Rješenje bi bilo da se ponudi izbor potpuna privatizacija u treći stup ili prvi stup koji će i dalje visiti na proračunu.
1. Za one koji bi birali treći stup prenosio bi se 4x sadašnji iznos drugog stupa u treći stup jer su toliko sveukupno izdvajali.
2. Za one koji biraju prvi stup samo bi se njihov drugi stup prelio u prvi jer su ostatak ionako već uplatili u prvi.
Pa da vidimo onda.
zna li netko tretira li se gubitak na dlkv i đuri radi spajanja dionica kao gubitak
Trebao bi ako su dionice kupljene unazad dvije godine.
Ne znam zašto bi uopće bilo bitno hoće li bit istiskivanja ako je izvjesno da će bit izlistavanja. Jer i u tom slučaju moraju ponuditi pravičnu naknadu koja ne smije biti ispod 78.
Kolega Manu prvi stup nije nikakav problem osim ako mislite da bi postoječim umirovljenicima trebalo prestati isplaćivati mirovine?
Pa umirovljenici iz drugog stupnja hrle u prvi jer im se isplaćuje i garantira veću mirovinu. Rijetko tko se odlučuje na komb isplatu iz oba stupa. Nisu ljudi ludi. Narod uvijek najbolje zna što im “znalci” i struka sugeriraju. Ne podcjenjujte kolektivno znanje, iskustvo i pamćenje naroda.
A i tko bi normalan vjerovao u sustav kojim društvima upravljaju prekaljeni borci tipa postojećih uprava?
Ma nemoj. A što misliš zašto je ekstraharač? Postojeći porezi očito više nisu dovoljni. I zašto je u tridesetak godina prosječna mirovina sa 70% iznosa prosječnog dohotka pala na ispod 40% a i dalje pada. I zašto onda dugogodišnji umirovljenici skupljaju boce po kontejnerima. Hoće li se realni pad mirovina možda zaustaviti na 30%? Neće. Padat će i dalje.
To će ići dok postoji dovoljno budala koji pune proračun. Samo takvih budala je sve manje i zbog iseljavanja i zbog opće demografske katastrofe.
Ni alternativna štednja u nekretninama kojoj su neki pribjegli nije rješenje.
Četiri jahača apokalipse stare škole kritiziraju ali baš ne nude neko rješenje.
Nitko se ne usuđuje reći da je glavni problem zapravo prvi stup koji nije ništa drugo nego izravan transfer iz proračuna a i iz osobnih dohodaka uzima 3x više nego drugi stup. I tako uzima sredstva drugom stupu a istovremeno opterećuje i gospodarstvo o kojem ovisi i drugi stup. Samo što je prvi stup praktičan za državu jer realne mirovine uvijek može rezati na niže do granice održivosti za sustav i granice izdržljivosti za umirovljenike. A ta granica stalno pada u odnosu na plaće.
Kemijanje. Vjerojatno bareboat kao što su bili Pula ili Istra. Možda im treba lova za otkup manjinskih udjela bulkera ili nešto drugo. Iskoristili su trenutak visokog tankerskog NAV-a pa je tržišna vrijednost broda sada vjerojatno znatno veća od hipoteke.
Moeller,
Čuj. Korupcije ima u većini područja. Ako bi potencijalna korupcija bila kriterij onda nikad ni jedan projekt ne bi započeli. Zašto bi izgradnja naselja bila veći rizik za korupciju od obveznica Nexea, IGH ili dionica Agrokorovih kompanija di su izgubljene milijarde?
Kriv je zakonodavac. Zakonom im je propisano koliki minimalan dio portfelja mora biti u obveznicama. Ako zakon kaže da minimalno 70% portfelja mora bit u obveznicama koje su definirane kao nerizična imovina onda baš i nema puno prostora za neku kvalitetnu diversifikaciju.
S druge strane npr. nemaju pravo ulagati u nekretninske projekte što se pokazalo kao najsigurnije ulaganje barem u inflaciji. Zašto mirovinski fondovi ne bi uložili u izgradnju stambenih naselja za najam npr.? Korist bi mogla biti višestruka za društvo. Ovako drugi izgrade hotel pa ga onda uvale mirovincima čak i iznad tržišne cijene.
a koliko bi se molim lijepo tu pojavilo onih što ih je sram koliko nemaju, pa to bi svaka šuša iz MF imala dva tri stana, kao i onaj APeNac, oni su velike nade polagali u starna tržišta i to baš kada su bili na vrhu, u domaće dionice ulažu samo mali dio, a njih u stvari boli kuki, pa njikma je tamo na radnom mjestu već pemzija, ako još mogu s kakavim pajdom odigrati kakvu brzopoteznu partiju preko burze, ma kud ćeš boljega namještenja,
naš sustav je truljav u svemu, jer mi namamo više ni mjere ni srama kao društvo, a regulatori su nam kao DVD Mrduša Donja
Stanovi ne bi mogli biti njihovo vlasništvo. To se lako riješi regulativom. Problem leži na drugoj strani jer bi bili ugroženi interesi nekretninskih i građevinskih lobija kao i lokalnih šerifa povezanih s njima.
Kako mogu tako izgubit lovu, ekipa koja bi kao trebala znati osnove investiranja, ekonomije? Gdje im je diverzifikacija, kalkulacija investiranja, procjene rizika…
Ja koji nemam veze sa ekonomijom sam ove godine u plusu 🫣. Evo im savjet od nekog tko nije skolovan za taj posao, investirajte u neki ETF healtcare i drugi ETF defence & aerospace, pa u hotelske kuce i kampove na dobrim pozicijama zbog zemljista i terena, u poljoprivredne parcele, i najveci dio u polja solarnih panela na jadranu preko HEPa … tesko da mozete imati negativne prinose i na krace razdoblje. Osim ako cijeli svijet ne ode u 3pm, a onda vam je apsolutno svejedno u sto ste ulozili
Boze tko nama vodi drzavu i mirovinske fondove 😏
Kriv je zakonodavac. Zakonom im je propisano koliki minimalan dio portfelja mora biti u obveznicama. Ako zakon kaže da minimalno 70% portfelja mora bit u obveznicama koje su definirane kao nerizična imovina onda baš i nema puno prostora za neku kvalitetnu diversifikaciju.
S druge strane npr. nemaju pravo ulagati u nekretninske projekte što se pokazalo kao najsigurnije ulaganje barem u inflaciji. Zašto mirovinski fondovi ne bi uložili u izgradnju stambenih naselja za najam npr.? Korist bi mogla biti višestruka za društvo. Ovako drugi izgrade hotel pa ga onda uvale mirovincima čak i iznad tržišne cijene.
DAX već 21% iznad kriznog minimuma, a samo 12% ispod povijesnog maksimuma. Sve manje negativnih trzaja na globalnom tk, osim na zse gdje su intervencije vlade i novi ekstraharač učinili svoje.
Plenki zna kako se to radi. Bitno je da je samo sve po zakonu (kao što je i sam izjavio na skupu mladeži stranke nakon izbijanja afere zbog pljačke Ine). Pogotovo kad se radi o korupciji.
E sad, pitanje za milju eura bez pravog odgovora - dal opet kupiti tankere?
Ponuda prosla, delist vrlo vjerojatno ide a tankeri su u contangu. I svi znamo kako igraju zadrani.
Pa imaš na prethodnoj stranici prilijepljen intervju s Pavićem di kaže da im je upravo to namjera dok navodno fondovi isto to nisu htjeli pa im je navodno to i bio razlog za otkup dionica.
Ono što smo od početka znali samo se potvrđuje. A od početka tvrdim da postoji tajni neformalni ortački dogovor HDZ-a i Mola oko Ine na obostranu korist. Pljačka onolikih razmjera ne može biti slučajna.
Novi vlasnik je poduzeo prve pravne korake prema registraciji vlasništva
“Based on the historical relationship between annual changes in excess supply and the Global Aggregate bond index yield, a $1 trillion improvement in the demand/supply balance would imply downward pressure on Global Aggregate yields of around 40 basis points,” the Wall Street bank said.
J.P.Morgan sees global bond yields dipping in 2023 | Hellenic Shipping News Worldwide
This year was one of the worst for bonds in history. While short-dated U.S. Treasury losses were limited to less than 10%, the 23% drop in annual returns of the 10-year U.S. Treasuries through last month was – according to Bank of America (NYSE:BAC) – the worst since the turbulent infancy of 1788.
Prvi put neko spominje očit ali naivan pokušaj Plenkijeve zamjene teza oko Allianza i Fortenove koji se već pomalo zaboravlja i nestaje iz medijskog prostora. Valjda su se u međuvremenu pomirili sa sudbinom Fortenove. Nema još ni nikakvog priopćenja iz Hanfe u vezi pokrenute istrage protiv Allianza.
Bivša ministrica rođendan je slavila početkom veljače 2019. u restoranu Šarm u Heinzlovoj ulici u Zagrebu, a račun je iznosio 23.750 kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU taj je račun, piše Telegram, odobrilo za plaćanje 4. ožujka 2019., na teret Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Račun se nalazi u spisu predmeta Ureda europskog javnog tužitelja, temeljem čijeg naloga je krajem prošle godine Žalac uhićena pod sumnjom za nezakonitosti u postupku javne nabave informatičkog sustava.
Lijepo. Još jedna Plenkijeva tranša iz EU fondova za gušte hadezeovaca. Tko to kaže da je iskorištenost EU fondova slaba?
Prema Uredbi Vijeća EU o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, donesenoj početkom listopada, u Hrvatskoj uopće ne bi bilo obveznika poreza na ekstradobit, priznaju iz Ministarstva financija. Naime, ta Uredba uvodi obvezu plaćanja "solidarnog doprinosa", kako se porez na ekstraprofit službeno naziva, samo u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, i to samo onim kompanijama koje od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75 posto prihoda.
U Vladi su procijenili da, dakle, čak ni Ina u to ne ulazi, pa su stoga krenuli u dodatno oporezivanje dobiti svih velikih kompanija s prihodom iznad 300 milijuna kuna, odnosno dijela njihove dobiti koja je 20 posto iznad prosjeka realiziranog u prethodne četiri godine.
Znači sve jasno. Harač a nikako solidarni doprinos.
Problem su i neujednačeni porezi i nedostatak olakšica i istovremeno subvencije za pojedine klase imovine s čudnim kriterijima. Npr. nema poreznih olakšica ni subvencija za podstanarstvo ( ukinula vlada J. Kosor) osim izuzetcima kao što su stradalnici u potresu a s druge strane postoje subvencije za gradnju vila s bazenom. To je valjda primjer socijalne osjetljivosti kojom se vlada stalno hvali.
