Vidimo po SKUC koliko nas turizam placaju (i vrednuju) ino investitori, a koliko nasi institucionalci...
Cisto za info, da se RIVP trzi po multipli od SUKC cijena bi bila 86kn...
Pa institucionalni vrednuju HIMR po multipama SUKC-a, koji je usput RIVP čedo, tako da ta vaša tvrdnja nije točna. U protivnom bi vi prvi udarali po SLRS , čiji je EV/EBITDA (ttm) malo iznad 5. Bdw imam RIVP.
@ Junius
Pa daj link gdje se vidi da je nominalni rast 12%.
Evo za drugi kvartal
1.European Union's Nominal GDP Growth 2Q 22
European Union Nominal GDP Growth was reported at 9.295 % YoY in Jun 2022.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.European Union's Real GDP Growth 2Q 22
The Gross Domestic Product (GDP) in European Union expanded 4.3 % YoY in Jun 2022.
EDIT: Npr. sad će mnogi ostati šokirani da je RH u 2Q imala nominalni rast BDP od 18,3%,a realni od samo 7,7%
Znam da ja ovo džabe krečim, ali to je to.
EU je rasla ugrubo 12%( nominalno) u 3Q, realno 2% (12%nominalni rast-10%inflacija).
Može izvor/link za ovaj podatak.
Ili je to zezancija?
Ne znam što tu ima biti zezancija ?
Nominalni bruto domaći proizvod definiran je kao mjera BDP-a, izražena u apsolutnim iznosima. Sirovi podaci o BDP-u, prije inflacije, nazivaju se nominalni BDP. To je ukupna novčana vrijednost ekonomskog učinka proizvedenog tijekom određene financijske godine, unutar državne granice. Predstavlja BDP po prevladavajućim cijenama na tržištu, tj. Trenutnoj tržišnoj cijeni.
Realni bruto domaći proizvod odnosi se na mjeru BDP-a prilagođenu općoj razini cijena u određenoj financijskoj godini. Predstavlja ekonomsku vrijednost proizvedenih roba i usluga, nakon razmatranja inflacije ili deflacije.
Ključne razlike između nominalnog i realnog BDP-a
O osnovnim razlikama između nominalnog i stvarnog BDP-a raspravlja se u odjeljku:
Ovo je već Zlo. Gore od recesije. Recesija pročišćava.
Rast 2%, inflacija 10%, stagflacija.
Rat Race.
EU je rasla ugrubo 12%( nominalno) u 3Q, realno 2% (12%nominalni rast-10%inflacija).
Ovo je najbolji lijek protiv inflacije, zapravo uopće ne znam kome je palo na pamet da se velika većina reaktora pošalje odjednom na remont...izgleda da se je ovde više različitih faktora poklopilo, koji su proizveli enormni rast cijena energije: EDF aims at restarting 27 of its nuclear reactors in France before the end of December 2022, out of 32 reactors that are currently shut down for maintenance or repair. The five remaining reactors are expected to be restarted before the end of February 2023.
SPOT cijene električne energije u Njemačkoj su pale na 72 eur/MWh, deset puta niže, nego krajem kolovoza...zapravo su došle na normalne razine...
Slično je u Italiji:
te u Španjolskoj:
Još samo čekamo Francusku da restartaju reaktore pa da SPOT cijene i tamo padnu:
Display MoreNičeg tragičnog nema...EU ekonomija raste brže ,nego ekonomija SAD-a...2% je malko ispod normalnog rast EU(kolega gore sa grafom to potvrđuje). Cijene energije su se stabilizirale, a EU je izgurala to razdoblje bez da uđe u recesiju. A nekako se i market stabilizirao, te više nemam osjet anksioznosti po pitanju što će biti sa tim istim marketom. Uz to na ZSE više nema izdanja za koje mogu reći da je precijenjeno, ali zato za masu njih mogu reći da su podcijenjena.
Imate preoptimističan i preuranjen pogled na trenutnu situaciju. Iako FED i ECB dižu kamatne stope, to je tek početak, u Americi su kamatne stope tek 3,25%, a u Europi 2%. S obzirom na nisku nezaposlenost i otpornost gospodarstva trend rasta kamatnih stopa će se nastaviti. Inflacija je sada najveći neprijatelj centralnim bankama. Eurozona je objavila inflaciju 10,7% što je stravično, a u Americi je 8,2%. Realna inflacija je daleko iznad ove službene.
Ja očekujem agresivno udaranje po dizanju kamatnih stopa barem do kraja sljedeće godine, vjerujem da će u Americi kamate doći do 6-7%, a u Europi do 4-5%. ECB ne može pratiti FED jer je gospodarstvo daleko slabije, što znači da će inflacija u Europi ostati viša, uostalom i sada je viša nego u SAD-u.
Kad je 70-ih krenula inflacija, trebalo je cijelo desetljeće da se zvijer obuzda. Previše je bilo QE, previše uživanja koje se moraju platiti u budućnosti, tek sada stvari dolaze na naplatu, i ovo što se sada događa vani je bear market rally, najgore još nismo ni počeli gledati.
Dakle, ovo je tek početak agonije, a dizanje kamatnih stopa će pratiti pad zarada i pad zaposlenosti, kao i bankroti mnogih kompanija. Milton Friedman je rekao da je inflacija najveći neprijatelj prosperiteta.
Od 2008. printaju pare vodeći se modernom monetarnom teorijom, sad će deset godina gasiti požar koji su izazvali.
Ne znam kakve veze imaju događaji u daljoj prošlosti, sa trenutnim stanjem, jer je svijet danas fundamentalno drugačiji, tisuće ulaznih variabli su drugačije , nego onda. Tako da će i rezultat biti drugačiji, nego tada. Ne postoje dvije ni približno identične krize.
Uostalom u 3Q kvartalu USA mjesečna inflacija je na razini 25 godišnjeg prosjeka, ako se ove stope inflacije nastave i u 4Q kvartalu to je to sa inflacijom u SAD-u. Tako da bi se ovako paušalno moglo reći da su mjere FED-a već dale rezultate.
Što ste tiče Europe nije dizanje kamatnih stopa jedini način borbe protiv inflacije, države povećavaju penzije i plaće na način da ih povećaju samo 1/3 do 1/2 od stope inflacije i na takve način koče daljnju inflaciju.
EU., BDP 3Q 2022., 2.1%
https://tradingeconomics.com/european-union…ual-growth-rate
A toliko nas plašili da će velika inflacija otjerati uniju u stagflaciju. Kako će burze na ovo reagirati...
Pa to i je realno stagflacija 2% rasta na 10% inflacije
Ničeg tragičnog nema...EU ekonomija raste brže ,nego ekonomija SAD-a...2% je malko ispod normalnog rast EU(kolega gore sa grafom to potvrđuje). Cijene energije su se stabilizirale, a EU je izgurala to razdoblje bez da uđe u recesiju. A nekako se i market stabilizirao, te više nemam osjet anksioznosti po pitanju što će biti sa tim istim marketom. Uz to na ZSE više nema izdanja za koje mogu reći da je precijenjeno, ali zato za masu njih mogu reći da su podcijenjena.
EU., BDP 3Q 2022., 2.1%
A toliko nas plašili da će velika inflacija otjerati uniju u stagflaciju. Kako će burze na ovo reagirati...
Zanemarimo li taj detalj, rast je opet skroman ako uzmemo u obzir da dolazi zima i uz povećane režijske troškove možemo očekivati priličan minus zadnjeg kvartala. Ti troškovi će se nastaviti i iduće godine, a teško da možemo očekivati ovakav raspašoj u turističkoj potrošnji.
Slažem se, turizam je mogao povuči znatno bolje, pogotovo jer im je lani taj sektor u Dalmaciji bio na 60-70% razine iz 2019( ako me dobro memorija služi).
Strašno koji su to iznosi, skoro pa milijarda kuna, ne znam tko u Adrisu donosi odluke o ulaganjima, ali čini mi se da skupe prvu osobu s ulice da bi bolje odluke donosila.
Sposobni su zaradit, ali sposobni su i spržit novce, nevjerojatno. Ja sam isto gledao odakle toliko niska sveoubuhvatna dobit pa nisam uspio shvatiti, znači 700 milijuna gubitka je zbog obveznica.
To je gubitak isključivo CROS-a, odnosno ADRIS grupe.
https://eho.zse.hr/fileadmin/issu…2a3e3122683.pdf
Evo izvješća, pa ko voli nek izvoli. Srećom je prilično likvidna.
90% ovogodišnje neto dobiti su izgubili kroz sveobuhvatnu, uglavnom kroz pad vrijednosti obveznica i samo CO je na taj način izgubila -762.891.392kn ...nije ni čudno što je dionica zaronila na ove razine. I što je najgore i u 4Q će se nastaviti pad vrijednosti postojećih obveznica.
A kolika je adekvatnost kapitala
Adekvatnost kapitala: HPB 21,5% , NHB 16,7%
Udio NPL( u 3Q)smanjen sa 6,9% na 6,3% na razini grupe. Pokriće NPL-a raste sa 74,4% na 76,5%.
Inače neto dobit same HPB banke ( ne i grupe) za 3Q je 69 milijuna kuna. BV grupe samo 19 milijuna kuna manji nego na kraju drugog kvartala, s obzirom na velike troškove rezervacija za NHB, te gubitke na obveznicama , vrlo dobar rezultata.
Dobro je, očekivao sam , puno, puno gore izvješće s obzirom na jaki pad Crobisa u 3Q, sveobuhvatna dobit -46 milijuna kuna. Uz to je ukupna imovina HPB grupe u 3Q porasla 3.4 milijarde kuna(▪ Dosegnuta povijesno najviša razina aktive uz porast od 3,4 mlrd kn u ovom tromjesečju).
Sve u svemu, puno bolje nego sam očekivao.
3Q BDP YoY:
- SAD 1.8% ( isto kao i u 2Q)
-Kina 3.9%( 2Q 0.4%)
3Q BDP QoQ:
-SAD 2.6%
-Kina 3.9%
Vidim da se je industrija proizvodnja u Kini i SAD u rujnu baš zalaufala:
-SAD., 5.3%
-Kina.,6.3%
Recesija samo što nije došla...vidim i da burze više ne fermaju katastrofičare.
Arena Hospitality Group d.d. - Financijski izvještaj - 2022, Treći kvartal, Nerevidirano, Konsolidirano
Sa zadovoljstvom možemo izvijestiti o snažnoj ljetnoj sezoni i prvoj radnoj sezoni Grand Hotela Brioni nakon opsežne obnove, što je dovelo do ostvarenja najboljih rezultata u povijesti naše Grupe.
za upravu
sve se vidi iz novčanog toka:
- 261 mln kn iz neto novčanog toka iz poslovnih aktivnosti (dakle umanjeno za kamate i porez na dobit),
- od toga, 197,5 mln kn dalje uloženo kroz investicije u razvoj i obnovu,
- financijski novčani tok zanemariv, dakle nije bilo daljnjeg značajnog zaduživanja
jedan od boljih izvještaja na ZSE svakako
Ovde valja pričekati sljedeću godinu i završetak uređenja hotela u Budimpešti, Austriji, Zagrebu te dovršetak kampa Ostoja, tek tada će se viditi puni potencijal grupe..., vrlo podcijenjen turist, koji je krenio sa otkupom dionica 15.9(ovo treba uzeti u obzir).
Kažeš kamate na depozite 2%??? Koliko vidi sve kamate na depozite se vrte oko 0,05 do max 0,3%. Uopće nisu trznile iako kamatne stope na kredite lagano rastu...
evo ima $ na 2.5%
Ja gledao jednogodišnje kamate u eurima i/ili kunama 
...dolar je no go zona, prvenstveno zbog volatilog tečaja, a i velikom spreda na tečajnici. Za tako dugoročna oročenja mi je racionalnije kupiti obveznicu, još dobiješ kamatu svakih 6 mjeseci i ne uzmu ti porez na to.
p. s. pričao sam i s ljudima iz bakarskog sektora, bilance su dobre, malo je loših plasmana, a planira se i uvođenje kamata na depozite od oko 2%
Kažeš kamate na depozite 2%??? Koliko vidi sve kamate na depozite se vrte oko 0,05 do max 0,3%. Uopće nisu trznile iako kamatne stope na kredite lagano rastu...
Ja čekam već mjesecima da rokne ne bi li nadokupljivao blue chipove po akcijskim cijenama, samo nikako da crobi osjetno rokne. Do tada lagano nadokupljujem mrvicu po mrvicu, wanna be dollar cost average metodom samo što više čekam to mi se više čini da ne bude ništa od rokanja ili ako i bude to će biti lagani pad. Vani se vrti neusporedivo veća lova, više je margin kredita, kad krene neka panika lakše rokne, mi smo za sada nekako zacementirani. Ak svi pričaju da ćemo roknuti možda ipak bude obrnuti scenario. Nije čovjek pametan šta napraviti. S druge strane imamo svježe uspomene na doba korone kad je ZSE zatvarala trgovanje 10-15 min nakon otvaranja i kad je u par dana sve došlo na sniženje od 20-50%. Nisam pametan...
Pa dosta vam je ZSE izdanja palo 20-40% od ATH ove godine. Da bi palo više od toga trebaju baš biti neke jake negativne okolnosti koje će jako utjecati na poslovanje firme, tipa sankcije Rusiji u pogledu ADPL, corona i zatvaranje u slučaju turista, ili jaki pad brodarskih indeksa u slučaju brodara.
kakve veze ima yield na državni dug sa privatnim dugom?
Ja sam napisao da ulazak u Eurozonu ima za posljedicu niže kamate stope kako državi, tako i domaćim firmama, iz očiglednih razloga. Također ova tvoja tvrdnja je djelomično točna, jer kamata na državni dug je osnova za izračun kreditnog rejtinga svih poduzeća u većinski državnom vlasništvu, te jedinica regionalne samouprave i njihovih firmi, tipa ZG, te ZG holding-a. Doduše, oni ionako ulaze na kraju pod javni dug.
Kamatne stope za firme/fizič.osobe se izračunavaju na temelju EURIBOR-a , te nešto manje LIBOR-a (koji se ukida zbog manipulacija), a koji se formira na temelju monetarne politike ECB-a.
I nije samo HNB branio tečaj, to rade više manje svi, radili su Švicarci jedno vrijeme, Danci to rade, rade Bugari, Rusi to rade, Kinezi isto, Japan, Indija. Jedina razlika je što jedni to rade prema euru, ili kombinaciji eura i dolara, drugi samo prema dolaru. Što je sasvim normalno jer se brani konkurentnost izvoza, te povoljan uvoz strateških sirovina.
A da ne govorim koliko je to bitno kad subjekt nije zadužen u domaćoj valuti. Svi smo vidjeli kako to izgleda kad tečaj divlja na primjeru švicarca.
Bez ovoga nema stabilnog gospodarstva.
-Mađarska 10,6%
-Rumunjska 9,68%
-Poljska 8.32%
-Češka 6.18%
-Bugarska 5,00%
-Hrvatska 4,10%
Bez ulaska u eurozonu danas bi bili u ozbiljnim dugoročnim problemima. Ovako firme na ZSE imaju privilegij, da se zadužuju po povoljnijom kamatnoj stopi, nego firme iz gore spomenutih zemalja. Što opet ima za posljedicu više/veće valuacije dionica tih firmi.
Netko je rekao da euro više nije valuta koja je bila prije 2-3 godine, samo zaboravlja da ni kuna isto više nije valuta koja je bila. Prvenstveno, jer je HNB radila slično kao ECB-a, od otkupa obveznica pa do nekog vida helikopterskog novca, u nas se dijelio novac kapom i šakom, naravno samo povlaštenim skupinama, a ne kao vani svima.
Također neko značajnije prtljanje po tečaju prije uvođenja eura nije moguće , jer tako eurozona ne funkcionira. Svaka zemlja boravi u ERM II po dvije godine, prije uvođenja eura, upravo zato da bi dobili realan tečaj po kojem bi se napravila konverzija iz domaće valute u Euro.
