dodatno, skoro sigurno neće smjeti podizati naknade iz istog razloga. Nisam siguran da će biti baš toliko koristi od cross sellinga da bi se isplatili takvi potezi.

    Imam dionice i sve OK, ali ja i dalje mislim da je glavni driver rasta ove dionice odluka vlade o isplati dobiti, a dobit za 2024. se praktično zna, tako da nije teško izračunati kolika će biti dividenda ukoliko će morati isplatiti tih 60%. Da bi značajnije išli naprijed, politika bi se trebala malo odmaknuti kod donošenja poslovnih odluka. Prilično sam siguran da će osztale banke ove godine imati rast dobiti u odnosu na 2023. HPB vjerujem da će imati ipak pad dobiti (ne nešto monumentalno, ali ipak pad dok će drugi rasti), a to govori o utjecaju politike na rezultat društva.

    Ova 2025. godina će biti pravi test. Vlada ih je natjerala na sve ovo gore što sam napisao, ECB u međuvremenu smanjuje stope, pa ćemo prve rezultate vidjeti već i na Q12025 i moći usporediti s Q12024, a na to se nakalemio i HNB koji pokušava ohladiti potražnju za kreditima tako što pooštrava uvjete za izračun kreditne sposobnosti (u svakom slučaju, cilj im je destimulirati daljnji rast potrošačkog kreditiranja jer ono potiče potražnju u uvjetima snažnog rasta plaća i dodatno potpiruje i onako visoku inflaciju). Nadam se da sam u krivu i da će razultati biti na razini 2024., ali iskreno ne vidim kako.

    Dvidend yield je glavni forte ove dionice jer je predvidiv i lak za izračunati i to će po mom skromnom mišljenju biti predominantni faktor ljudima koji žele imati tu dionicu. Znam da je u mom slučaju tako.

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from tiko1
    Quote from filca

    HPB krenuo u žestoki napad.

    Ponudili su kamatnu stopu 2.89% na stambene kredite i pokrivaju trošak solemnizacije kao i procjenu nekretninebuz uvjet da se prebace redovna primanja kod njih.


    https://www.hpb.hr/hr/hpb-u-poseb…pu-od-2-89/9425

    Dobro je da šire tržišni udio, ali davati fiksnu kamatu po 2.85% dok je inflacija 4% a prinos na američke obveznice 4,6% zašto riskirati sa stambenim kreditom ako možeš plasirati novac u 10 godišnju američku obveznicu po 4,6% praktički bez rizika ako inflacija ponovo podivlja sa ovim fiksnim kamatama od 2,85% si u problemu

    Zato jer je američka obveznica u USD, a oni imaju pasivu u EUR. Bolja je usporedba s ECB-ovom stopom na deposit facility ili, ako baš idemo na obveznice, BUND-om (oko 2,6%) ili nekom domaćem državnom izdanju (oko 3,25%).

    Neovisno o tome, načelno kritika stoji.

    Da bi ovo imalo smisla, moraju jako vjerovati da će ECB-ova stopa do kraja godine pasti na oko 2 posto ili ispod i zadržati se na tim razinama dugo. Trenutno je na 3%, a od 30.01.2025. vjerojatno će biti donijeta odluka o spuštanju na 2,75% pa će to biti benchmark. Ispod toga je besmisleno davati bilo kakve kredite jer se risk free dobije bolji ili ekvivalentni povrat/prinos od ECB-a.

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from point

    Primjer kad nemoguće postane stvarnost na ZSE !


    KOEI P/B 3,1 puše za vratom donedavno zlatnoj koki ERNT P/B 3,6


    Možemo li predvidjeti sličan scenarij u dogledno vrijeme i u bankarskom sektoru HPB P/B 1,06 -ZABA P/B 3,45 svjedočit ćemo uskoro nakon izvještaja :)

    Mala je razlika što Končaru dobit i marža brutalno rastu, a knjiga narudžbi im je puna ohoho unaprijed. S druge strane HPB trenutno dobro zarađuje s obzirom da su tržišne okolnosti za banke dobre. Problem je što kad se HPB usporedi sa svojim peerovima, vidi se da su lošiji. Barem ja tako vidim. Mislim da je glavni driver rasta HPB-a na burzi obveza isplate dividende (barem sam ja zato unutra). Želim reći, Končar je u pravoj branši u pravo vrijeme, ali s njim se i bolje upravlja nego s HPB-om koji je isto u pravoj branši u pravo vrijeme ali to ne koristi u mjeri u kojoj bi mogao (politika, upravljanje). Osobito je to istina kad se potonja usporedi s ostalim bankama na tržištu (ZABA, PBZ, ERSTE, OTP, pa čak i IKB). Treba samo usporediti ROA i ROE HPB i ZABA ili IKB i biti će jasno zašto je jedna puno skuplja od druge. To naravno ne znači da HPB ne može rasti ili da ZABA možda nije preskupa (osobito kad se usporedi s NLB-om ili s UCIG). Imam obje dionice, KOEI i HPB. Inače, mislim da P/B nije baš dobar pokazatelj za firme koje se bave proizvodnjom, dok je dobar za banke. Banke imaju uglavnom financijsku imovinu koju je (relativno) lako vrednovati u knjigovodstvenom smislu, dok je imovina proizvođačkih firmi mahom materijalna, tako da to ne bih baš uspoređivao. Boje je gledati P/E ako se uspoređuju različite industrije.

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Moje razmišljanje je - čim manje države u upravljanju bankom.

    Imam dionice HPB-a.

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from abc1
    Quote from tiko1

    24.12 ex dividend day odnosno ko proda 23.12 nema pravo na divku?

    Za koje blagdane? kada je prva isplata dijela dividende?

    1) u iznosu od 24.194.268,75 EUR odnosno 11,95 EUR bruto po dionici, koja tražbina za isplatu
    dividende dospijeva dana 7. siječnja 2025. (dan plaćanja – payment date),
    2) u iznosu od 24.194.268,75 EUR odnosno 11,95 EUR bruto po dionici, koja tražbina za isplatu
    dividende dospijeva dana 26. lipnja 2025. (dan plaćanja – payment date)

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    L_2016323HR.01000101.xml

    Poglavlje 4 (4.1, 4.4 i poglavlje 5)

    Reklasifikacija iz ATR-a i prebacivanje na RDG ide lagano - samo prodaš nešto iz ATR portfelja i regulator (a prije toga vanjski revizor) će te natjerati da cijeli portfelj mjeriš onda tako, ali reklasificirati da se mjeri po amortiziranom trošku je malo teže i zahtjeva promjenu poslovnog modela, s time da ne možeš samo reći "ja mijenjam poslovni model" već moraš prilagoditi procese oko upravljanja i organizacije u banci da bi to dokazao i imati jako dobro obrazloženje zašto to radiš. Promjena tržišnih uvjeta nije jedno od njih.

    Regulator ne želi da se prebacuješ iz jednog u drugi portfelj kako ti se sviđa i u interesu mu je da imaš adekvatnu i stabilnu kapitalilziranost.

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from tiko1

    Malo sam gledao MSFI 9 mogli su napraviti umanjenje iz niza razloga, moguće je i ako samo očekuješ pogoršanje makroekonomskih pokazatelja o čemu se točno radi ne znamo, malo mi je čudno da im pada vrijednost obveznicaako se o toem radi, ako pada kamatna stopa njihov odnos je inverzan kada pada kamatna stopa raste vrijednost obveznicama. Svakako bi trebali napisati u bilješkama o čemu se točno radi, to če objavit kada bude godišnje izvješće sad u drugi mjesec ili da ih kontaktiramo https://www.hpb.hr/hr/kontakt-za-investitore/332

    Nije baš tako.

    Kao što rekoh, mijenjati poslovni model je izvanredna mjera koju moraš jako dobro obrazložiti, a promjena makroekonomskih uvjeta nije jedna od njih (morati ćeš mi vjerovati na riječ da znam o čemu pričam). Dodatno, kao što rekoh, to se radi upravo da se vrijednost tih obveznica ne bi mjerila prema tržišnim cijenama već po amortiziranom trošku, upravo da rast kamatnih stopa i eventualni pad cijena obvezničkog portfelja ne bi negativno utjecao na kapital i kako bi on bio stabilan. Posebno nakon dodatnih MREL zahtjeva koji su taman u to vrijeme "klepili" sistemski važne banke.

    Pogledaj u gore linkanoj objavi utjecaj na ostalu sveobuhvatnu dobit i kapital nakon reklasifikacije i koliko je porasla.

    Nije porasla zato jer su porasle cijene nakon reklasifikacije, nego zato jer su počeli voditi ih po amortiziranom trošku i to 2022. godine.

    Razlog reklasifikacije je borba za kapital, a to znači odustajanje od zarade na trgovanju.

    Ako su imali MREL obveznice neke druge banke, uobičajeno je da ih te banke otklupljuju prije dospijeća jer im u zadnjoj godini ne ulaze u regulatorni zaštiti sloj i predstavljaju samo trošak. Moguće je nešto u portfelju prijevremeno otkupljeno aktiviranjem call opcije. Moguće je da su imali nešto s amortizirajućom glavnicom poput obveznice grada Varaždina. Možda je nešto i "kihnulo". Tko će ga znati...

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from Junius
    Quote from Marty McFly

    Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.

    Poanta je da nije bilo nikakvih gubitaka u onom kvartalu kada je promijenjen poslovni model držanja obveznica i zato sumnjam da je cijena ostala kako je bila na kraju toga kvartala pa sve do dospijeća.

    Po meni su jednostavno zamrznuli tržišnu cijenu pojedine obveznice kakva je bila u trenutku promijene poslovnog modela, pa po dospijeću obveznice bilježe dobit ili gubitak dobit/gubitak= tržišna cijena -nominalna.

    Ne može se cijena "zamrznuiti" kakva je bila.

    Banke nisu mijenjale poslovni model radi utjecaja na RDG već radi utjecaja na kapital.

    Vidjeti poveznicu i datum:

    https://www.hpb.hr/UserDocsImages/Javno%20objavljene%20informacije/HR/2022_11_23_HPB%20d.d._Obavijest%20o%20promjeni%20poslovnog%20modela%20za%20du%C5%BEni%C4%8Dke%20vrijednosne%20papire.pdf?vel=68503

    Promjena poslovnog modela u principu nije dopuštena nakon što su jednom dionice nakon testa poslovnog modela raspoređene u odgovarajući portfelj.

    Promjena modela zahtijeva "reset" na način da se ta vrijednosnica vodi kao da je oduvijek bila u ATR portfelju i ne bi trebala bilježiti bilo kakve promjene cijena.

    Logično bi bilo da do promjena dođe ne zbog promjene cijene već uslijed nečeg što se dogodilo s glavnicom.

    Zato mislim da može biti riječ o nekoliko stvari: prijevremenom dospijeću, amortizirajućoj glavnici nekog od papira, otpisu ili kombinaciji tih stvari.

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from Junius
    Quote from Balkan Bull

    Vidim da se potegnula rasprava o obveznicama i njihovom dospijeću, ali nisam shvatio kako bi to uzrokovalo ovoliko umanjenje vrijednosti? Iz mojeg razumijevanja obveznica, ako ju se drži do dospijeća onda nema gubitaka... Jedino ako su neke underwater obveznice prodavali uz gubitak prije dospijeća?

    Jer su se prvo obveznice držale radi trgovanja, pa je cijena bila bubam 109 od nominale, potom su promjenili politiku u držanje obveznica do dospijeća, ali je cijena do dospijeća ostala 109 od nominale u bilanci, tek kad je obveznica dospjela, bilježili su tih 9 jedinica kao gubitak...

    Nakon promjene poslovnog modela i reklasifikacije portfelja obveznica iz portfelja koji se vrednuje po tržišnim cijenama u portfelj po amortiziranom trošku, obveznice se vode kao da su se od početka vodile u tom portfelju, a diskont ili premija se diskontiraju do dospijeća.

    Poanta tog modela upravo jest da se ta imovina vodi po nabavnim cijenama kako tržišne promjene cijena ne bi imale negativni utjecaj na, prije svega kapital, ali i na RDG.

    Nisam siguran, ali to bi se eventualno moglo objasniti obveznicama s amortizirajućom glavnicom koje osim kupona isplaćuju i dijelove glavnice do dospijeća. Dospijeće dijela glavnice trebalo bi umanjiti poziciju te imovine u izvještajima dok obveznica i dalje ostaje u portfelju.

    Primjer:

    https://varazdin.hr/upload/2021/04/objava_3_grad_varazdin_-_obavijest_o_konacnim_uvje_6075acf677d04.pdf

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from tiko1
    Quote from Marty McFly

    Reklasifikacija imovine se radi upravo radi utjecaja na kapital.

    Dioinice se vrednuju po tržišnim cijenama. Njih ne možeš držati do dospijeća.

    Obveznice se mogu vrednovati po amortiziranom trošku (ako ih držiš do dospijeća) ili po tržišnim cijenama.

    Postojeći portfelj vrijednosnih papira, ukoliko je kupljen u razdoblju niskih (i negativnih u nekim slučajevima) kamatnih stopa opasno je stradao nakon eksplozije inflacije i rasta prinosa (pada cijene obveznica). To je strašan udar na regulatorni kapital kada se ta imovina vrednuje po tržišnoj vrijednosti. Zato se i radila reklasifikacija. Tada se eliminira utjecaj promjene tržišnih cijena na kapital, a imovina u tom portfelju se vodi po amortiziranom trošku i diskontiraju se novčani tijekovi imovine do dospijeća. Razlog reklasifikaciji imovine u obvezničkom portfelju nije toliko zbog utjecaja na RDG, već na kapital. MREL zahtjevi su ih jako skupo koštali jer je tu riječ o izdanju neosiguranog duga (obveznica, depozita) koji služi za eventualni tzv. bail in u slučaju problema. Na to se plaćaju jako visoke pasivne kamate i zato uprava HPB-a i navija da se dobit zadržava i usmjerava u bildanje kapitala umjesto u isplatu dividendi, što i piše u prethodnom njihovom izvješću, no to će ovisiti o vlasniku odnosno državi, a u manjoj mjeri o njima. KAda gledate odluku o isplati dobiti državnih poduzeća, vidjeti ćete da oni imaju obvezu najmanjeg postotka isplate ostvarene dobiti u odnosu na ostale firme u državnom portfelju,

    Naravno da udovoljavanje MREl standardima iziskuje troškove, al jednom kad ih ispuniš možeš isplaćivati visoke dividende kao i ZABA a to znači da bi te i tržište trebalo vrednovati kao Zabu odnosno cijenu dionice vjerojatno veću od 600 eura. MREl pokazatelji su sve bolji i HPB je na dobrom putu.

    Imam dionice HPB-a, navijam za njih, ali iskreno su oni jako daleko od ZABE kad je riječ o upravljanju, a mislim da to ujedno i razlog razlike u cijeni.

    P/B je dobar pokazatelj za banke jer im je imovina gotovo isključivo financijska i relativno lakša za vrednovati, ali treba obratiti pozornost na kvalitetu kreditnog portfelja. Nisu svi isti.

    Ajmo ovako, čijim rizicima više vjerujete prilikom odobravanja kredita, ZABA-inim ili HPB-ovim da će održavati portfelj zdravim?

    Što mislite gdje će više NPL-ova popucati u slučaju da stvari krenu nizbrdo (HPB ima i povijest na tu temu)?

    Navijam za HPB i suguran sam da će sve biti super dok su tržišni uvjeti ovakvi, ali me brine što će biti kad tržišne malo stisne.

    U konačnici, iskreno se nadam da griješim i da ste vi u pravu.

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from tiko1
    Quote from Junius

    Zašto je loše..9 milijuna eura je umanjenje vrijednosti financijske imovine...vjerojatno obveznica, koja je dospjela na naplatu, a koja se vodila po tržišnoj cijeni od prije dvije godine. Kada su promijenili politiku držanja obveznica, od držanje radi trgovanja u držanje do dospijeća.

    Da u Americi su mislim promijenili to pravilo ne moraju to iskazivati kao gubitak, jer ionako nema utjecaj na poslovanje niti chase flow ako se drži do dospijeća, inače se dionice vrednuju tako da se diskoniraju novčani tijekovi, a ne po dobiti koja je računovodstvena kategorija također u izvješću je rasla i amortizacija koja nema utjecaj na novčani tok, po meni je daleko važniji podatak rast kapitalizirane isti i MREL pokazatelja zato ovo izvješće smatram dobrim kad drhtava ručice prodaju svoje vjerujem da idemo opet gore

    Reklasifikacija imovine se radi upravo radi utjecaja na kapital.

    Dioinice se vrednuju po tržišnim cijenama. Njih ne možeš držati do dospijeća.

    Obveznice se mogu vrednovati po amortiziranom trošku (ako ih držiš do dospijeća) ili po tržišnim cijenama.

    Postojeći portfelj vrijednosnih papira, ukoliko je kupljen u razdoblju niskih (i negativnih u nekim slučajevima) kamatnih stopa opasno je stradao nakon eksplozije inflacije i rasta prinosa (pada cijene obveznica). To je strašan udar na regulatorni kapital kada se ta imovina vrednuje po tržišnoj vrijednosti. Zato se i radila reklasifikacija. Tada se eliminira utjecaj promjene tržišnih cijena na kapital, a imovina u tom portfelju se vodi po amortiziranom trošku i diskontiraju se novčani tijekovi imovine do dospijeća. Razlog reklasifikaciji imovine u obvezničkom portfelju nije toliko zbog utjecaja na RDG, već na kapital. MREL zahtjevi su ih jako skupo koštali jer je tu riječ o izdanju neosiguranog duga (obveznica, depozita) koji služi za eventualni tzv. bail in u slučaju problema. Na to se plaćaju jako visoke pasivne kamate i zato uprava HPB-a i navija da se dobit zadržava i usmjerava u bildanje kapitala umjesto u isplatu dividendi, što i piše u prethodnom njihovom izvješću, no to će ovisiti o vlasniku odnosno državi, a u manjoj mjeri o njima. KAda gledate odluku o isplati dobiti državnih poduzeća, vidjeti ćete da oni imaju obvezu najmanjeg postotka isplate ostvarene dobiti u odnosu na ostale firme u državnom portfelju,

  • HPB (Hrvatska poštanska banka d.d.)

    Quote from child

    Po meni izvješće loše, iako i dalje cijena dionice nešto podcijenjena.

    Ispada da uprava nema odgovornosti za rezultat i da se bankom upravlja kao da je neka državna institucija koja nije na tržištu (prvenstveno što nema kontrole troškovne strane).

    Zato je usporedba fundamenata sa ZABA-om, uspoređivanje krušaka i jabuka.

    Imam dionice HPB-a...

    Ja bih prije rekao da rade kompromise prema uputama vlasnika (svi znamo tko je to) i da rezultat nije jedini fokus uprave već odnos s vlasnikom.