Posts by Junius

Quote from StatusQuo

Quote from Junius

Kamatni trošak (prijepis kamate) za banku pri oročenom depozitu nastaje na datum kada je naveden u ugovoru o depozitu, a za depozite oročene na godinu i više to je u pravili nakon 12 mjeseci, te za depozite oročene na manje od godine na dan isteka depozita.

Poneke banke tipa Erste pripisuju kamatu jedanput mjesečno na svoju oročenu štednju.

Ovo je što ste tiče kamatnih prihoda, a ovo što se tiče rashoda:

Depoziti pri HNB-u se gledaju kao a vista depoziti i prijepis kamate je (vjerojatno) na mjesečnoj bazi.

P.S. ostavljam mogućnost da griješim. Ali ovo mi govori logika.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Evo pravilnik od jedne banke:

razdoblje obračuna kamata ugovara se na jedan od sljedećih načina:  na ugovoreni ili na drugi način utvrđeni datum - kamata se obračunava odgovarajućom učestalošću sukladno ugovoru, odnosno na drugi način utvrđene datume:

 kod mjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u mjesecu za prethodno mjesečno obračunsko razdoblje (npr. 16.2. za razdoblje od 16.1. do 16.2.)

 kod tromjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u kvartalu za prethodno tromjesečno obračunsko razdoblje (npr. 15.3. za razdoblje od 15.12. do 15.3.)

 kod šestomjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u polugodištu za prethodno polugodišnje obračunsko razdoblje (npr. 26.8. za razdoblje od 26.2. do 26.8.)

 nekom drugom učestalošću na utvrđeni dan u obračunskom periodu (dvomjesečno, godišnje, jednokratno i slično).

Display More

Da ali to se radi o prijepisu kamate na ugovatelja i obracunu, govorimo o racunovodstvenim standardima kako se nesto biljezi, pitanje je kako se to knjigovodstveno vodi u RDIG, za banke nisam siguran postoji li razlika, ali mislim da ima logike da se vodi kao i za svako drugo poduzece da se prihodi i rashodi moraju vremenski razgraniciti, jer logika mi kaze da ako je trosak nastao recimo na kraju jednogodisnjeg ugovora o depozitu, a ugovor traje godinu dana da se onda vremenski u rdig ta kamata mora razgraniciti jer tereti cijelo razdoblje iako je isplata na kraju, moze se jedino diskontirati taj trosak kroz vremensko razdoblje zbog odredbi ugovora ako netko raskine i gubi opravo na kamatu ali za to se uzima neki postotak diskonta koji je statisticki ocekivan ?

Display More

Mislim da niste u pravu, jer onda bi u bilanci vidjeli uz kamatni prihod i smanjenje tog istog prihoda(za prijevremeno razročene depozite), kao što imamo kod rezervacija i porezne obveze.

Evo od jedne banke, gdje decidirano kaže kako se kamatni trošak vodi u knjigama banke:

Kamatni trošak na oročenu štednju obračunava se i evidentira u poslovnim knjigama Banke sukladno obračunskom razdoblju na koje se odnose: posljednji dan u mjesecu za protekli mjesec i po dospijeću (po isteku ugovorenog roka oročenja) i za kratkoročne i dugoročne oročene depozite stanovništva.

Ukratko, ako ti oročena štednja ističe 11.12.23, banka to vodi u svojim knjigama kao kamatni trošak na dan 31.12.23

Jučer:

-AUHR po 163€ ( 9 ili 10 eura dobiti po dionici)

Danas sa time:

+ERNT po 194 €

Quote from StatusQuo

Quote from Junius

Gospon Badurina kaže: U posljednjem kvartalu 2023. ‘Super Štednja’ je donijela gotovo pola milijarde eura novog novčanog toka u banku, od ukupno nešto više od 800 milijuna eura koliko je dosad ugovoreno ovog štednog proizvoda

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

Bez Super štednje, HPB drži 300 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama 0.6%.

Neto kamatni prihod banke na ovom novcu je na godišnjoj razini 10 milijuna eura.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Sa Super štednjom banka drži 800 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama od 3%.

Neto godišnji kamatni prihod banke na ovih 800 milijuna eura je 8 milijuna eura.

Ako gledamo učinak Super Štednje na 4Q23 i 1Q24 onda će banka imati kvartalno 5 milijuna eura više kamatnog prihoda, dok će se kamatni rashod za oročenu štednju pripisivati štedišama(i postati trošak za banku) najranije tek u 4Q24.

Display More

Nisam popratio zasto bi knjigovodstveni trosak nastao tek u 4Q24 ako se rashodi i prihodi moraju priznavat vremenski razgraniceno, trosak po CF da ali po RDIG bi se trebao knjizit ?

Display More

Kamatni trošak (prijepis kamate) za banku pri oročenom depozitu nastaje na datum kada je naveden u ugovoru o depozitu, a za depozite oročene na godinu i više to je u pravili nakon 12 mjeseci, te za depozite oročene na manje od godine na dan isteka depozita.

Poneke banke tipa Erste pripisuju kamatu jedanput mjesečno na svoju oročenu štednju.

Ovo je što ste tiče kamatnih prihoda, a ovo što se tiče rashoda:

Depoziti pri HNB-u se gledaju kao a vista depoziti i prijepis kamate je (vjerojatno) na mjesečnoj bazi.

P.S. ostavljam mogućnost da griješim. Ali ovo mi govori logika.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Evo pravilnik od jedne banke:

razdoblje obračuna kamata ugovara se na jedan od sljedećih načina:  na ugovoreni ili na drugi način utvrđeni datum - kamata se obračunava odgovarajućom učestalošću sukladno ugovoru, odnosno na drugi način utvrđene datume:

 kod mjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u mjesecu za prethodno mjesečno obračunsko razdoblje (npr. 16.2. za razdoblje od 16.1. do 16.2.)

 kod tromjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u kvartalu za prethodno tromjesečno obračunsko razdoblje (npr. 15.3. za razdoblje od 15.12. do 15.3.)

 kod šestomjesečnog obračuna - kamata se obračunava na utvrđeni datum u polugodištu za prethodno polugodišnje obračunsko razdoblje (npr. 26.8. za razdoblje od 26.2. do 26.8.)

 nekom drugom učestalošću na utvrđeni dan u obračunskom periodu (dvomjesečno, godišnje, jednokratno i slično).

Quote from Junius

Malo samo čačkao po domaćim obveznicama i naišao na jednu lijepu vijest, a tiče se HPB-a.

Radi se o domaćoj obveznici H23BA, koja dospijeva 27.11.2023, i koja ostvaruju kamatu od mizernih 1,75%.

U toj obveznici HPB vlastitog kapitala ima 3,49% iliti 52,25 milijuna €. E sad ovaj novca će ili odmah parkirati u HNB-u pri kamati od 4% ili će opet uložit u državni dug pri kamatu 3.5-4%.

Kako bilo ovih 52 milijuna eura će donositi banci već ZA TRI TJEDNA umjesto 1,75%, 3.5 do 4% kamatnog prihoda.

Još malo dobrih vijesti (kako sam i pretpostavio prije koji tjedan), već sam pisao o ovoj gore obveznici koja dospijeva 27.11 i koja je ostvarivala za HPB mizernih 1,75% kamate na 52 milijuna uloženih €.

Evo izgleda da je HPB poprilično uložila u novu obveznicu H33BA i to brutalnih 108 milijuna eura pri kamati od 3,75%. Prva uplata kamate će biti za 6 mjeseci točnije u 2Q24.

Izvrsno.

Quote from Chai

Iako je Q4 za IKBA u proteklih deset godina u prosjeku najlošiji kvartal glede neto dobiti, Q4 u 2022 je s gubitkom od -1,009 tisuća eura nalošiji otkad imam podatke (od 2011.).
Ako samo pretpostavimo da Q4 2023 neće biti tako loš (što je sasvim razumna pretpostavka), moglo bi doći do nagle promjene u P/E.
Na primjer, ako se za Q4 2023 po neto dobiti recimo ponovi drugi najlošiji Q4 od 2011 (-287 tisuća eura u Q4 2013), P/E na cijenu od 360€ bi iznosio 6.07.
Ako bi Q4 2023 po neto dobiti bio prosječan Q4 od 2011. do 2022. sa 180 tisuća eura, P/E bi bio 5.76.
U slučaju iznadprosječnog Q4 2023, P/E bi bio među najnižima (čak i najniži kad se gleda medijan kvartala) od 2011. godine.

Naravno, kamatne stope će biti tko zna kakve tko zna koliko dugo, kao i preslagivanja većih dioničara, no kapital i imovina stabilno rastu u zadnjih 5+ godina.
Relativno gledajući, u dosta segmenata je IKBA i trenutno podcjenjenija u odnosu na ostale banke na ZSE.
Osobno mislim da je velika vjerojatnost da situacija bude povoljna, ali jedino je sigurno da ništa nije sigurno

Imam IKBA.

Display More

Imat ćemo gotovo 120% veći neto kamatni prihod u 4Q23, nego u 4Q22...tako da je jako teško da banka ne ostvari barem 1-3 milijuna eura neto dobiti u 4Q(konzervativno). Sve ovisi kolike će biti rezervacije, čisto sumnjam da će biti iznad prošlogodišnjih 2 milijuna eura, a ni administrativno troškovi ne mogu biti veći od lanjskih kada se ulagalo za prelazak na euro.

Recimo:

30.06.2023., banka drži u HNB-u 232 milijuna eura

30.09.2023., banka drži u HNB-u 312 milijuna eura

-----------------------------------------------------------------

Ovde ćemo imati eksploziju kamatnog prihoda na depozite pri HNB-u u 4Q.

Gospon Badurina kaže: U posljednjem kvartalu 2023. ‘Super Štednja’ je donijela gotovo pola milijarde eura novog novčanog toka u banku, od ukupno nešto više od 800 milijuna eura koliko je dosad ugovoreno ovog štednog proizvoda

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

Bez Super štednje, HPB drži 300 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama 0.6%.

Neto kamatni prihod banke na ovom novcu je na godišnjoj razini 10 milijuna eura.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Sa Super štednjom banka drži 800 milijuna eura u HNB-u po kamati od 4%, za to plaća kamatu štedišama od 3%.

Neto godišnji kamatni prihod banke na ovih 800 milijuna eura je 8 milijuna eura.

Ako gledamo učinak Super Štednje na 4Q23 i 1Q24 onda će banka imati kvartalno 5 milijuna eura više kamatnog prihoda, dok će se kamatni rashod za oročenu štednju pripisivati štedišama(i postati trošak za banku) najranije tek u 4Q24.

Quote from zlocesti

Čini se da nećemo biti oduševljeni cijenom, ako kapetani napuštaju brod

Najbolje vam je da sve prodate što niže, poslije FI-a za 4Q uđete što skuplje nazad...

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, hrvatski BDP je u trećem kvartalu ove godine realno porastao za 2.8 posto u odnosu na isto tromjesečje 2022

H33BA već se sa njom trguje na burzi, čak je i Erste omogućio da je se kupi preko njih..iako su mi u mail-u decidirano odgovorili da nemaju namjeru trenutno trgovati obveznicama preko aplikacije...kritike su izgleda djelovale, heheh...

Quote from Nevera

Quote from nimimada

Ako smo dobro razumijeli FI za prošli kvartal te najave za idući treba samo biti strpljiv.

Cijena pada ali nisu to količine koje najavljuju armagedon.

Brzo se to okrene.

Brzo hm,?

Dionica je korekciji od objave dividende, i to traje od 260 e.

Prema reakcijama i likvidnosti tržišta ide to dolee.

Ne usporodjivsti doo. i dionicu.

ZSE je priča za sebe. 😃

Display More

Lijepo se kupi par knjiga sa različitim datumima i vidi se tko izlazi i koliko još ima...ne znam čemu crnjačenje po temi (mislim općenito), jer cijena dionice sigurno nije preslika rezultata firme.

Po meni dionica je već izašla iz kanala, ali otom potom.

Nekidan, samo malo:

-AUHR po 163 € (nekih 10 € po dionici dobiti)

i time kupljeno:

+ERNT po 196 €

Quote from Paulie

Quote from D_artagnan

Izvrstan clanak..

https://arhivanalitika.hr/blog/prikriven…hJBiZ7hv1SWBTvg

Ako se automatski mogu mjenjati doprinosi za sljedecu godinu, koji kur.c se ne mogu i ti neoporezivi dijelovi dizati, da prate inflaciju sad bi neoporezivo umjesto 4k od pred par godina, vec bilo 5k kn / 650€, kao i razredi za uzdrzavane clanove obitelji.

Ali ne, bitno je pricati tko je skrenio udesno, ulijevo, tko je crven, crn… 😒

Kad shvatite da su u nas skoro svi političari ekonomski skroz lijevo bit će vam lakše. Gledaju vas kao bankomat i cilj im je ukrasti vam što više.

Nisu lijevo samo ekonomski....

Quote from zlocesti

1,25 milijardi eura je plasirano institucionalnim ulagacima.

Rocnost deset godina.. prinos 3.8%

Inflacija 10%.

Vec su u minusu.

Nadam se da su banke dobro uložile u nju, skoro ko kamata HNB-a, jer neće ovakve kamate ECB dovijeka.

ZABA krenula napokon preko 13 €, nadam se da će i ostale banke povući sa sobom.

Kupuje se i to po 375 eura https://eho.zse.hr/obavijesti-izdavatelja/view/52522

Quote from StatusQuo

ali zasigurno ce ovo sve utjecat i na odredjeni postotak rasta kamata na kredite u naredno periodu sta ce isto biti dodatni prihod.

Kad smo kod kamata, sada znamo kolike će biti kamate (varijabilni dio) od 01.01.2024( 6M EURIBOR)

Imamo rast 6M EURIBOR-a od 0,371%, što znači da od NG novi krediti poskupljuju taj iznos, kao i oni već uzeti uz 6M EURIBOR.

Sad čekamo podatke za NRS tj. koliko je ona rasla.

Quote from tiko1

Quote from Junius

Kažu na konto narodne obveznice i trezorca 80 milijuna eura kamate na godišnjoj razini ostaje u RH, tj. hrvatskim fizičkim osobama, a ne ide strancima ili domaćim bankama u stranom vlasništvu, kao do sada...

građani posudi državi pare da političari mogu "kupovat" glasove na izborima, vratim će im pare od poreza koji će im odrezat, prelijevanje iz šupljeg u prazno

Te pare su odavno potrošene, nišat se više ne troši, već samo glavnica refinancira.

Quote from D_artagnan

Svaka cast ministru sto je to napravio prema građanima, nesto sto je trebalo pred 20 godina napraviti. Pa tko voli nek izvoli.

Valjda su ti tvoji građani vazniji od banaka, pa bi prvo trebalo njima ponuditi trezorce i obveznice, a tek onda institucionalnim ulagacima ako nema interesa kod stanovnistva.

Jedino to treba raditi sa pomakom od nekoliko mjeseci, kvartala, tako da ekipa moze si poslozit u vise transi, da svako toliko ima kapital na raspolaganju. Pa dal ce dalje vratit u obveznice, trezorce, orociti ili potrosit…. Da lakse mogu upravljati kapitalom.

Kažu na konto narodne obveznice i trezorca 80 milijuna eura kamate na godišnjoj razini ostaje u RH, tj. hrvatskim fizičkim osobama, a ne ide strancima ili domaćim bankama u stranom vlasništvu, kao do sada...

Quote from harpun

Sve će biti dobro

https://www.poslovni.hr/hrvatska/marko…flacije-4418109

Usto, nismo imali odljev za vrijeme upisa trezorskih zapisa, nego rast.

Argentinu i Češku je sredio komunizam/socijalizam. Ono što ti zastupaš.

Pola stoljeća Argentina stagnira, jer tulavi političari izazivaju hiperinflaciju štampanjem novca i onda još odbijaju vraćati dugove države međunarodnim kreditorima.

Očito je da im se igračka zvana monetarna politika treba uzeti iz ruku, da zemlja prodiše.